Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp J-2496/2018-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Marini Ivančević, uz sudjelovanje Aleksandre Žarković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog D. B. zastupanog po branitelju V. S. odvjetniku iz S. i drugookrivljene N. K. zastupane po braniteljici J. M. odvjetnici iz S., zbog prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga PU Splitsko- dalmatinske, I Policijske postaje S. pod brojem: … od 2. Srpnja 2018., nakon održane glavne i javne rasprave održane 15. veljače 2022. U nazočnosti zamjenice branitelja prvookrivljenog A. M. odvjetnice iz S. I nazočnosti drugookrivljene, te izočnosti prvookrivljenog, izočnosti braniteljice drugookrivljene i izočnosti ovlaštenog tužitelja, 18. veljače 2022. u izočnosti stranaka javno je objavio i
p r e s u d i o j e
Prvookrivljenik D. B., OIB: …, sin pok. P. I pok. LJ. dj. Š., rođen …. u S., s prebivalištem u S., P. …, završena SSS, po zanimanju vozač, zaposlen, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,
Drugookrivljena N. K., OIB: …, kći pok. S. i pok. M. dj. B., rođena …. u B. N. M., s prebivalištem u S., P. …, završena SSS, po zanimanju umirovljenica, lošeg imovnog stanja, udovica, majka jednog djeteta, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana,
k r i v i s u
što su 6. lipnja 2018. u 12,45 sati u S. u ulici P. broj … prvookrivljeni D. B. i drugookrivljena N. K. remetili javni red i mir i to na način da je prvookrivljeni vikao i galamio na drugookrivljenu riječima: "Pička ti materina, kurvetino, jebem ti mater, usmrdit ćeš mi auto", potom ju je fizički napao udarajući je nogom u prepone, a drugookrivljena je vikala i galamila na prvookrivljenog riječima: "Jebem ti majku", potom ga je fizički napala udarajući ga otvorenim dlanom desne ruke po licu,
dakle, na javnom mjestu remetili javni red i mir vikom i međusobnim fizičkim sukobom,
čime su prvookrivljeni i drugookrivljena počinili prekršaj iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa se na temelju istog propisa, istog Zakona, te u svezi s člankom 2. stavak 10. Zakona o dopunama zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje (Narodne novine 29/94) okrivljenicima
i z r i č e
Prvookrivljenom D. B.
novčana kazna u iznosu od 750,00 (sedamstopedeset) kuna
što je protuvrijednost domaće valute od 200 DEM, odnosno 102 EUR-a, koja kazna će se revalorizirati po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja kazne.
Na temelju članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07 i 39/13) prvookrivljeni je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko prvookrivljeni u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Drugookrivljenoj N. K.
novčana kazna u iznosu od 189,00 (stoosamdesetdevet) kuna
što je protuvrijednost domaće valute od 50 DEM, odnosno 25,56 EUR-a, koja kazna će se revalorizirati po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja kazne.
Na temelju članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07 i 39/13) drugookrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko drugookrivljena u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona prvookrivljeni i drugookrivljena su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, svaki, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
PU Splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja S. podnijela je optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu presude, protiv prvookrivljenika i drugookrivljenice zbog prekršaja kao u izreci ove presude.
Prvookrivljenik D. B. u svojoj pisanoj obrani je naveo se optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje S., broj …, od dana 2. srpnja 2018., prvookrivljenik D. B. i drugookrivljena N. K. terete da su dana 6. lipnja 2018. oko 12,45 sati u S., ulica P. …, prvookrivljeni D. B. na naročito drzak i nepristojan način narušio javni red i mir, na način što je vikao i galamio na drugookrivljenu N. K. riječima: "Pička ti materina, kurvetino, jebem ti mater, usmrdit ćeš mi auto", a potom ju je fizički napao udarajući ju nogom u prepone, dok je drugookrivljena narušila javni red i mir vikom I galamom na prvookrivljenog D. B. riječima: "Jebem ti majku", a potom ga je fizički napala udarajući ga otvorenim dlanom desne ruke po licu,
čime da je prvookrivljenik počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok da je drugookrivljena počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
U svojoj pisanoj obrani okrivljenik navodi da se ne osjeća krivim za prekršaj koji mu se prekršajnim nalogom stavlja na teret.
Naime ne odgovara istini da se prvookrivljenik predmetne prigode ponašao na način opisan u optužnom prijedlogu i time ostvario obilježja prekršajnog djela koje mu se stavlja na teret.
Okrivljenik je predmetne prigode dana 6. lipnja 2018. oko 12 sati kao predstavnik stanara zgrade P. …, S. razgovarao sa stanarom …. Ispred zgrade u vezi popravka roleta na stanu istoga, odnosno da se poduzmu odgovarajući radovi na zgradi u S., P. ….
Nakon razgovora sjeda u automobil i u tom trenutku nailazi N. K. koja je čekala da okrivljenik završi razgovor sa stanarom. Upitala je okrivljenika zašto je protiv nje podnio kaznenu prijavu policiji, da bi ista neovlašteno zatražila i dobila od društva za upravljanje nekretninama U. d.o.o. S. kopiju suglasnosti i punomoći suvlasnika zgrade P. …, sa njihovim osobnim podacima.
Prvookrivljenik je istina dana 19. travnja 2018. podnio kaznenu prijavu protiv ovdje drugookrivljene, a radi neovlaštene pribave osnovnih podataka stanara stambene zgrade P. …, od trgovačkog društva U. d.o.o. S., a koja dokumentacija je sadržavala pojedinačne osobne podatke stanara stambene zgrade P. …, koji podaci su bili prikupljeni radi ishođenja suglasnosti za obnovu I izradu fasade zgrade P. ….
Drugookrivljena je očito bila isprovocirana uslijed podnesene kaznene prijave protiv iste a radi neovlaštene pribave osobnih podataka stanara zgrade P. …, te je ista upravo predmetne prigode, dakle, dana 6. lipnja 2018. izrazito agresivno pristupila ovdje prvookrivljeniku, istog zaustavila, napadala, vikala i udarala. Okrivljenik je istu upozorio da prestane, sjeo u auto i otišao. Prvookrivljenik nije dakle, počinio prekršaj za koji ga se tereti optužnim prijedlogom. Pogrdne riječi koje se prvookrivljeniku stavljaju na teret, koje predstavljaju obilježje prekršajnog djela za koje se tereti, isti nije izgovorio, a niti udarao drugookrivljenu u prepone kako se to opet netočno i neistinito navodi u prekršajnom nalogu.
Navedeno je proizvoljan iskaz drugookrivljene koji nema uporište u stvarnim okolnostima konkretnog slučaja i za koje ne postoje niti mogu postojati relevantni dokazi koji bi potvrdili postojanje odlučnih okolnosti za zaključak da je prekršajno djelo počinjeno.
Predmetne prigode drugookrivljena je napadala i udarala prvookrivljenika, te je ista počinila prekršaj koji joj se ovim optužnim prijedlogom stavlja na teret, dok u postupanju prvookrivljenika nema obilježja prekršajnog djela. Isti je drugookrivljenoj kad je negodovala zbog prijave policiji kazao da se udalji od njega i on je kako je to već i navedeno sjeo u auto i udaljio se od iste.
Dakle, prvookrivljenik u cijelosti se protivi navodima optužnog prijedloga, te poriče da bi počinio prekršajno djelo za koje se tereti.
Prvookrivljenik izričito tvrdi da predmetne prigode nije drugookrivljenu udarao u prepone ili na bilo koji drugi način ostvario bilo kakav fizički kontakt s istom s ciljem da istoj nanese bilo kakvu fizičku povredu, odnosno povredu prava njezine osobnosti na bilo koji način.
Na okolnosti obrane prvookrivljenik predlaže izvesti dokaz saslušanjem svjedoka:
- B. D. J.,
- I. M.,
- I. C.,
- Z. M.."
Drugookrivljenica N. K. u svojoj pisanoj obrani je navela da ističe kako nije počinila nikakav prekršaj. Nadalje je navela da je sve počelo sasvim bezazleno, kada je drugookrivljena po zamolbi susjede koja joj je kazala kako je prvookrivljeni, inače predstavnik suvlasnika, podigao kredit za obnovom fasade na zgradi, otišla kod upravitelja koji upravlja zgradom U. d.o.o. da joj isti preda kopiju potpisa suvlasnika koji su dali svoj pristanak za navedene radove te je prvookrivljena od službenice upravitelja isto i dobila, dakle kopiju potpisa suvlasnika. Slijedeći dan gospodin R. G., također jedan od susjeda drugookrivljene, istoj zvoni na vrata uz izjavu kako će ista zloupotrijebiti potpies točnije podatke koji se na istome dokumentu nalaze uključujući OIB-e, šta si to uradila te da odmah vrati dobivenu kopiju uz napomenu kako je prvookrivljeni prijavio policiji.
Drugookrivljena, inače mirne naravi i uplašena od svega što skoro svakodnevno doživljava, odlazi kod službenice koja joj je izdala spornu kopiju te istu vraća, a službenica je drugookrivljenoj tom prilikom kazala „da se ništa ne brine, hvala što ste vratili jer su Vas prijavili policiji da ćete zloupotrijebiti njihove osobne podatke“.
Spornoga dana, drugookrivljena je vidjela prvookrivljenika kako ulazi u svoje osobno vozilo te ga je samo ljudski, mirno pitala zbog čega si me prijavio policiji, da bi isti iz čista mira prvo verbalno napao drugookrivljenu riječima „droljo, da nisi kurva i drolja ne bi ti čovjek (misleći na pokojnog muža drugookrivljene) umro u kući“ dakle udovicu koja je sve napravila za svoga pokojnoga supruga, prošla pakao kako bi mu pomogla, inače je isti bio invalid reagirala je u afektu te prvookrivljenom, uz napomenu kako je stalno ona a i brojni drugi susjedi izložena učestalom maltretiranju od istoga, uzvratila „jebem ti mater, pizda ti materina“.
Probajte se staviti u položaj drugookrivljene kojoj jedan muškarac izjavi takvo nešto i kako je mogla prešutjeti.
Nakon navedene izjave drugookrivljene, prvo okrivljeni opet vičući izjavljuje „muči kurvo, moja mater je mrtva“, te prvo udara u prepone (međunožje) a u trenutku kada se ista od bola slegla, udara je u lijevu ruku, jednu nemoćnu ženu baca na haubu auta nakon čega ulazi u auto te je gura. Drugookrivljena je samo mogla zapomagati i vikati ljudi upomoć, zovite policiju. Dovoljno je zamislite šok u kojem se drugookrivljena našla u tom trenutku kada je jedan muškarac udara u najosjetljiviji dio ženskog tijela, gura autom to je zaista nezamislivo te čak predstavlja pokušaj ubojstva.
Dokaz: preslika pregleda u ambulanti
Dovoljno je samo vidjeti prvookrivljenika, snažnog muškarca, visine oko skoro 2 metra i nježnu, bolesnu drugookrivljenu te se zaista postavlja pitanje kako je moguće sastaviti ovakav optužni prijedlog pun laži a naročito navod kako je drugookrivljena udarila prvookrivljenika što je laž i stvarno nemoguće ostvariti. Nadalje, prema članku 18. Prekršajnog zakona, nema prekršaja kada je počinitelj postupao u nužnoj obrani, a nužna obrana je obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći napad. A osim toga verbalna izjava drugookrivljene se ne može nikako u konkretnom slučaju podvesti pod biće prekršaja koji joj se stavlja na teret.
Svemu opisanome je svjedočila i susjeda V. J.
Također, i drugi susjedi su bili izloženi maltretiranju od strane prvookrivljenika međutim iz straha, supruga jednog kojeg je isti fizički napao, točnije davio iz straha ne želi svjedočiti. Posebno se napominje kako prijetnje prvookrivljenika i dalje traju te je očito riječ o osobi sklonoj nasilničkom ponašanju, za razliku od drugookrivljene. Primjera radi prilikom postavljanja kamera u zgradi kada je po nalogu prvookrivljenika jedna kamera stavljena odmah pored ulaznih vrata stana drugookrivljene, ista je zamolila da se kamera skine na što je drugookrivljeni izjavio „nemojte vi nju slušati, ko nju jebe“, a osim toga na vratima je prvookrivljena našla i poruku „skini papir s kamere jer…“ što se može shvatiti kao još jedna prijetnja, a opravdano je posumnjati kako je navedeno napisao baš prvookrivljeni.
Opreza radi, ističe se kako se prvookrivljenica nalazi u teškoj materijalnoj situaciji, naime, ista je umirovljenica s mjesečnim primanjima od svega 1.500,00 kn točnije zbog ovrhe iznos od 1.200 kn te bi izvršenje predložene novčane kazne za okrivljenicu znatno otežalo njezino uzdržavanje, iako ista, što se opetovano ističe nije počinila nikakav prekršaj već je žrtva svakodnevnog maltretiranja i velikog, opravdanog straha kojega je pretrpjela spornoga dana. Dakle, sve da je prekršaj i počinjen, a nije radilo bi se o beznačajnom djelu.
Osim toga, okrivljenica nikada nije kažnjavana, uzoran je član društva, inače izuzetno osjetljiva te iako nije kriva niti je počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret ista se iskreno kaje, ali njezin čin nakon nasilnog ponašanja prvookrivljenika je sasvim opravdan, te je potrebno poduzeti sve mjere i spriječiti nasilničko ponašanje prvookrivljenika, koje ničim nije bilo uzrokovano, dakle iz čistog mira da jedan muškarac vrijeđa jednu ženu, fizički je napada udarcem u prepone dakle jednu ženu u najosjetljivije područje baca je na haubu autom vuče zaista nezamislivo, da u ovakvom slučaju nadležno tijelo podiže optužni prijedlog i protiv drugookrivljene. Slijedom svega navedenoga predlaže se Naslovu da prihvati obranu okrivljenice N. K. te odbije optužni prijedlog u odnosu na istu kao neosnovan.
Drugookrivljenica upitana da li ima pitanja, te daljnjih prijedloga, izjavljuje da za svjedoka predlaže V. J., te prilaže fotografije ozljeda koje je zadobila prilikom napada.
Obzirom da su okrivljenici negirali počinjenje predmetnog prekršaja, sud je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja za svjedoke pozvao, te saslušao V. J., B. D.-J., I. M. i K. J.
Svjedokinja V. J., u svome iskazu pred ovim sudom je navela da je u utuženo vrijeme a i sada podstanar u zgradi na adresi P. … u S. na drugom katu, dana 6. lipnja 2018. u jutarnjim satima bila je u stanu, prozor od kuhinje je bi otvoren jer joj je klima slabo radila, najednom da je čula kako ženski glas vice "upomoć, narode, upomoć", otišla je do prozora, pogledala vanka, vidjela je muškarca i ženu, ovdje nazočne okrivljenike D. i N., stajali su jedan prema drugome, D. je udario N. koljenom u međunožje, čula je da viču Jedan na drugoga, ali da nije razumjela što. Nakon što je D. udario N. u međunožje vidjela je da je N. udarila D. po licu otvorenim dlanom. Da se vratila ponovno u kuhinju miješati ručak i ponovno se vratila do prozora i vidjela je u tom trenutku gđu N. kako leži na haubi od auta i dalje je zapomagla, vikala je "policija, policija".
Nakon što je saslušao iskaz svjedoka prvookrivljenik postavlja pitanje svjedokinji: "Kada ste čuli da je N. vikala upomoć ljudi?", svjedokinja izjavljuje: "Vikala je kada je bila na haubi auta.
Braniteljica prvookrivljenika postavlja pitanje svjedokinji: "Kada ste vidjeli udaranje u međunožje?", svjedokinja izjavljuje: "Na samom početku kada sam pogledala kroz prozor?", "Kada je bio poziv upomoć?", svjedokinja izjavljuje: "Kada je bila na haubi od auta." "Kolika je udaljenost vašeg prozora do mjesta događaja?", svjedokinja izjavljuje: "Teško je to odrediti, to je oko 50 metara."
Braniteljica drugookrivljenice ostavlja pitanje svjedokinji: "Jeste li vidjeli ikoga u blizini ili okolo na cesti?", svjedokinja izjavljuje; "Nikoga nisam vidjela tada na cesti, ali da li je netko bio na prozorima nisam obraćala pažnju." "Kada je okrivljena bila na haubi od auta, gdje je bio prvookrivljenik", svjedokinja izjavljuje: "Bio je u vozilu." "Da li je auto bio u pokretu?", svjedokinja izjavljuje: "Motor je bio upaljen, vozilo je bilo u kretanju, ali sporom kretanju, nije mogao od N. proći, ona je vikala upomoć." "Da li ste vidjeli kako je sišla s te haube s auta?", svjedokinja izjavljuje: "Nisam vidjela, nisam dalje gledala dok mi policija nije došla na vrata." "Kada je gđa bila na haubi da li je auto bio na cesti", svjedokinja izjavljuje: "Auto je bio na cesti, htio je ići prema dolje." "S vašeg prozora da li imate dobar pregled na zbivanja ispred zgrade, da li vidite ulaz zgrade?", svjedokinja izjavljuje: "Ulaz zgrade ima nadstrešnicu, taj dio ja ne vidim neposredno ispred ulaza zgrade, ali mi je dalje vidik otvoren."
Drugookrivljenica postavlja pitanje svjedokinji: "Da li je i Vaša sestra vidjela događaj?", svjedokinja izjavljuje: "Obje smo vidjele događaj, moja sestra i ja, ali policija je rekla da je dovoljno da jedna da iskaz, to sam bila ja."
Na pitanje suca svjedokinji: "Da li imate dioptriju?", svjedokinja izjavljuje: "Minus četiri."
Svjedok B. D.-J. u svome iskazu pred ovim sudom je naveo da je dana 6. lipnja 2018. oko 12,00 sati sjedio u autu s I. M., čekali su jednoga kolegu u U. P. … u S. ispred zgrade, da je on bio na mjestu vozača. Vidio je ovdje nazočne okrivljenike N. i D., D. je video kada je išao u svoje auto, auto je bilo na parkingu, tada do D. dolazi N., tu je došlo do neke rasprave između njih, da je on to čuo jer je prozor od auta bio otvoren, nije mogao sve razumjeti, bio je udaljen od njih nekih par metara, vidio je da D. ulazi u auto i krenuo je s autom, tada mu N. otvara vrata dok je D. bio u vožnji i čuo je da mu je ona psovala majku, nije čuo da je D. njoj išta opsovao, u tom momentu D. izlazi iz auta i upozorava N. da se
makne, ona je stala ispred auta i ne da da on krene s autom. Naveo je da je on cijelo vrijeme bio u vozilu, nikakvog sukoba nije fizičkog bilo između njih, D. ju je upozoravao da se makne, N. je vikala upomoć koliko mu se čini. To je trajalo sve skupa desetak minuta. Vidio je trenutak kada je svatko otišao svojim putem.
Braniteljica prvookrivljenika postavlja pitanje svjedoku: "Kako ste ocijenili da nema potrebe za reagiranjem?", svjedok izjavljuje: "Nije bilo potrebe da ja reagiram." Prvookrivljeni postavlja pitanje svjedoku: "Kada je N. zapomagala upomoć ljudi je li to bilo na početku svađe ili na kraju svađe?", svjedok izjavljuje: "Na kraju, kada je stala ispred haube odnosno vozila."
Braniteljica drugookrivljenice postavlja pitanje svjedoku: "U kakvom ste odnosu s okrivljenikom D.?", svjedok izjavljuje: "Radili smo zajedno, nisam bio prisan s D., prisniji sam bio s N." "Jeste li bili na parkiralištu kada je sukob počeo?", svjedok izjavljuje: "Ja sam bio tu i prije nego je sukob počeo." "Jeste li cijelo vrijeme gledali njih dvoje?" svjedok izjavljuje: "Gledao sam cijelo vrijeme, meni je to bilo malo smiješno." "Je li vaše auto bilo prvo parkirano da vam je nešto zaklanjalo vidik", svjedok izjavljuje: "Moje auto je bilo prvo parkirano do D. I N., ništa mi nije zaklanjalo vidik." "Da li su oni znali da ih gledate?", svjedok izjavljuje: "Ja ne znam da li su oni to znali ili ne." "Jeste li vidjeli nekoga drugoga osim njih?", svjedok izjavljuje: "Bila je još jedna žena iz zgrade, bilo je još nekih ljudi."
Braniteljica prvookrivljenika ustraje u prijedlozima da se sasluša svjedok I. M. i preostali predloženi svjedoci.
Braniteljica drugookrivljene predlaže za svjedoka pozvati i saslušati K. J.
Svjedok I. M. u svome iskazu pred ovim sudom je naveo da se dana 6. lipnja 2018. oko 12,00 sati našao s gdinom D., bili su na piću, kazao mu je da ode s njim da se mora naći s nekim čovjekom, i tako je otišao u ulicu P. broj …, bio je u vozilu na mjestu suvozača, vozač je bio D. Čekali su da se pojavi neki njegov prijatelj. Dok su sjedili u autu i pričali vidio je gdina B. da je pričao s nekim čovjekom, kada je on obavio razgovor s njim krenuo je prema autu, a gđa ovdje nazočna je krenula prema njemu, došlo je do nekakvog razgovora, naglašava da prozor s njegove strane na vozilu nije bio otvoren, naglašava da je bio udaljen od njih desetak metara, nije čuo njihov razgovor, nije bi glasan koliko se sjeća, poslije toga je gdin B. sjeo u auto, čini mu se da je gđa N. iza njega vikala, po njegovoj procjeni neka psovka. Misli da je D. upalio motor od vozila, N. je bila iza auta, D. je zaustavio auto, izašao iz auta i pristupio N. i u jednom trenutku je vidio da je N. digla ruku prema D., ne može sto posto tvrditi da ga je udarila obzirom na kut u vozilu gdje je sjedio. Poslije toga D. je ušao u vozilo i krenuo je, N. je stala ispred njega, stavila ruke na haubu I onemogućavala mu da krene s vozilom. On je pokušavao pomalo da prođe, a N. je vikala "upomoć, upomoć" dok je bila na haubi D. vozila, D. je ipak uspio otići jer se N. makla u stranu, D. ju je izbjegavao s vozilom.
Na pitanje suca svjedoku: "Da li ste vidjeli da li je D. fizički napao N.?", svjedok izjavljuje: "Ja to nisam vidio."
Braniteljica prvookrivljenika postavlja pitanje svjedoku: "Kako ste ocijenili da nema potreba da reagirate?, svjedok izjavljuje: "Nije bilo neke velike galame, da je tu bilo nekog fizičkog napada reagirao bih."
Prvookrivljeni izjavljuje da nema pitanja za svjedoka.
Drugookrivljenica izjavljuje da nema pitanja za svjedoka.
Svjedokinja K. J. u svome iskazu pred ovim sudom je navela da su ona i sestra prije mjesec dana od samog događaja kao podstanari došli živjeti u stan na adresu P. …, S., kat drugi, kod B. Da je dana 6. lipnja 2018. Oko 12,00 sati spremala sobu i odjednom ju je sestra V. J. pozvala "dođi, dođi da nešto vidiš", došla je iz sobe, vidjela je sestru na prozoru od kuhinje, nagela se I vidjela čovjeka i ženu u svađi, ovdje nazočnu N. K. u trenutku kada je ista njega pljusnula, da ne zna tog čovjeka. Čula je riječi od tog njoj nepoznatog muškarca da je prije nego što ga je N. udarila otvorenim dlanom po licu da je on njoj opsovao mater. Da je ona parcijalno gledala događaj, gurale su se na prozoru, u jednom trenutku je vidjela kako taj muškarac sa svojim vozilom ide na N., ona stoji ispred auta, ona je ruke stavila na auto, auto je bilo u kretanju, vikala je "ljudi pomagajte", bila je na haubi rukama i skakutala ispred auta, auto je išlo, ja sam poviknula "ostavi ženu", a N. je govorila "ljudi pomagajte", nitko nije izašao iz zgrade.
Na pitanje suca svjedokinji: "Dok ste bili na prozoru da li ste vidjeli nedaleko od N. i ovog muškarca neko parkirano vozilo i neke osobe muške da su tu bile?", svjedokinja izjavljuje: "Nisam vidjela ni parkirano vozilo, niti muške osobe."
Svjedokinja je nadalje navela da je ušla u kuću, bila je u panici, bilo je sve skupa strašno što je taj čovjek mogao autom napraviti N., da je mislila da je mogla biti pregažena i zato da je bila u panici.
Na pitanje suca svjedokinji: "Da li ste imali dobar vidik na utuženi događaj?", ista izjavljuje: "Super sam vidila, nadstrešnica mi nije zaklanjala vidik."
Nadalje je navela da je dva dana nakon ovog događaja srela gđu N. I pokazivala joj je modrice, između nogu joj je bilo sve modro i ljubičasto, da su te modrice od ovog događaja. Da gdina D. B. nije vidjela poslije.
Braniteljica prvookrivljenika postavlja pitanje svjedokinji: "Objasnite mi pogled s Vašeg prozora, šta se tu nalazi u naravi, da li je tu cesta, parking, makadam?", svjedokinja izjavljuje: "Park i cesta." "Gdje se nalazi parking za tu zgradu, gdje se parkiraju stanari zgrade?", svjedokinja izjavljuje: "Svuda okolo." "Kada taj auto od okrivljenika kreće što se nalazi sa svake strane od auta, desne i lijeve?", svjedokinja izjavljuje: "Tu je cesta." "Što je od desne strane auta, a što na lijevoj?", svjedokinja izjavljuje: "S desne strane su škovace, s lijeve parking." "Da li je gđa mogla stati sa strane, da li se mogla izmaknuti lijevo ili desno od haube?", svjedokinja izjavljuje: "Možda je i mogla, cesta je široka, ali je on iša direktno na nju."
Braniteljica drugookrivljene izjavljuje da nema pitanja za svjedokinju.
Drugookrivljenica izjavljuje da nema pitanja za svjedokinju.
Braniteljica prvookrivljenika ustraje u daljnjem pozivanju svjedoka I. C. budući je isti bio nazočan predmetnom događaju.
Sud je odbio prijedlog braniteljice za daljnjim pozivanjem svjedoka I. C., obzirom da je svjedok bio pozvan na ročište za dan 28. rujna 2021., te je sudu opravdao svoju izočnost s navedenog ročišta, te sud smatra da se na osnovu provedenih svih drugih dokaza tijekom ovog postupka može donijeti pravovaljana presuda i bez daljnjeg pozivanja predloženog svjedoka.
Braniteljica prvookrivljenika traži uvid u medicinsku dokumentaciju za N. K., sud odobrava uvid te istoj se daje preslik medicinske dokumentacije te rok od osam dana da se očituje sudu.
Sudac utvrđuje da braniteljica prvookrivljenika nije u roku od osam dana očitovala se o zatraženoj, te dobivenoj medicinskoj dokumentaciji za N. K. Zamjenica branitelja prvookrivljenika u odnosu na medicinsku dokumentaciju dostavljenu u sudski spis od strane drugookrivljene u ovom prekršajnom postupku ističe kako ni stranke niti sud nemaju stručna znanja da bi cjelini dostavljenu dokumentaciju i da bi se ista iz tog razloga mogla uzeti kao relevantna pri ocjeni cjelokupne građe sudskog spisa. Međutim, prvookrivljenik ističe kako nije ni u kakvoj svezi s povredama koje da je zadobila drugookrivljena, te negira da bi iste ozljede bile rezultat konkretnog slučaja o kojem se ovdje sudi. Ustrajemo u svim dosadašnjim dokaznim prijedlozima.
U nastavku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u Naredbu o određivanju mjere opreza I Policijske postaje S. serijski broj … od 6. lipnja 2018. Kojom se D. B. određuje mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja I održavanja veze s N. K., P. … koja mjera započinje 6. Lipnja 2018. u 18,00 sati I traje do 14. lipnja 2018. u 17,59 sati, Naredbu o određivanju mjere opreza I Policijske postaje S. serijski broj … od 6. lipnja 2018. Kojom se N. K. određuje mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s D. B., P. … koja mjera započinje 6. Lipnja 2018. u 18,00 sati i traje do 14. lipnja 2018. u 17,59 sati, Službenu zabilješku I Policijske postaje S. od 6. lipnja 2018., Zapisnik o glavnoj raspravi od 17. Veljače 2020. na kojem je pročitana pisana obrana drugookrivljenice N. K., medicinsku dokumentaciju na ime N. K. i to KBC S. Hitni kirurški prijem od 6. lipnja 2018. specijalistički nalaz, KBC S. Klinika za psihijatriju od 14. lipnja 2018. specijalistički nalaz, Klinika za kirurgiju Zavod za ortopediju I traumatologiju Odjel za ortopediju od 19. lipnja 2018., KBC S. Klinika za neurologiju od 2. srpnja 2018. specijalistički nalaz, KBC S. Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju s reumatologijom i poliklinika 1 od 20. srpnja 2018. specijalistički nalaz, Nalaz KBC Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju I intenzivno liječenje od 24. listopada 2018., fotografije priložene od strane N. K., Zapisnik o glavnoj raspravi od 22. travnja 2021. na kojem je pročitana pisana obrana prvookrivljenika D. B., Zapisnik o nastavku glavne rasprave od 16. lipnja 2021. koji sadrži iskaz svjedokinje V. J. i svjedoka B. D.-J., Zapisnik o nastavku glavne rasprave od 15. srpnja 2021. Koji sadrži iskaz svjedoka I. M., Zapisnik o nastavku glavne rasprave od 2. Rujna 2021. koji sadrži iskaz svjedokinje K. J., te uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije iz koje je razvidno da prvookrivljenik do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan, te da drugookrivljenica do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavana.
Braniteljica prvookrivljenika u završnom govoru navodi: "Poštovani Sude, u svom završnom govoru obrana prvookrivljenog D. B. ističe kako po provedenom postupku ne proizlazi dokazanim da bi moj branjenik počinio prekršajno djelo koje mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.
Naime, suprotno navodima optužnog akta, moj branjenik nije dana 6.6.2018.god., na naročito drzak i nepristojan način narušio javni red i mir na način što je vikao i galamio na drugookrivljenu N. K., riječima navedenim u optužnom prijedlogu.
Iz rezultata postupka, posebno iskaza saslušanih svjedoka ne nazire se odgovarajući i potreban stupanj izvjesnosti, koji se zahtjeva za osudu okrivljenika, da bi moj branjenik svojim ponašanjem predmetne prigode ostvario obilježja utuženog prekršajnog djela.
Dakle, nije nedvojbeno utvrđeno da bi isti bio kriv za predmetno prekršajno djelo, slijedom čega se predlaže istog osloboditi od optužbe.
Konačno, ističe se kako su navodi optužnog prijedloga isključivo nedokazana konstrukcija drugookrivljene, koja konstrukcija nema uporišta u drugim izvedenim dokazima i cjelokupnoj građi sudskog spisa.
Predmetne prigode drugookrivljena je napadala i udarala prvookrivljenika, te je ista počinila prekršaj koji joj se ovim optužnim prijedlogom stavlja na teret, dok u postupanju prvookrivljenika nema obilježja prekršajnog djela. Isti je drugookrivljenoj kad je negodovala zbog prijave policiji kazao da se udalji od njega i on je sjeo u auto i udaljio se od iste.
Međutim, drugookrivljena se bacila na automobil prvookrivljenika onemogućavajući istog u odlasku. Sve navedeno potvrđuju saslušani svjedoci, pa i oni instruirani od strane drugookrivljene.
Ukoliko Sud mog branjenika nađe krivim za prekršajno djelo koje mu se stavlja na teret, a u odnosu na olakotne okolnosti koje valja istaći na strani mog branjenika navodi se kako isti nikada nije bio prekršajno kažnjavan, te uopće nije dolazio u sukob sa zakonom što svakako treba imati u vidu prigodom donošenja odluke u ovom prekršajnom postupku."
Drugookrivljenica u završnom govoru izjavljuje: "Smatram da ja ne bi zloporabila Oib-e, imala sam pravo kao vlasnik stana dobiti fotokopiju potpisa za kredit koje mi je dala pravnica i potpisala se ako ja slučajno nešto zlouporabim da će ona odgovarati, a što ja neću, došao mi je G. R. na vrata i kazao mi je da me je B. prijavio policiji da ću ja zlouporabiti OIB-e, da on radi u NJ., počela sam plakati. Srela sam B. na ulici, on mi je govorio "kurvo, droljo", udario me nogom, gurao me je autom. Sutradan sam otišla kod upravitelja, dala sam nazad fotokopije s OIB-ima, imam svjedoka za to da sam vratila. Ne smatram se krivom za prekršaj koji mi se stavlja na teret. Nisam narušavala javni red i mir jer sam bila napadnuta od strane B." Temeljem provedenog redovnog sudskog postupka, ocjenjujući pisane obrane prvookrivljenika i drugookrivljene, te ocjenjujući iskaze svih saslušanih svjedoka ponaosob, te dovodeći ih u međusobnu svezu, kao i uvidom u ostale pisane dokaze koji priliježu spisu, Sud smatra nesporno utvrđenim da su se u radnjama prvookrivljenika i drugookrivljene u cijelosti ostvarila obilježja prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
Nadalje, potrebno je navesti da je sud izmijenio pravnu kvalifikaciju djela prekršaja koji se stavlja na teret prvookrivljeniku iz razloga jer sud tijekom provođenja redovnog sudskog postupka nije našao dokazanim da su se u radnjama prvookrivljenika ostvarila obilježja prekršaja iz članka 6. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, već sud smatra da je prvookrivljenik svojim protupravnim radnjama na javnom mjestu prema drugookrivljenoj počinio prekršaj iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Odredbom članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.
Obzirom na gore citiranu odredbu sud je tijekom provođenja redovnog sudskog postupka trebao utvrditi da li su prvookrivljenik D. B. i drugookrivljena N. K. utužene prigode vičući i galameći jedan na drugog, te međusobnim udaranjem remetili javni red i mir drugih građana kako bi bila ostvarena obilježja bića prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Nadalje, potrebno je navesti da prvookrivljenik u svojoj pisanoj obrani je u cijelosti negirao počinjenje predmetnog prekršaja, odnosno isti nije osporavao činjenicu da je utužene prigode vidio drugookrivljenu na parkiralištu u ulici P. broj …, međutim, da na bilo koji način nije poduzeo bilo kakvu protupravnu radnju prema drugookrivljenoj, već je naveo da je drugookrivljena kada ga je vidila utužene prigode izrazito agresivno pristupila prema njemu, napala ga vičući i potom da ga je fizički udarila, da je on reagirao samo na način da je istu upozorio da prestane, sjeo u svoje vozilo i otišao, odnosno isti je naveo u svojoj pisanoj obrani da je cijeli optužni akt koji je podnesen u odnosu na njega insinuacija drugookrivljene obzirom da je podnio kaznenu prijavu provi iste radi neovlaštene pribave osnovnih podataka stanara stambene zgrade P. … od trgovačkog društva U. d.o.o. S..
Drugookrivljena u svojoj pisanoj obrani je negirala činjenicu da bi počinila predmetni prekršaj koji joj se stavlja na teret predmetnim optužnim aktom navodeći da je ona nakon što se utužene prigode susrela s prvookrivljenim, odnosno kada je vidjela da ulazi u svoje vozilo da ga je samo ljudski i mirno pitala zbog čega ju je prijavio policiji i da je tada bila verbalno napadnuta od strane prvookrivljenika, a potom i fizički. Također je ista u svojoj pisanoj obrani isticala činjenicu da prvookrivljenika poznaje od ranije i da je cijeli ovaj incident koji je nastao utužene prigode posljedica toga što je prvookrivljenik predstavnik suvlasnika stanara, te podigao kredit za obnovu fasade na zgradi, da se ona tome suprotstavila i da je to razlog njegovog napada prema njoj. Također je ista u svojoj pisanoj obrani navodila činjenice da se radi o nasilnoj osobi, a što se tiče predmetnog događaja nije osporila činjenicu da nakon što je bila prethodno napadnuta od strane prvookrivljenika ne samo verbalno nego i fizički da je točno da je u jednom trenutku i ona njega vrijeđala, a da takva njezina reakcija se može podvesti pod institut nužne obrane, odnosno ta njena verbalna izjava prema okrivljeniku se ne može nikako u konkretnom slučaju podvesti pod biće prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Obzirom na ovakve navode iz pisane obrane prvookrivljenika i drugookrivljene sud je tijekom postupka saslušavao predložene svjedoke od prvookrivljenika, tako i od strane drugookrivljene, a sve radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja.
Što se tiče iskaza svjedokinja V. J. i K. J. koje su predložene od strane obrane drugookrivljene potrebno je navesti da su obje svjedokinje u utuženo vrijeme bile u svom stanu u zgradi P. … u S. na drugom katu, da su prozori od stana bili otvoreni i da su čule viku, da je to bio razlog kako su navele u svojim iskazima zbog čega su otišle do prozora i vidjele prvookrivljenika I drugookrivljenu, odnosno V. J. je u svom iskazu izjasnila se da je vidjela trenutak da je prvookrivljenik koljenom udario N. u međunožje, da je čula viku jednog i drugog, ali da riječi nije razumjela koje su upućivali jedan drugome, da je vidjela trenutak kada je N. udarila D. po licu otvorenim dlanom, te trenutak kada N. leži na haubi od auta, potom su obje svjedokinje navele u svojim iskazima da su čule da je N. govorila "ljudi pomagajte".
Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedokinja sud dolazi do zaključka da su prvookrivljenik i drugookrivljena utužene prigode vikali na ulici što predstavlja javno mjesto, te na taj način kako su navele svjedokinje su uznemirili susjede jer su iste, sud misli pritom na saslušane svjedokinje, otišle do prozora jer su bile uznemirene vikom i tada uočavaju, odnosno V. J. da je prvookrivljenik fizički napao drugookrivljenu, potom da je drugookrivljena udarila prvookrivljenika po licu, nesporno je što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedokinja da se u jednom trenutku drugookrivljena našla ispred vozila u koje je ušao prvookrivljenik i zapomagala je u tom trenutku dok je bila ispred njegovog vozila, odnosno haubi vozila kako svjedokinje navode da je tada vikala "ljudi pomagajte".
Obzirom da sud nije imao razloga da posumnja u istinitost iskaza saslušanih svjedokinja sud im je poklonio vjeru smatrajući njihov iskaz objektivnim, realnim i životnim obzirom da se radi o nepristranim svjedocima, a sve ne prihvaćajući obranu prvookrivljenika istinitom, djelomično prihvaćajući obranu drugookrivljene istinitom.
Što se tiče iskaza saslušanih svjedoka B. D.-J. i I. M. koji su saslušani pred ovim sudom u svojstvu neposrednih očevidaca utuženog događaja sud smatra da su navedeni svjedoci bili na licu mjesta jer su jedan i drugi naveli da su vidjeli utužene prigode u ulici P. … ispred zgrade dok su bili u vozilu i prvookrivljenika i drugookrivljenu, također su oba svjedoka pred ovim sudom naveli da je između njih došlo do neke rasprave, da nisu mogli razumjeli riječi koje su izgovarali jedan prema drugome, odnosno svjedok B. D.-J. je u svome iskazu pred ovim sudom naveo da kada je vidio da D. ulazi u auto da mu N. otvara vrata dok je D. bio u autu i da je čuo da mu je ona opsovala majku, odnosno da nije čuo da bi N. D. verbalno napao, također je taj svjedok pred sudom naveo da je N. stala ispred njegovog auta i da mu nije omogućavala da krene naprijed, da fizički sukob između njih nije bio, da je nesporno
da je ista vikala upomoć i da je te riječi izgovarala kada je stala ispred haube, odnosno ispred vozila od prvookrivljenika i onemogućavala mu daljnje kretanje, njegov iskaz se u potpunosti preklapa s iskazom I. M. u pogledu dijela u kojem svjedoci iskazuju na koji način je N. stala ispred vozila i onemogućavala D. da krene s vozilom vičući "upomoć, upomoć", te da se D. udaljio s vozilom jer se ona makla u stranu. Također je potrebno navesti da su i jedan i drugi svjedok u svojim iskazima naveli da nisu pokušavali sprječavati prvookrivljenika I drugookrivljenu u bilo kakvom daljnjem sukobu iz razloga jer nisu to doživljavali na način da će između njih doći do eskalacije, odnosno smatrali su kako su naveli u svojim iskazima da se radilo o jednoj svađi na ulici između susjeda.
Također je potrebno naglasiti da je sud tijekom provođenja redovnog sudskog postupka dao na uvid braniteljici medicinsku dokumentaciju za N. K. koju je ista priložila uz pisanu obranu kao dokaz kojim bi potvrdila činjenicu da je utužene prigode bila fizički napadnuta od strane prvookrivljenika. Zamjenica branitelja prvookrivljenika očitovala se na ročištu u odnosu na medicinsku dokumentaciju dostavljenu u sudski spis navodeći da sud nema stručna znanja da bi procijenio da ozljede koje su navedene u istoj su posljedica fizičkog napada od strane prvookrivljenika prema njoj što sud prihvaća, također ističe činjenicu da nanošenje bilo kakvih ozljeda ne spada niti u obilježje prekršaja iz članka 6. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, niti u obilježje bića prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, stoga ih sud ne može prihvatiti kao relevantan dokaz koji priliježe ovom spisu, a kojeg bi sud mogao cijeniti prilikom donošenja odluke.
Slijedom svega naprijed navedenog sud smatra nesporno utvrđenim da su prvookrivljenik i drugookrivljena utužene prigode u S. u ulici P. broj … što predstavlja javno mjesto jer se radi o ulici koja je dostupna neograničenom krugu ljudi, a nesporno je tijekom postupka utvrđeno da se utuženi događaj dešavao u nazočnosti drugih građana, remetili javni red i mir i to na način da je prvookrivljeni vikao na drugookrivljenu riječima navedenim u izreci presude, potom je fizički napao, a drugookrivljena da je remetila javni red i mir na način da je vikala i galamila na prvookrivljenog riječima navedenim u izreci presude, a potom ga je fizički napala, te su na taj način svojim protupravnim radnjama jedan prema drugome uznemirili javnost. Također sud naglašava da sve ostale njihove protupravne radnje koje su bile poduzete između njih ne spadaju u nadležnog ovog suda jer je sud tijekom provođenja ovog sudskog postupka trebao utvrditi da li su okrivljenici svojim protupravnim radnjama jedan prema drugome na javnom mjestu uznemirili javnost, a to je tijekom postupka, sve prihvaćajući iskaze saslušanih svjedoka istinitim osobito svjedokinja sud nesporno utvrdio.
Slijedom svega naprijed navedenog sud smatra nesporno utvrđenim da su se u radnjama prvookrivljenika i drugookrivljene u cijelosti ostvarila obilježja prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po članku 13. stavak 2. istog Zakona, radi čega ih je proglasio krivima i kaznio. Za djelo za koje su okrivljenici proglašeni krivim i izrečena im je kazna, zakonom je propisana novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kazna zatvora do 30 dana.
Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne, imale su se sve relevantne okolnosti predviđene u članku 36. stavak 2. Prekršajnog zakona, pa je sud od olakotnih okolnosti na strani prvookrivljenika uzeo u obzir činjenicu da isti do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan, dok otegotnih okolnosti na strani prvookrivljenika sud je uzeo u obzir upornost u činjenju predmetnog prekršaja, dok od olakotnih okolnosti na strani drugookrivljene sud je uzeo u obzir činjenicu da ista do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavana, da je lošeg materijalnog stanja, dok otegotnih okolnosti na strani drugookrivljene sud nije našao, te je sud prvookrivljeniku i drugookrivljenoj izrekao primjerene novčane kazne zakonom propisane za tu vrstu prekršaja smatrajući da će se tako izrečenim novčanim kaznama postići kako generalna tako i specijalna prevencija.
Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Odluka o troškovima postupka temelji se na citiranoj odredbi Zakona, prilikom čega je Sud vodio računa o trajanju i složenosti postupka, te imovnom stanju okrivljenika.
Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Split, 18. veljače 2022.
Zapisničarka
Sutkinja
Aleksandra Žarković, v.r.
Marina Ivančević, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu, bez takse u dva istovjetna primjerka o kojoj odlučuje nadležni sud.
Dostaviti: okrivljenicima, braniteljima, tužitelju, u spis
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik
Aleksandra Žarković