Broj: Ppž-13555/2022

                                                             -1-

 

 

                             

 

 

                               U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog A.M., zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 11. listopada 2022., broj: Pp-3536/2021, u sjednici vijeća održanoj 7. ožujka 2024.

 

           p r e s u d i o   j e

 

I               Odbija se žalba okrivljenog A.M. kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

 

II               Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik A.M. je dužan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) u roku trideset dana od primitka ove presude.

                                                      Obrazloženje

 

1.              Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okr. A.M. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju cit. propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 6.000,00 kuna.

 

1.1.              Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

 

2.              Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, po branitelju Z.G., odvjetniku u S., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni.

 

2.1.              Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

 

3.              Žalba je neosnovana.

 

4.              Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

      

5.              Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vijeće ovog suda je mišljenja da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom  cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom Sudu.

 

5.1.  Navedeni prekršaj čini vlasnik motornog vozila koji na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave (koja obavlja poslove iz čl. 5. st. 4. ZSPC-a) u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja djela. Iz rezultata provedenog postupka pred sudom jasno proizlazi da žalitelj kao vlasnik vozila reg. oznaka XX nije dostavio vjerodostojan podatak, budući da je kao vozača naveo osobu R.E.S., međutim osoba s navedenim podacima o identitetu ne postoji u Jedinstvenom registru osoba Ministarstva unutarnjih poslova RH, kako to potvrđuje i materijalna dokumentacija predmeta, koja je predočena i pročitana okrivljeniku u postupku, a na izvedene dokaze nije imao primjedbe i izrijekom se očitovao da nema daljnjih dokaznih prijedloga. Bez uspjeha žalitelj sada ističe da je povrijeđeno njegovo pravo na obranu jer da je u postupku trebalo ispitati svjedokinju C.G., budući da suprotno njegove tvrdnje u postupku pred sudom nije predlagao provođenje drugih dokaza, a prvostupanjski sud je pravilno smatrajući da je činjenično stanje dovoljno razjašnjeno na temelju izvedenih dokaza, donio na zakonu osnovanu odluku. Žalitelj je sukladno odredbe članka 85. stavka 2. Prekršajnog zakona imao mogućnost očitovati se o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i iznijeti sve činjenice i dokaze koji mu idu u prilog pa neosnovano tvrdi da je povrijeđeno njegovo pravo na obranu.

 

5.2.              Prema tome, budući da žalitelj ne upire na postojanje novih činjenica i dokaza u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti žalbenim navodima dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

 

6.              Okrivljeniku je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna unutar raspona propisane kazne, pravilnom ocjenom težine i značaja djela, stupnja prekršajne odgovornosti i svih okolnosti konkretnog slučaja, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, pri tome je prvostupanjski sud u dovoljnoj mjeri cijenio njegove životne i materijalne prilike, na koje paušalno upire u žalbi, kako se to i ogleda u izrečenoj mjeri kazne za predmetno djelo. Naime, iako je prvostupanjski sud utvrdio i otegotnu okolnost u vidu ranije višestruke kažnjavanosti za prometne prekršaje, kaznu je odmjerio u manjoj mjeri iznad minimalno propisane kazne. Stoga je i ovaj sud mišljenja da je izrečena kazna u svemu primjerena postizanju svrhe kažnjavanja i djelovanja na počinitelja i druge sudionike u prometu da ubuduće ne čine takve prekršaje.

 

6.1.              Ističe se da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje neznatno nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Međutim, ovaj sud nije izmijenio pravnu kvalifikaciju djela i primijenio izmijenjene odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) jer je mišljenja da je novčana kazna već pravilno odmjerena primjereno svim okolnostima slučaja i novi Zakon ne može dovesti do povoljnije kazne za okrivljenika.

 

7.     Prvostupanjski sud je već pravilno upozorio okrivljenika u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne, u za to određenom roku.

 

8.              Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.  

 

9.              Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

                                                 U Zagrebu 7. ožujka 2024.

 

           Zapisničarka:                                                                             Predsjednica vijeća:

 

           Nada Horvatović, v. r.                                                        Renata Popović, v. r.

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.