REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Obrtnička 2
Poslovni broj: 85. Ovr-138/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu toga suda Ines Golešić Plašić, na prijedlog sudskog savjetnika Josipa Brekala, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja G. D. iz G. S., OIB: … protiv ovršenika I. T. iz G. S., , OIB: … , zastupan po punomoćniku I. B., odvjetniku u S.,
povodom prijedloga ovršenika radi odgode ovrhe, 18. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe od 31. siječnja 2022. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je naslovnom sudu 31. siječnja 2022., podnio prijedlog radi odgode ovrhe navodeći da je Zahtjevom za izravnu naplatu ovrhovoditeljice G. D., primljenom kod Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) zatražena naplata novčane tražbine na temelju presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj … od 25. ožujka 2020.
1.1. Ovršenik navodi da je Zahtjev za izravnu naplatu podnesen po osobi koja nije punomoćnik ovrhovoditeljice, dakle po neovlaštenoj osobi obzirom da ovrhovoditeljica G. D. nije dala punomoć odvjetniku J. B. P. da
u njezino ime pokrene postupak ovrhe, a o čemu ovršenik ima saznanja, kao što zna i da je G. D. opozvala punomoć za zastupanje odvjetniku J. B. P. još 2015., godine u predmetu poslovni broj … , slijedom čega nije vjerojatno da bi ponovno dala punomoć istoj osobi za zastupanje u ovrsi koja je proizašla iz te parnice. Nadalje navodi da je Ovršnim zakonom propisano da će se ovrha odgoditi ako ovršenik zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, a podnošenje zahtjeva za izravnu naplatu po neovlaštenoj osobi je svakako nepravilnost pri provedbi ovrhe. Provedbom nepravilne ovrhe ovršeniku će se nanijeti šteta u obliku ovršenja traženog iznosa, a da bi taj iznos povratio ovršenik će morati pokretati parnične postupke te čak i ako ovršenik uspije u tim postupcima, neizvjesno je hoće li se tada ovršenik moći u cijelosti naplatiti.
2. Člankom 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., dalje; OZ) određeno je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
3. Člankom 65. st. 1. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, dok je drugi uvjet da postoji jedan od 11 uvjeta sadržanih u članku 65. st. t. 1.-11.
4. Uvidom u prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe, sud je utvrdio da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinio vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik u prijedlogu radi odgode ovrhe samo navodi da će se provedbom nepravilne ovrhe istome nanijeti šteta u obliku ovršenja traženog iznosa, a da bi kasnije taj iznos ovršenik će morati pokretati parnične postupke te ako i uspije u tim postupcima neizvjesno je hoće li tada ovršenik moći u cijelosti naplatiti svoju tražbinu. Ovršni zakon u odredbi članka 65. 1. ne predviđa mogućnost odgode ovrhe u slučaju mogućnosti nastanka bilo kakve štete, nego samo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Eventualno postojanje mogućnosti da će ovršenik morati pokretati parnične postupka radi povrata novčanih sredstava prema stavu ovog suda nije nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. U pogledu tvrdnji da je neizvjesno hoće li ovršenik moći naplatiti svoju tražbinu i ako uspije u parničnim postupcima protiv ovrhovoditelja, osim navedenog, ovršenik nije sudu ponudio nikakav dokaz da neće moći naplatiti svoje eventualne tražbine.
5. U pogledu navoda ovršenika da je Zahtjev za izravnu naplatu dostavljen FINA-i od strane neovlaštene osobe, sud je uvidom u Zahtjevu za izravnu naplatu zaprimljen od strane FINA-e 2. prosinca 2021., utvrdio da je isti podnesen od strane punomoćnika ovrhovoditelja, odvjetnika J. B. P. te da je kao prilog navedenom
Zahtjevu priložen i izvornik punomoći. Na temelju sumnje ovršenika da li je ovrhovoditelj opunomoćio odvjetnika za podnošenje Zahtjeva za izravnu naplatu odnosno da je isti podnesen protivno volji ovrhovoditelja, sud ne može izvesti zaključak da postoje nepravilnosti pri provedbi ovrhe te temeljem navedenog odgoditi provedbu ovrhe.
6. Sud je prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe odbio kao neosnovan prvotno iz razloga jer ovršenik nije dokazao postojanje prvog uvjeta za odgodu ovrhe predviđenog člankom 65. OZ-a, odnosno iz razloga jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje
7. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Samoboru 18. veljače 2022.
Sudac
: Ines Golešić
Plašić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se izjavljuje Županijskom sudu putem ovog suda, pisano u 3 istovjetna primjerka, u roku 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja.
Nacrt odluke izradio sudski savjetnik
Josip Brekalo
DNA:
1. Ovrhovoditelju
2. Ovršeniku po punomoćniku
