Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-2511/2021
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Koraljke Bašić i Davorka Kučana, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M.M., zbog prekršaja iz članka 216. stavka 2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), rješavajući o žalbi okr. M.M., podnesenoj po branitelju Vladi Vladiki, odvjetniku u Rijeci, protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 19. veljače 2021., broj: PpP-1835/2020, u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2022.
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba okr. M.M. kao neosnovana i pobijana presuda potvrđuje.
II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 300,00 (tristo) kuna, u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci okr. M.M. proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 216. stavka 2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je na temelju citiranog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana.
1.1. Okrivljenik je nadalje, sukladno odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 300,00 kuna.
2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno po branitelju zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni.
2.1. Žalitelj u bitnome ističe da je počinjena bitna povreda i da se presuda ne može ispitati jer da je u obrazloženju navedeno da je Policijska postaja Rijeka podnijela optužni prijedlog pod brojem 511-09-34/05-5-25-1/2020 dana 5. ožujka 2020. a što ne odgovara stanju stvari budući da je optužni prijedlog istog broja podnesen 20. veljače 2020. Nadalje ističe da je nejasan stav prvostupanjskog suda kojim odbija prijedlog okrivljenika za ispitivanje svjedoka koji su 14. siječnja 2020. bilu u autu s okrivljenikom, smatrajući da svjedok I.M. nije svjedočio sa sigurnošću da se okrivljenik nalazio u vozilu. Kaznu smatra prestrogo odmjerenom jer je zaposlen u Čistoći i prima plaću 3.800,00 i nema drugih primanja, a otac je maloljetnog djeteta koje uzdržava. Smatra da bi se svrha kažnjavanja postigla i uvjetnom osudom ili izricanjem minimalne novčane kazne.
2.2. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakon („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Neosnovano žalitelj upire na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona navodeći da se presuda ne može ispitati zbog pogrešno navedenog dana podnošenja optužnog prijedloga u obrazloženju pobijane presude, budući da iz zapisnika o glavnoj raspravi proizlazi da je predmetni optužni prijedlog broj 511-09-34/05-5-25-1/2020 od 20. veljače 2020. pročitan okrivljeniku i da je na temelju optuženja iz tog optužnog prijedloga proveden prekršajni postupak i donesena pobijana presuda, pa pogrešno naveden dan podnošenja optužnog akta pravilno označenog broja tog akta u obrazloženju pobijane presude ne predstavlja kontradiktornost zbog koje se pobijana presuda ne bi mogla ispitati, niti se radi o kontradiktornosti o razlozima o odlučnim činjenicama djela ili o danim razlozima o sadržaju isprava ili zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika.
5. Ispitujući predmet u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vijeće ovog Suda smatra da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, prvenstveno iskaza svjedoka I.M. utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz primijenjenog propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom Sudu. Žalitelj ne ističe nove dokaze u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti argumentirano dovodi u pitanje pravilnost činjeničnog utvrđenja, pa žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
5.1. Suprotno tvrdnji žalitelja, pravilno je prvostupanjski sud cijenio vjerodostojnim iskaz svjedoka M. budući saznanje o kritičnom događaju ima na temelju neposrednog opažanja, a sa sigurnošću je prepoznao okrivljenika kao vozača osobnog vozila reg. oznake RI181-RN i ni u čemu nije bio u sumnji u pogledu identiteta vozača, dok okrivljenik i njegov branitelj na njegovo svjedočenje na glavnoj raspravi nisu imali primjedbe i prigovarali tom dokazu, pa kako iz službene zabilješke djelatnika policije i provjere vozača u pogledu prava na upravljanje vozilom te prilike proizlazi da nije stekao pravo na upravljanje vozilom, to je pravilno prvostupanjski sud smatrajući činjenično stanje dovoljno razjašnjenim, odustao od daljnjeg provođenja dokaznog postupka.
5.2. Iz navedenih razloga, mišljenje je i ovog Suda da je pravilan i na zakonu osnovan zaključak prvostupanjskog suda da je okrivljenik svojim postupanjem počinio prekršaj stavljen mu na teret.
6. Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe ovaj Sud smatra da je izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana pravilna i zakonita, primjerena težini prekršaja, opasnosti djela i svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, dok žalitelj ne ističe okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje odluke o kazni, a koje nisu bile poznate i tijekom prvostupanjskog postupka. Prvostupanjski sud je, suprotno tvrdnji žalitelja, pravilno cijenio ukupnost okolnosti od utjecaja na kaznu, a osobito njegovo ranije ponašanje, budući da je pravomoćno osuđivan za istovrsno djelo odlukama citiranim u pobijanoj presudi, za jedan od najtežih prekršaja iz Zakona o sigurnosti o sigurnosti prometa u cestama (čl. 216. st. 3.), pa pri takvom utvrđenju u pogledu dosadašnjeg ponašanja, a imajuću na umu pogibeljnost djela, nisu ostvareni uvjeti za primjenu mjere upozorenja - uvjetne osude, kako to ističe žalitelj. Budući da se ranijim kažnjavanjem novčanom kaznom također nije ostvarila svrha kažnjavanja i utjecalo na počinitelja da se kloni činjenja najtežih prometnih prekršaja, već i dalje postupa s izravnom namjerom, to pokazuje ustrajnost i drskost u činjenju, pa je i ovaj Sud mišljenja da je okrivljeniku pravilno izrečena stroža vrsta kazne u navedenom trajanju, smatrajući da je potrebno uputiti takovu vrstu prijekora koji će utjecati na počinitelja i ostale da ubuduće ne čine takve prekršaje.
7. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), s obzirom na složenost i trajanje žalbenog postupka.
8. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 17. veljače 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
