Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 26 Gž-1059/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od suca Milka Samboleka kao predsjednika vijeća, Sanje Bađun kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Amalije Švegović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. P., OIB: …, iz B., tužitelja S. P., OIB: …, iz Z., i tužitelja S. P., OIB: …, iz O., koje zastupa punomoćnik Z. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika H. B., OIB: …, iz Z., - kao skrbnika ostavine iza pok. N. K., radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-13380/2019-14 od 28. svibnja 2021., u sjednici vijeća 17. veljače 2022.
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba tuženika i preinačuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-13380/2019-14 od 28. svibnja 2021. te odbija tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti sudske nagodbe sklopljene 24. siječnja 2013. u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-486/13.
II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku H. B. kao skrbniku ostavine iza pok. N. K. trošak postupka od 3.000,00 kn, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku H. B. kao skrbniku ostavine iza pok. N. K. trošak žalbenog postupka od 1.000,00 kn, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:
„Utvrđuje se da je u cijelosti ništetna sudska nagodba sklopljena pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu dana 24. siječnja 2013. godine u predmetu poslovni broj P-486/13, između V. P., B., OIB: …, S. P., Z., OIB: … i S. P., O., OIB: … s jedne strane, te odvjetnika B. V. (kao punomoćnika N. K., K., H. O.), s druge strane."
2. Navedenu presudu, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija tuženik iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti presudu i odbiti zahtjev tužitelja, odnosno ukinuti presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tužitelji nisu podnijeli odgovor na žalbu.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti sudske nagodbe koja je sklopljena 24. siječnja 2013. u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P- 486/13, a činjenično se temelji na tvrdnji da tužitelji, koji su u navedenom postupku sudjelovali kao tuženici, nisu imali zakonske ovlasti priznati N. K., koji je u tom predmetu bio tužitelj, pravo suvlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. 3724 k.o. R. u ½ dijela i na tvrdnji da je nagodbu u ime N. K. sklopio odvjetnik B. V. temeljem punomoći koja je prestala smrću N. K. dana 6. travnja 2012.
6. Utvrdivši na temelju uvida u predmet Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P- 486/13 da je na ročištu 24. siječnja 2013. sklopljena sudska nagodba između N. K. kao tužitelja i S. P., V. P., S. P. i M. P. kao tuženika, kojom je utvrđeno da je tužitelj N. K. suvlasnik u ½ dijela kčbr. 1646 upisane u zk. ul. 3724 k.o. R. i da je predmetnu nagodbu u ime N. K. sklopio odvjetnik B. V., a da je N. K. umro 6. travnja 2012., prvostupanjski sud zaključuje da je primjenom čl. 101. ZPP-a odvjetniku B. V. prestala ovlast za zastupanje N. K. na temelju punomoći izdane 8. prosinca 2009., a da osim toga "IV. tuženik" (M. P.) nije bila prisutna na ročištu 24. siječnja 2013. pa sudsku nagodbu nije potpisala. Vezano uz prigovor promašene pasivne legitimacije prvostupanjski sud navodi da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-2786/19-5 od 5. studenog 2019. tuženik imenovan skrbnikom ostavine iza pok. N. K., pa su tužitelji ovlašteni podnijeti tužbu protiv njega jer tužbu nije moguće podnijeti protiv "nepoznatih nasljednika". Na temelju navedenog zaključuje da je sudska nagodba sklopljena protivno prisilnim propisima sukladno čl. 322. Zakona o obveznim odnosima, slijedom čega je usvojio zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti.
7. U žalbi tuženik ističe da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te ju nije moguće ispitati i da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno. U presudi nije navedeno koje materijalno pravo je sud primijenio otklanjajući prigovor promašene pasivne legitimacije. Ponavlja da je kao odvjetnik imenovan rješenjem suda skrbnikom ostavine i da ne može odgovarati za dugove "tuženih niti trećih osoba“ u postupku jer takva obveza ne proizlazi iz rješenja kojim je imenovan skrbnikom ostavine. Time što je naznačen kao tuženik izvrgnut je troškovima postupka i to sudske pristojbe na žalbu što nije u skladu s toč. II. rješenja Općinskog građanskog rješenja u Zagrebu broj O-2786/19-5 od 5. studenog 2019. u smislu "zastupanja nasljednika", a ne preuzimanja njihovih tereta ili obveza, pa je protivnim postupanjem počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 13. ZPP-a.
8. Ispitivanjem presude u okviru žalbenih navoda tuženika i po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud utvrđuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju sadržajno ukazuje i tuženik u žalbi, iako je naznačuje kao bitnu povredu iz toč. 13. iste zakonske odredbe, obzirom obrazloženje presude ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama što je čini nerazumljivom. Međutim, na temelju priloženih isprava i činjeničnih navoda stranaka ovaj sud je u mogućnosti donijeti odluku primjenom čl. 373.a. st. 1. toč. 2., st. 2. i 3. ZPP-a.
9. Prigovor tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji nije osnovan. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 5. studenog 2019. broj O-2786/19-5 u ostavinskom postupku iza pok. N. K. iz K., H. O., tuženik je imenovan skrbnikom ostavine pok. N. K. do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka (toč. I. izreke), te je pozvan prihvatiti se skrbništva i zastupati nasljednike u svim postupcima koji su vezani za nekretninu upisanu u zk. ul. 3724 k.o. R..
10. Prema čl. 128. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.) kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, odnosno nedostupni, kao i u ostalim slučajevima kad je to potrebno, sud će im postaviti privremenog skrbnika ostavine, koji je ovlašten da u ime nasljednika tuži ili bude tužen, da naplaćuje tražbine ili isplaćuje dugove i uopće da zastupa nasljednike. Dakle, tuženik kao skrbnik nepoznatih nasljednika iza pok. N. K. može biti tužen u ime tih nasljednika (ne u svoje ime) jer to izričito proizlazi iz citirane zakonske odredbe. Stoga je u konkretnom slučaju neosnovano protivljenje tuženika da u ime nasljednika pok. N. K. sudjeluje u svojstvu tuženika u parničnom postupku za utvrđenje ništetnosti sudske nagodbe koju je sklopio pok. N. K. u vezi nekretnine upisane u zk. ul. 3724 k.o. R..
11. Zahtjev za utvrđenje ništetnosti sudske nagodbe tužitelji temelje na dvije činjenične osnove. Prvo, tvrde da kao tuženici u predmetu broj P-486/13 nisu imali zakonske ovlasti priznati N. K. pravo suvlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. 3724 k.o. R. u ½ dijela iz razloga što nisu jedini potomci pok. D. K., već su potomci tek jednog od njezinih nasljednika (brata S. P.), dok je pok. D. K. imala još petero nasljednika (braću I. P. i J. P., te sestre K. K., B. B.-M. i M. H.). Drugo, tvrde da je sudsku nagodbu u ime N. K. sklopio odvjetnik B. V. bez ovlaštenja jer je zbog smrti N. K. prestalo ovlaštenje odvjetnika za poduzimanje pravnih radnji u njegovo ime.
12. Prvostupanjski sud je utvrdio da je sudska nagodba od 24. siječnja 2013. u predmetu P-486/13 sklopljena od neovlaštene osobe jer je punomoć kojom je N. K. ovlastio odvjetnika B. V. za zastupanje u tom postupku od 8. prosinca 2009. prestala njegovom smrću (6. travnja 2012.), pri čemu se sud poziva na čl. 101. st. 1. ZPP-a koji propisuje da smrću fizičke osobe prestaje i punomoć koju je ona izdala.
13. Pogrešno je pravno stajalište prvostupanjskog suda kojim smatra da je sudska nagodba sklopljena od neovlaštene osobe ništetna. Prema čl. 312. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., u daljnjem tekstu: ZOO) ugovor što ga neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri (st. 1.), a ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen (st. 3.). Iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi ukoliko je ugovor sklopljen od strane neovlaštene osobe, a neovlašteno zastupani ugovor nije naknadno odobrio, da se radi o nepostojećem ugovoru, odnosno ugovoru koji nikada nije nastao, a ne o ništetnom ugovoru. Navedeno pravno stajalište ustaljeno je u dugogodišnjoj sudskoj praksi obzirom je i Vrhovni sud Republike Hrvatske na trećoj sjednici Građanskog odjela održanoj 14. studenoga 2013. zauzeo pravno shvaćanje koja glasi: "Tužbenim zahtjevom ne može se osnovano zahtijevati utvrđenje ništavosti pravnog posla koji je sklopljen od strane neovlaštene osobe jer je odredbom čl. 88. st. 3. ZOO propisano kako se smatra da takav ugovor nije ni sklopljen.“
13.1. Kako je u konkretnom slučaju sudsku nagodbu od 24. siječnja 2013. u ime N. K. sklopio odvjetnik B. V. temeljem punomoći od 8. prosinca 2009., a da je ovlaštenje B. V. za poduzimanje pravnih radnji u ime N. K. prestalo smrću N. K. 6. travnja 2012., što znači da je B. V. sklopio nagodbu kao neovlaštena osoba, a da neovlašteno zastupana osoba tu radnju objektivno ne može odobriti, to je navedena sudska nagodba nepostojeći pravni posao, odnosno nije niti nastala jer nije sklopljena od ovlaštene osobe. Iz navedenih razloga zahtjev za utvrđenje ništetnosti sudske nagodbe po tom temelju nije osnovan.
14. Obzirom je prvostupanjski sud iz razloga što je sudska nagodba sklopljena od neovlaštene osobe istu utvrdio ništetnom, nije iznio daljnje razloge o ništetnosti koju tužitelji temelje na tvrdnji da kao tuženici u predmetu P-486/13 nisu imali zakonske ovlasti priznati N. K. pravo suvlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. 3724 k.o. R. u ½ dijela jer nisu jedini potomci pok. D. K. već su potomci samo jednog od njezinih nasljednika.
14.1. Osim što se navedene činjenične tvrdnje ne mogu podvesti niti pod jedan zakonski razlog ništetnosti, povezujući zahtjev tužitelja s utvrđenjem iz toč. 13.1. ovog obrazloženja u kojem je navedeno da se radi o nepostojećoj sudskoj nagodbi, odnosno pravnom poslu koji nije nastao, s činjenicom da ništetan može biti samo onaj pravni posao koji je nastao jer su za njegov nastanak bile ispunjene sve zakonske pretpostavke, to u konkretnom slučaju kada sudska nagodba nije nastala ne može biti osnovan niti zahtjev za utvrđenje njezine ništetnosti po drugom temelju. Naime, jedan te isti pravni posao ne može biti i nepostojeći i ništetni jer ukoliko je nepostojeći ne može biti ništetan.
15. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu tuženika i primjenom čl. 373.a. st. 1. toč. 2., st. 2. i 3. ZPP-a preinačio presudu i odbio tužbeni zahtjev.
16. Tuženik kao skrbnik ostavine u ime nasljednika temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova postupka u visini postavljenog zahtjeva i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kn temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., u daljnjem tekstu: Tarifa) i zastupanja na raspravama 17. prosinca 2020. i 19. travnja 2021. po 1.000,00 kn temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife, pa mu je toč. II. izreke ove presude dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 3.000,00 kn.
17. Tuženik kao skrbnik ostavine u ime nasljednika temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova žalbenog postupka i to za sastav žalbe u iznosu od 1.000,00 kn prema visini zahtjeva temeljem Tbr. 10. toč. 1. Tarife, koji je dosuđen toč. III. izreke ove presude. Nema pravo na trošak sudske pristojbe na žalbu obzirom zahtjev za naknadu tog troška nije postavljen određeno u smislu čl. 164. st. 2. ZPP-a.
U Varaždinu 17. veljače 2022.
Predsjednik vijeća
Milko Sambolek, v.r.