REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 81 Pž-3771/2021-2
U I M E R E P U B L I K E P R E S U D E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Kamelija Parać, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d. Zagreb, A. Heinza 4, OIB 29743547503, kojeg zastupa punomoćnica Gracijela Katić Pavlak, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Pavlak & partneri iz Rijeke, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi isplate iznosa od 42.336,96 kn, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-455/2017 od 26. travnja 2021., 18. veljače 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-455/2017 od 26. travnja 2021. u točkama I., III. i V. izreke.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-455/2017 od 26. travnja 2021. naloženo je tuženiku da isplati tužitelju iznos od 42.336,96 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka I. izreke), odbijen je tužiteljev zahtjev za isplatu dijela zateznih kamata na iznos od 42.336,96 kn (točka II. izreke), naloženo je tuženiku da plati tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 2.216,70 kn (točka III. izreke), odbijen je tužiteljev zahtjev za naknadu troškova ovršnog postupka u iznosu od 93,50 kn (točka IV. izreke), naloženo je tuženiku da naknadi tužitelju iznos od 11.899,00 kn na ime parničnog troška (točka V. izreke), te je odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 4.375,00 kn (točka VI. izreke).
2. Protiv točaka I., III. i V. izreke te presude tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Istaknuo je da je sud pogrešno primijenio odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i to odredbe čl. 22. i 23. tog Zakona. U bitnom je naveo kako u konkretnom slučaju nema treće sobe jer je u štetnom događaju sudjelovalo samo vučno – priključno vozilo koje je sletjelo s ceste, a taj skup vozila čini jednu cjelinu. Naime, Grabrović transporti d.o.o. su vlasnik vučnog vozila, a prema ugovoru o leasingu ujedno korisnik priključnog vozila uslijed čega tužitelj nema pravo na naknadu štete. U konkretnom slučaju nema treće oštećene strane jer je jedan vozač upravljao skupom vozila. Sud je pogrešno zaključio da su u prometnoj nezgodi sudjelovala dva vozila budući da vučno i priključno vozilo čine jednu cjelinu. Predložio je uvažiti žalbu i u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pobijana odluka ispitana je u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno čl. 365. st. 2. („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. Nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Obrazloženje presude sadrži razumljive razloge o odlučnim činjenicama za donesenu odluku.
7. U predmetnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti sukladno odredbi čl. 502. st. 1. ZPP-a, a presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).
8. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je regresni zahtjev kojim tužitelj traži od tuženika kao osiguratelja osobe koja je počinila štetu isplatu iznosa od 42.336,96 kn. Tužitelj je svoj zahtjev utemeljio na tvrdnji da se 16. veljače 2016. u mjestu Karanovac, Bosna i Hercegovina, dogodila prometne nezgoda u kojoj je došlo do slijetanja s ceste vučnog vozila s priključnim vozilom, da je za navedeni štetni događaj odgovoran vozač vučnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu Grabrović transporti d.o.o. iz Pule osiguranog od automobilske odgovornosti kod tuženika, te da je uslijed tog događaja trećoj osobi VB leasing d.o.o. iz Pule nastala šteta na priključnom vozilu, poluprikolici reg. oznaka [registarska oznaka], osiguranom policom kasko osiguranja kod tužitelja u iznosu od 42.336,96 kn, koji iznos je tužitelj isplatio svome osiguraniku 26. travnja 2016.
9. Tuženik je priznao nastanak štetnog događaja, ali je osporavao odgovornost vozača vučnog vozila za nastanak štete, odnosno, osporavao je osnovu i visinu potraživanja ističući da u štetnom događaju nije sudjelovala treća osoba jer je vlasnik i korisnik vučnog i priključnog vozila jedna te ista osoba, odnosno društvo Grabrović transporti d.o.o.
10. Radi utvrđivanje sporne činjenice – odgovornosti za nastanak štetnog događaja, provedeno je prometno vještačenje po vještaku Igoru Jakopliću, stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila, koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da se prometna nezgoda dogodila prilikom prolaska teretnog skupa vozila reg. oznaka [registarska oznaka] i [registarska oznaka] kroz oštar desni zavoj polumjera od oko 65 metara u uvjetima mokrog kolnika, da je pritom došlo do destabilizacije vozila i nekontroliranog kretanja prema lijevom rubu ceste te zatim do slijetanja oba vozila izvan kolnika niz visinu koja je u naravi desna obala rijeke Vrbas, u mjestu Karanovac u BiH, da primjerena brzina prolaska konkretnog skupa vozila u konkretnim uvjetima kroz opisani desni zavoj iznosi oko 50 km/h, zatim da granična brzina prolaska kroz zavoj, pri kojoj će obavezno doći do destabilizacije vozila iznosi oko 68 km/h, da se brzina kretanja teretnog skupa vozila kroz zavoj kretala u području oko 68 km/h, te da je uzrok nezgode ulazak teretnog skupa vozila kojim je upravljao vozač HK u desni zavoj prekomjernom brzinom s obzirom na uvjete na kolniku i polumjer zavoja. Vještak je naveo da nema primjedbi na utvrđen opseg štete od strane tužitelja i da na vozilu nije nastala ekonomska totalna šteta, odnosno da je popravak vozila bio isplativ jer je trošak popravka bio manji od 75% vrijednosti neoštećenog vozila.
11. Prvostupanjski sud je pravilno prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je izrađen od strane ovlaštene osobe koja raspolaže specifičnim stručnim znanjem, te je pravilno utvrdio isključivu odgovornost tuženikova osiguranika za nastali štetni događaj.
12. U predmetnom štetnom događaju sudjelovala su dva vozila: vučno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] osigurano kod tuženika i priključno (vučeno) vozilo reg. oznake [registarska oznaka] osigurano kod tužitelja. Tuženik je osporavao tužiteljevo potraživanje ističući da u štetnom događaju nije sudjelovala treća osoba jer je vlasnik i korisnik vučnog i priključnog vozila jedna te ista osoba, odnosno društvo Grabrović transporti d.o.o.
13. Iz podataka u spisu proizlazi da je vlasnik priključnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] VB leasing d.o.o., a korisnik vozila Grabrović transporti d.o.o., dok je vlasnik vučnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] društvo Grabrović transporti d.o.o.
14. Prema odredbi čl. 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14: dalje: ZOOP) vlasnik vozila dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari. Osiguranje od automobilske odgovornosti pokriva štetu nastalu od vučnog vozila kao i štetu nastalu od priključnog vozila (st. 5.). Ako je šteta nastala od vučnog ili priključnog vozila dok su oba vozila bila spojena i činila jednu cjelinu ili ako je šteta nastala tijekom vožnje nakon odvajanja priključnog vozila, za štetu trećim osobama solidarno odgovaraju vlasnici obaju vozila, pa oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev ili osiguratelju vučnog vozila ili osiguratelju priključnog vozila (st. 5.). Društvo za osiguranje koje je na temelju stavka 5. ovoga članka oštećenoj osobi nadoknadilo štetu, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa, kamatu i troškove od osiguratelja vučnog, odnosno priključnog vozila ako postoji odgovornost njegovog osiguranika za štetu i u okviru njegove odgovornosti (st. 6.).
15. Dakle, iz navedenog proizlazi da u sporu za naknadu štete koju potražuje osiguravajuće društvo kod kojeg je osigurano priključno vozilo (ovdje tužitelj), za štetu koja predstavlja iznos isplaćen oštećenoj osobi, od društva za osiguranje kod kojeg je osigurano vučno vozilo (ovdje tuženik), treba utvrditi odgovornost osiguranika vučnog vozila za štetu.
16. Prema odredbi čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08: dalje: ZOO) kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovora drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju njegove krivnje (čl. 1072. st. 2. ZOO-a).
17. S obzirom na to da je nesporno utvrđeno da je šteta prouzročena na način da se vozač vučnog vozila kretao brzinom većom od dopuštene, da brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste, posebice atmosferskim prilikama tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, to je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je tuženikov osiguranik isključivo odgovoran za prouzročenu štetu.
18. Tuženikovi žalbeni navodi nisu osnovani. Naime, vlasnici vučnog i priključnog vozila su različite osobe, te ovdje nije riječ o šteti koja je prouzročena trećoj osobi, nego o šteti koja je nastala na priključnom vozilu koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi zajedno s vučnim vozilom. Radi se o međusobnim odštetnim zahtjevima vlasnika motornih vozila u smislu odredbe čl. 1072. ZOO-a.
19. Slijedom svega navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, a niti utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci ove presude na temelju odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 18. veljače 2022.
Sutkinja
Kamelija Parać
