Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-Us-51/2021-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Ljiljane Stipišić predsjednice vijeća te dr. sc. Lane Petö Kujundžić i Snježane Hrupek- Šabijan članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Vanje Petrović zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog V. F. zbog kaznenih djela iz članka 291. stavak 2. Kaznenog zakona. ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., dalje: KZ/11.) odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Kv I-Us- 58/2020-2 (K-Us-4/2020.) od 21. srpnja 2021. u sjednici održanoj 17. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 21. srpnja 2021. Kv I-Us- 58/2020-2 (K-Us-4/2020.) na temelju članka 160. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.), u vezi članka 341. do 345. Ovršnog zakona odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva Republike Hrvatske u iznosu od 58.121,48 kuna nastalog zbog počinjenja kaznenog djela protiv službene dužnosti, zlouporabom položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 2. KZ/11. u vezi članka 38. i članka 52. KZ/11. prema protivniku osiguranja optuženom V. F. O.: .., sinu Viktora i K. rođene F., rođenom u Z. …., s prebivalištem u O., U.i to: zabranom protivniku osiguranja ovdje optuženom V. F., da otuđi i optereti nekretnine kojih je vlasnik i to:
- kč.br. …, …., …., …. i …, sve upisane u zk.ul. …. k.o. K. u 30/1440 idealnog dijela - kč.br. …., upisane u zk. ul. … ko. K. u 9/24 idealnog dijela
- kč.br. …, upisane u zk.ul. … k.o. K. u 1/3 idealnog dijela
- kč.br. …, upisane u zk.ul. … k.o. K. u 30/1440 idealnog dijela
- kč.br…, upisane u zk.ul. …k.o. K. u 30/1440 idealnog dijela
- kč.br. …, upisane u zk.ul. ….k.o. K. u 6/288 idealnog dijela
- kč.br. … i …., upisane u zk.ul. … k.o. B. u 2/6 idealnog dijela
uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih nekretnina u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci.
1.1. Pod točkom II izreke, prvostupanjski sud je naložio da će se po pravomoćnosti ovog rješenja u zemljišnom knjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci brisati zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina poslovni broj. Z-6491/2020. od 2. ožujka 2020. koja je donesena temeljem rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Kv I-Us-88/2018. od 26. studenog 2019. koje rješenje je ukinuto rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj I Kž-Us-33/2020. od 24. travnja 2020.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba postupka pogrešno utvrđenog činjeničnost stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Državni odvjetnik navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka jer je taj prijedlog već prihvatio rješenjem Kv I-Us-88/2018. od 26. studenog 2019. pa stoga isti ne može ponovno odlučivati o predloženoj mjeri.
5.1. Međutim, žalitelj prešućuje da je optužnica državnog odvjetništva Ureda za suzbijanje i korupciju organiziranog kriminaliteta podignuta 5. lipnja 2018. protiv optužene K. F. i optuženog V. F. zbog kaznenih djela iz članka 291. stavak 2. KZ/11., i drugih te da je prijedlog Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci za određivanje privremene mjere radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog zbog počinjenja kaznenog djela bio u odnosu na oba optuženika. Županijski sud u Rijeci je o prijedlogu državnog odvjetnika od 5. lipnja 2018. odlučio 26. studenog 2019. pod brojem Kv I-Us-88/2018. i odredio je privremenu mjeru protiv optuženog V. F. radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva Republike Hrvatske u iznosu od 58.121,48 kuna.
6. Međutim, navedeno rješenje prvostupanjskog suda je ukinuto rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-Us-33/2020. 24. travnja 2020. i to zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. jer pobijana odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama pa se ista nije mogla ispitati. Naime, takvom odlukom prvostupanjski sud se pogrešno pozvao na odredbu članka 557b. ZKP/08. koja se odnosi na oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom umjesto na članak 160. ZKP/08. koji se odnosi na osiguranje imovinskog pravnog zahtjeva. Također, Vrhovni sud Republike Hrvatske je smatrao da su u prvostupanjskom rješenju izostali razlozi o tome iz kojih činjenica se izvodi zaključak o postojanju opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine.
7. Također je drugostupanjski sud naveo da je pogrešno u prvostupanjskoj odluci navedeno da se treba osigurati tražbina Republike Hrvatske na njenom cjelokupnom iznosu od 58.121,48 kuna, a koja je rezultat protupravnog postupanja K. F. i optuženog V. F., pri čemu je naglašeno da je K. F. u međuvremenu od podizanja optužbe do potvrđivanja optužnice preminula, a državni odvjetnik nije naznačio za koji iznos je, radnjama optuženog V. F. koje su pomagačke radnje optuženika pokojnoj K. F., oštećen proračun Republike Hrvatske i u kojem iznosu.
8. Stoga je neosnovana žalbena osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka da sud nije mogao ponovno odlučivati o predloženoj mjeri, jer je upravo nakon ukinute odluke po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prvostupanjski sud morao ponovno odlučivati o prijedlogu radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva predlagatelja Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, koji zastupa Republiku Hrvatsku.
9. Ujedno, državni odvjetnik se žali i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja smatrajući da je činjenično stanje isto kao i prije ukidne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske kada je sud odlučivao u studenom 2019. godine. Međutim, žalitelj ponovno zanemaruje podatak da je optužnica podignuta protiv K. F. i V. F., a okrivljena K. F. je preminula 16. rujna 2019. prije potvrđivanja optužnice pa je Ured za suzbijanje i korupciju organiziranog kriminaliteta državnog odvjetništva obustavio postupak protiv iste 22. studenog 2019., a optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci je pod brojem Kov-Us-5/2018. 26. studenog 2019. potvrdilo optužnicu u odnosu na optuženog V. F.
10. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je ispravno prvostupanjski sud odbio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva Republike Hrvatske u iznosu od 58.121,48 kuna jer se taj iznos navodio kao rezultat kaznenih djela počinjenih po sada pokojnoj K. F. zajedno s optuženim V. F. za kojeg je potvrđena optužnica, a državni odvjetnik, usprkos izričitoj uputi iz ukidnog rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-Us-33/2020., nije uredio optužnicu na način da bude vidljivo kojim radnjama optuženi V. F. je oštećen državni proračun Republike Hrvatske i u kojem iznosu.
11. Također je ispravno prvostupanjski sud naveo da predlagatelj privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva ni na koji način nije konkretizirao zbog čega postoji opasnost da će bez izricanja mjera osiguranja protivnik osiguranja spriječiti i ostvarenje imovinskog pravnog zahtjeva ili znatno otežati, odnosno otuđiti ili prikriti svoju imovinu.
12. Dakle, osim što na način naveden u točki 10. državni odvjetnik nije specificirao radnje optuženog V. F. ni iznos za koji je tim radnjama oštećen državni proračun, nije naveo ni zbog čega nalazi da je ostvarena pretpostavka postojanja opasnosti da će bez te mjere optuženik osujetiti ostvarenje imovinskopravnog zahtjeva. Time je, ujedno, predlagatelj osiguranja ostao nejasan u odnosu na razmjernost visine imovinskopravnog zahtjeva i vrijednosti nekretnina na kojima se predlaže određivanje privremenih mjera.
13. Stoga, također nije u pravu državni odvjetnik kada navodi da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, jer da se imovinska situacija protivnika predlagatelja nije promijenila u odnosu na 2019.
14. Slijedom iznijetog, ispravno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke da se protiv protivnika osiguranja optuženog V. F. odredi privremena mjera na način kako to zahtjeva predlagatelj pa je ispravno i odbijen prijedlog državnog odvjetnika.
15. Kako žalbom državnog odvjetništva nije utvrđeno da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, a niti je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, a po službenoj dužnosti temeljem članka 494. stavak 4. ZKP/08. drugostupanjski sud nije utvrdio da postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. i nije povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika pa je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja. Dakako, državni odvjetnik može u nastavku postupka urediti optužnicu na način opisan u točki 10. ove odluke i ponoviti prijedlog za određivanje privremenih mjera osiguranja imovinskopravnog zahtjeva Republici Hrvatskoj, pri čemu će, naznačuje se, obrazložiti zbog čega nalazi da postoji opasnost da će bez određivanja tih mjera optuženik otežati ili onemogućiti realizaciju imovinskopravnog zahtjeva. Uz to, prvostupanjskom sudu se skreće pažnja da u nastavku postupka vodi računa o potrebi odlučivanja o prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva G. O., koji je podnesen još 20. ožujka 2008., a kako je to već istaknuto u ukidnom rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 24. travnja 2020. broj I Kž-Us-33/2020.
U Zagrebu 17. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
mr.sc. Ljiljana Stipišić, v.r.
