Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex Vojarna Sv. Križ
Dračevac, Split
Poslovni broj: Pr-3071/2021-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice K. K. iz K. S., O.: …, koju zastupa punomoćnik
V. M., odvjetnik u S., protiv tuženika C. T. O.:
…, T., kojeg zastupa zakonska zastupnica
J. J., ravnateljica, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 20.siječnja 2022. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice, a u izočnosti uredno pozvanog tuženika, dne 18.veljače 2022.,
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 4.173,56 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedine iznose teku kako slijedi :
- na iznos od 459,25 kuna od 16.veljače 2016.godine, - na
iznos od 459,25 kuna od 16.ožujka 2016.godine - na iznos
od 459,25 kuna od 16.travnja 2016.godine - na iznos od
461,32 kuna od 16.svibnja 2016.godine
- na iznos od 461,53 kuna od 16.lipnja 2016. godine - na
iznos od 461,53 kuna od 16.srpnja 2016.godine
- na iznos od 554,49 kuna od 16.kolovoza 2016.godine, - na
iznos od 554,49 kuna od 16.rujna 2016.godine,
- na iznos od 302,45 kuna od 16.listopada 2016.godine,
pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima iz točke I. izreke ove presude, kao i u dijelu za više zatražene kamate koje bi na pojedinačno mjesečne zatražene iznose tekle do 15.-og u mjesecu.
II Nalaže se tuženiku tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.250,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dana 18.veljače
2022. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je dana 10.veljače 2021.godine podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi kako je tužiteljica u razdoblju od 23.listopada 2015. do 16.rujna 2016. bila zaposlena kod tuženika na određeno vrijeme na radnom mjestu pravnika. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III. i čl. IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., u ukupnom iznosu od 4.173,56 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te troškovima postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
2.U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Istakao je i prigovor pasivne legitimacije, jer da se plaća zaposlenika tuženika isplaćuje iz državnog proračuna na temelju obračuna sustava Centraliziranog obračuna plaća ( COP) , a djelatnici računovodstva tuženika da su ovlašteni samo u sustav COP-a upisati potrebne podatke na temelju kojih COP vrši obračun plaće za pojedinog radnika. Stoga da tuženik nema nikakvih ovlasti za ni drugog načina da plaću isplati suprotno od navedenog .Nadalje tuženik istiće i prigovor zastare potraživanja.
3. U postupku je izveden dokaz pregledom ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog između tuženika i tužiteljice, obavijesti tuženika o prestanku radnog odnosa od 19.rujna 2016 ,obračunske isprave za naknadu plaće za tužiteljicu za mjesec prosinac 2015, potvrde tuženika o trajanju radnog odnosa na određeno vrijeme, obrasca IP-podatci o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu za 2016.godinu., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012.
4. Neprijeporno je između parničnih stranaka:
- da je tužiteljica bila zaposlenica tuženika u utuženom razdoblju temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme,
- da joj je tuženik za utuženo razdoblje obračunao i isplatio plaću prema osnovici od 5.108,84 kn,
- da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09, dalje: ZPSJ).
- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008., te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.1. svake godine,
- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl.
IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,
- da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26.listopada 2011. donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na član IV. u vezi s članom VII. Dodatka Sporazumu,
5.. Sporna je između parničnih stranaka osnovanost tužbenog zahtjeva. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, za navesti je kako je isti neosnovan budući da je upravo tuženik u utuženom razdoblju bio poslodavac tužiteljice s kojim je zaključila ugovor o radu pa je isti u obvezi obračunavati i isplaćivati plaće zaposlenika sukladno ugovoru o radu, Kolektivnim ugovorima, Zakonu o radu te ostalim mjerodavnim zakonskim propisima. Sporno je i je li potraživanje tužiteljice zastarjelo.
6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u pretežitom dijelu osnovanim.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od mjeseca siječnja 2016. do zaključno rujan 2016. temeljem odredbe čl. III i čl. IV Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26.listopada 2011.god.
7.1. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.
8. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.
9. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji je bio na snazi u utuženom razdoblju, u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
10. Imajući u vidu prednje, ovaj sud smatra da Izmjene i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ( dalje u tekstu: Izmjene Dodatka) predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.
Naime, dana 28.kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.
Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DZS-a od 27.studenog 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% i III. tromjesečju u 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. , koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4.prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopnu odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da je aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2% to je utvrđeno da su se krajem studenog 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kuna i to temeljem čl. III Izmjena Dodatka.
11. Dakle, tuženik je počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).
12. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.
13. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.
14. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).
15. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca 2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55 kn.
16. Istaknuti prigovor zastare od strane tuženika nije osnovan. Tužiteljica tužbom, odnosno tužbenim zahtjevom potražuje razliku neisplaćene plaće za period od 1.siječnja 2016. do 16.rujna 2016. Plaća se sukladno članku 92. stavak 1. Zakona o radu ( Narodne novine, broj 93/14, 127/17 i 98/19, dalje u tekstu ZR) isplaćuje nakon obavljenog rada, a prema stavku 3. istog članka plaća i naknada plaća za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do 15-tog dana u idućem mjesecu,
pa je najstariji utuženi pojedinačni mjesečni iznos i to plaća tužiteljice za mjesec siječanj 2016. dospio na naplatu u mjesecu veljači 2016., a zastara počinje teći prvog dana nakon dospijeća, dakle od 16.veljače 2016. S obzirom da je tužba tužitelja predana sudu 10.veljače 2021. to potraživanje tužiteljice nije zastarjelo jer nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. ZR-a u odnosu na nijedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće koji tužiteljica potražuje
17. Slijedom prednjeg, ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako između parbenih stranaka nije prijeporna visina tužbenog zahtjeva , to je valjalo tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 4.173,56 kuna prihvatiti u cijelosti. Na dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO), i to od šesnaestog u mjesecu sukladno čl. 92. st. 3. ZR-a, a ne kako je to tužiteljica zatražila, osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima iz točke I. izreke ove presude. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je odlučeno u točki I izreke presude.
18. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.
19. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 5., te čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19). Budući da tužitelj nije samo u neznatnom dijelu uspio sa svojim zahtjevom, a za koji dio nije ni nastao poseban trošak, tužitelju je dosuđen trošak u cijelosti, a sve u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška, i to: za sastav tužbe 50 bodova, za zastupanje na ročištima od 6.prosinca 2021. i 20.siječnja 2022. po 50 bodova za svako, za sastav podneska od 16.11.2021. 50 bodova te za pristup ročištu za objavu presude od 18.veljače 2022. 25 bodova,
ukupno 225 bodova što pomnoženo s 10,00 kuna koliko iznosi vrijednost 1 boda iznosi ukupno 2.250,00 kuna. Trošak zatražen za sastav podneska od 20.12.2021.
tužiteljici nije priznat jer isti nije bio ni potreban za razrješenje ovog spora, budući da tužiteljica u njemu ponavlja već kazano u podnesku kojim se očitovala na odgovor na tužbu. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 18.veljače 2022., kao dana presuđenja, do isplate, a kako je to odlučeno u točki II izreke presude.
U Splitu, 18.veljače 2022.
Sutkinja
Katica Bojčić Vidović v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba putem ovog suda nadležnom županijskom sudu i to u roku od 15 dana od dana održanog
ročišta za objavu presude za stranku koja je uredno obaviještena o istome, a od
primitka iste za neuredno obaviještenu stranku o ročištu za objavu. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.
Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.
U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.
DNA:
- pun. tužiteljice, tuženiku, u spis
