Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-eun-3/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića, univ.spec.crim., predsjednika vijeća te dr.sc. Tanje Pavelin i Snježane Hrupek-Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv tražene osobe J. A., zbog kaznenog djela iz članka 342. i drugih Kaznenog zakona Republike Mađarske, odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i tražene osobe, podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru, broj Kv-eun-45/2021-7 od 11. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 16. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i tražene osobe J. A., kao neosnovane.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Vukovaru, broj Kv-eun-45/2021-7 od 11. siječnja 2022., na temelju članka 29. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (NN broj: 91/10., 81/13., 124/13., 26/15., 102/17.,68/18.,70/19.i 141/20. - u daljnjem tekstu ZPSKS-EU), odobrena je predaja tražene osobe J. A., na temelju europskog uhidbenog naloga izdanog od strane Regionalnog suda u Szegedu, Republika Mađarska, broj 6.Szv 774/2021. od 10. studenog 2021., radi izvršenja kazne zatvora, osuđenog presudom Okružnog suda u Szegedu broj 18.B. 534/2019/29 od 2. listopada 2019. koja je postala pravomoćna dana 20. travnja 2021. odlukom višeg suda u Szegedu broj 2.Bf 1994/2019/25 na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, zbog kaznenog djela omogućavanja nezakonitog ulaska i boravka iz članka 342. Kaznenog zakona Republike Mađarske i kaznenog djela krivotvorenje isprava iz članka 353. Kaznenog zakona Republike Mađarske, činjenično i zakonski opisano u izreci rješenja. Utvrđeno je da naprijed navedena kaznena djela ne podliježu provjeri dvostruke kažnjivosti, jer su propisana u članku 10. alineja 13. i 23. ZPSKS-EU.
1.2. Pod točkom II izreke rješenja utvrđeno je da se predaja tražene osobe J. A. koja nije pristala na predaju i nije se odrekla primjene načela specijalnosti, sukladno odredbi članka 29. stavak 5. ZPSKS-EU odobrava pod uvjetima da se bez dopuštenja Republike Hrvatske za djela počinjena prije predaje, tražena osoba ne smije kazneno goniti, niti se protiv nje smije izvršiti kazna zatvora u državi izdavanja, za drugo kazneno djelo počinjeno prije predaje, da bez dopuštenja Republike Hrvatske ne može biti predana drugoj državi članici radi kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora i da bez dopuštenja Republike Hrvatske ne smije biti izručena trećoj državi zbog kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora.
1.3. Pod točkom III izreke rješenja, na temelju članka 35. stavak 1. i 2. ZPSKS-EU određeno je da će predaju tražene osobe J. A., nadležnim pravosudnim tijelima Republike Mađarske, izvršiti ured S.I.Re.N.E. Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalbu je podnijela i tražena osoba J. A., po branitelju, odvjetniku S. Š., zbog „bitne povrede odredaba kaznenog postupka odnosno pogrešne primjene materijalnog prava“, s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. U skladu s odredbom članka 495. u svezi s člankom 474. stavkom 1. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalbe nisu osnovane.
5. Nije u pravu državni odvjetnik kada smatra da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva te se ne može ispitati niti izvršiti. Naime, izreka pobijanog rješenja sadrži sve sastojke propisane člankom 29. stavak 5. ZPSKS-EU, pa tako sadrži i navod države članice kojoj se predaje tražena osoba, odnosno da se tražena osoba predaje temeljem izdanog europskog uhidbenog naloga Republike Mađarske te da će se predaja tražene osobe izvršiti nadležnim pravosudnim tijelima Republike Mađarske (opisano pod tokom III izreke rješenja). Nadalje, nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., jer da je u izreci rješenja navedeno da se tražena osoba predaje radi izvršenja kazne zatvora u trajanju dvije godine, dok iz europskog uhidbenog naloga proizlazi da tražena osoba treba izdržati jednu godinu, jedan mjesec i dvanaest dana. Naime, predaja tražene osobe radi izvršenja kazne zatvora izvršava se u odnosu na pravomoćnu presudu i kaznu zavora na koju je tražena osoba osuđena, dok će okolnost izdržanog dijela kazne zatvora uzeti u obzir država izdavanja prilikom upućivanja tražene osobe na izdržavanje kazne zatvora, pa stoga naznaka preostalog neizdržanog dijela kazne zatvora u izreci pobijanog rješenja, ne čini obvezni sastojak rješenja u smislu članka 29. stavak 5. ZPSKS-EU, niti izostanak te naznake čini rješenje nerazumljivim odnosno neizvršivim.
6. Nije u pravu ni tražena osoba, kada smatra da iz izreke pobijanog rješenja „nije vidljivo da je sud priznao europski uhidbeni nalog“, obzirom da iz izričaja članka 29. ZPSKS-EU jasno proizlazi da sud rješenjem odobrava predaju, a što je prvostupanjski sud pravilno naveo.
7. Slijedom navedenog, nisu osnovane žalbe državnog odvjetnika i tražene osobe kojima upiru na počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., niti su takve povrede utvrđene ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti, pa su žalbe državnog odvjetnika i tražene osobe cijenjene neosnovanima.
8. Nadalje, nije u pravu tražena osoba kada sadržajno pobija rješenje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer da „europski uhidbeni nalog ne sadrži sve bitne podatke iz čl.18 ZPSKS-EU“, pri čemu ne argumentira manjkavost na koju upire, nastavno navodeći da sud nije tražio dodatne podatke o stanju kaznenog predmeta, jer da je tražena osoba oslobođena od optužbe pa nisu ispunjeni uvjeti za predaju, potkrjepljujući svoje tvrdnje dokumentacijom na mađarskom jeziku.
9. Protivno ovim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je u odlomku 5. pobijanog rješenja detaljno naveo sve podatke potrebne kako bi bila donesena odluka o predaji tražene osobe, te dostatno i jasno naveo razloge kojima obrazlaže svoju odluku, a koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Ispravno sud prvog stupnja nije tražio dodatne podatke od države izdavanja, kako to pogrešno upire žalitelj, jer je branitelj tražene osobe na ročištu na kojem se odlučivalo o predaji naveo da je tražena osoba u državi izdavanja osuđena, a koji navodi su sukladni podacima izdanog europskog uhidbenog naloga, slijedom čega su žalbeni navodi cijenjeni neosnovanima, dok priložena dokumentacija nije razmatrana s obzirom na članak 8. stavak 1. ZKP/08..
10. Slijedom navedenog, a kako žalbom državnog odvjetnika i tražene osobe nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja te nakon što je navedeno rješenje ispitano i u skladu s odredbom članka 494. stavkom 4. ZKP/08., nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 16. veljače 2022.
Predsjednik vijeća:
Ivan Turudić,univ.spec.crim.,v.r.
