REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Gž-1172/2019

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Ljiljane Percel kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Jasne Momirović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika J. D., zbog prekršaja iz članka 91. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19), odlučujući o žalbi okrivljenika J. D. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, broj: 31. Pp G-101/2019-18 1. Pp G-322/18, od 19. srpnja 2019., u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2022.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika J. D. i pobijana presuda se potvrđuje.

II. Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3c. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 – dalje PZ), okrivljenik J. D. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, svaki, u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 91. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, činjenično opisanog u izreci, s tim da je okrivljenik upozoren da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako u određenom roku plati dvije trećine izrečene kazne.

1.1 Navedenom presudom okrivljenik je dužan nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

2. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavak 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. PZ, te da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te da je činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno i djelo okrivljenika pravilno pravno označeno kao prekršaj iz primijenjenog propisa.

5. Naime, na temelju obrane okrivljenika i provedenih dokaza prvostupanjski sud je imao osnove za zaključak da okrivljenik kao vlasnik i posjednik nije do 12. travnja 2018. održavao poljoprivredno zemljište pogodno za poljoprivrednu proizvodnju, te nije sprečavao njegovu zakorovljenost i obrastanje višegodišnjim raslinjem, kako je opisano u izreci, te da je time počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.

6. Za odluku o krivnji, te zašto je iskaz svjedokinje N. T., više poljoprivredne inspektorice cijenio vjerodostojnim, prvostupanjski sud je dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud, a žalbenim navodima u kojima u bitnom ponavlja navode obrane pred prvostupanjskim sudom, te osporava nadležnost poljoprivredne inspekcije i osobnu odgovornost za predmetno zemljište označeno u katastru kao k.č. xxx, xxx, xxx, xxx, xxx k.o. V., tvrdeći da je to zemljište uvijek bilo građevinsko, te da već u trenutku geodetske izmjere 2000. i stjecanja nekretnine njega kao vlasnika nije bilo uređenog vinograda ni voćnjaka već je raslo pretežito drveće i zaostala pokoja voćka i kao takvog da ga je kupio, a da je u naravi protekom vremena, voljom i potrebom njega kao vlasnika da raste šuma, postalo pravo šumsko zemljište pod kulturom i uporabom šuma, te da je promjena kulture na njegov zahtjev napravljena 2018., a da katastar vrši promjenu uporabe temeljem terenskog očevida i uvida u naravi, što je i učinjeno, zatim da je svjedokinja N. T., inspektorica svoj posao radila tendenciozno i bez potrebnog znanja o katastru, da ne zna razlikovanja uporabe zemljišta kao šumskog zemljišta, građevinskog zemljišta, bez znanja da katastar zemljišta služi u svrhu javne evidencije stvarnog stanja u prostoru, te da se slijepo držala onog što piše u evidenciji kao da bi to što piše u katastru moralo biti i stvarno stanje u naravi, žalitelj nije objektivno i argumentirano doveo u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja niti pravilnu primjenu materijalnog prava, a na utvrđenu prekršajnu odgovornost nema utjecaja ni to što je naknadno, 6.11.2018. izvršena prenamjena zemljišta u šumu.

7. Naime, sukladno članku 4. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredno zemljište se mora održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a u vrijeme inspekcijskog nadzora (12. travnja 2018.) predmetno zemljište se prema posjedovnom listu od 27.4.2018. neprijeporno vodilo kao poljoprivredno zemljište, te je neupitna nadležnost poljoprivrednog inspektora da sukladno članku 87. stavak 1. točka b) i članka 88. istog Zakona nadzire održava li se zemljište iz članka 4. ovoga Zakona pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i podnose optužni prijedlog (24. svibnja 2018.), a u odnosu na tvrdnju okrivljenika da se radi o građevinskom zemljištu, ističe se da je odredbom članka 4. stavak 5. citiranog Zakona propisano da katastarske čestice unutar građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granica građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenje za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.

8. Izrečena kazna okrivljeniku u granicama je zakona, valjano je obrazložena i nije prestroga, tim više što je izrečena bliže donjoj granici propisane kazne za predmetni prekršaj (od 500,00 do 15.000,00 kuna, fizičkoj osobi) a koju kaznu i ovaj

, opasnosti djela i svrsi

sud smatra primjerenom težini prekršaja, stupnju krivnje

kažnjavanja.

9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c PZ, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika i određen je u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), a s obzirom na složenost i trajanje postupka pred ovim sudom.

10. Zbog izloženih razloga trebalo je žalbu okrivljenika odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 17. veljače 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v.r.

Ljiljana Percel, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.