Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-362/2021-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Tanje Pavelin, predsjednice vijeća te Ivana Turudića, univ.spec.crim i Snježane Hrupek- Šabijan, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. Č. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 90. u vezi s člankom 33. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97. i 27/98. - ispravak; dalje: KZ/97.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Vukovaru od 23. rujna 2021. broj K- 3/2021-8, u sjednici vijeća održanoj 16. veljače 2022.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti i u odnosu na kazneno djelo iz članka 263. stavak 1. KZ/97. iz točke II prvostupanjske presude, ukida se pobijana presuda u cijelosti i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred potpuno izmijenjeno vijeće.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Županijski sud u Vukovaru je, na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.; dalje: ZKP/08.), pod točkom I izreke presude, u odsutnosti optuženog M. Č. oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv života i tijela, pokušaj ubojstva iz članka 90. u vezi s člankom 33. KZ/97. te pod točkom II izreke presude odbio optužbu, na temelju članka 452. točka 6. ZKP/08., protiv optuženih M. Č. i Ž. Đ. zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa, teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz članka 263. stavkom 1. KZ/97., kako je to činjenično i pravno pobliže opisano u izreci pobijane presude. Ujedno je na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. odlučeno da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te je presude žalbu podnio državni odvjetnik i to zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 2. ZKP/08.) u odnosu na točku I izreke pobijane presude, a zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članak 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.) i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na točku II izreke, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Braniteljica optuženog Ž. Đ., odvjetnica M. A.odvjetnica iz V., je na žalbu državnog odvjetnika podnijela odgovor, predlažući da se ta žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda. Ujedno je u odgovoru na žalbu zatraženo da se braniteljicu izvijesti o sjednici vijeća, čemu je udovoljeno.
4. Sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje ga je vratilo uz dopis broj KŽ-DO-1473/2021. od 11. studenog 2021.
5. Na sjednicu vijeća nisu pristupili uredno izvješteni zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske i braniteljica optuženog Ž. Đ., odvjetnica Martina A., pa je sjednica, sukladno članku 475. stavku 4. ZKP/08. održana u njihovoj odsutnosti.
6. Žalba je osnovana, a u povodu podnesene žalbe ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, na temelju članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08., utvrđeno je da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 7. ZKP/08. koja se odnosi na kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa, teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 263. stavak 1. KZ/97., opisano u točki II izreke pobijane presude.
7. U pravu je državni odvjetnik kada u žalbi tvrdi da je, u odnosu na kazneno djelo iz članka 90. u vezi s člankom 33. KZ/97. opisano u točki I izreke prvostupanjske presude za koje je optuženik M. Č. oslobođen optužbe, pogrešno utvrđeno činjenično stanje, zbog čega je, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika trebalo tu presudu ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
8. Naime, i prema ocjeni ovog suda, s pravom državni odvjetnik u odnosu na djelo iz točke I izreke pobijane presude tvrdi da prvostupanjski sud nije postupio sukladno uputi Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz rješenja broj I Kž 433/2018-6 od 23. veljače 2021., kojim je ukinuta presuda u ovom kaznenom predmetu od 30. svibnja 2018. broj K-18/2014-285. Naime, prvostupanjski sud i nadalje problematizira iskaz oštećenog S. P. kao jedini dokaz, smatrajući da se samo na tom iskazu ne može temeljiti odluka o kaznenopravnoj odgovornosti optuženog Č. iako mu je citiranim rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske ukazano da je taj dokaz pravilno izveden na raspravi i nema nikakve zapreke da se upravo na tom iskazu, koji je potkrijepljen i nalazom i mišljenjem vještaka liječničke struke iz kojeg proizlazi da je oštećenik zadobio teške i po život opasne ozljede koje su nastale jednim projektilom ispaljenim iz ručnog vatrenog oružje (pištolj, revolver, puška), temelji osuđujuća presuda. Osim toga, valja istaknuti da iz spisu priloženog zapisnika o očevidu proizlazi da nije bilo drugih sudionika ovog događaja od čijeg bi eventualno projektila mogao oštećenik biti ozlijeđen. Stoga, a kako to ispravno navodi državni odvjetnik u žalbi, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda kada oslobađa optuženog Č. za kazneno djelo ubojstva u pokušaju jer ''nisu prikupljeni bilo kakvi materijalni dokazi, već da se činjenični navodi optužnice zasnivaju samo na iskazu oštećenika S. P., čiji iskaz ni u kojem dijelu osim zadobivenih tjelesnih ozljeda nije provjerljiv materijalnim ili personalnim dokazima'' pa ga iz tih razloga ne prihvaća kao istinit i vjerodostojan. 9. Osim navedenog, prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da, usprkos gore citiranim zaključcima, postoje određene indicije koje ukazuju da se predmetni slučaj doista i dogodio, no da te indicije ne čine zatvoreni krug indicija, čime se referira na iskaz oštećenika i nalaz i mišljenje vještaka liječničke struke. Doista, ukoliko nema neposrednih dokaza da je neki optuženik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret, činjenično stanje se može utvrditi izvođenjem posrednih dokaza, a osuđujuća presuda temeljiti na zatvorenom krugu indicija. Međutim, u konkretnom slučaju postoji neposredan dokaz i to iskaz oštećenika koji je potvrđen nalazom i mišljenjem vještaka i zapisnikom o očevidu pa je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da provedeni dokazi predstavljaju tek indicije.
10. Slijedom svega navedenog, osnovano državni odvjetnik pobija pravilnost u prvostupanjskoj presudi utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na točku I izreke kojom je optuženi Č. oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo iz članka 90. u vezi članka 33. KZ/11.
11. U pravu je državni odvjetnik kada pobija točku II izreke prvostupanjske presude pozivajući se na žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. i obrazlažući istu na način da se presuda ne može ispitati jer je izreka presude proturječna sama sebi i razlozima presude, a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, na temelju članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08., utvrđeno je da je počinjena i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 7. ZKP/08.
12. Naime, prvostupanjski je sud, na temelju provedenog postupka, našao utvrđenim da su optuženici počinili kazneno djelo iz člana 263. stavak 1. KZ/97., ali ne i teži oblik djela iz članka 271. stavak 2. KZ/97. sukladno čemu je izmijenio zakonski opis i pravnu kvalifikaciju djela bez izmjene činjeničnog opisa djela. Međutim, iz činjeničnog opisa djela iz izreke pobijane presude proizlazi da su tom prilikom ispaljeni meci pogodili oštećenog G. K. nanijevši mu po život opasne ozljede od kojih je odmah umro. Stoga ispravno državni odvjetnik žalbom upire na proturječje izreke jer prvostupanjski sud mijenja zakonski i pravni opis, ne izostavivši iz činjeničnog opisa dio inkriminacije koji se odnosi na smrtnu posljedice uslijed koje su se optuženici teretili za teži oblik kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa, a koji dio činjeničnog opisa prvostupanjski sud ne nalazi dokazanim pa je izreka proturječna i razlozima presude.
13. Nadalje, prvostupanjski sud je odbio optužbu zbog kaznenog djela iz članka 263. stavak 1. KZ/97. jer je za to djelo nastupila zastara, dok u obrazloženju navodi da nije našao dokazanim da su optuženici počinili kazneno djelo iz članka 271. stavak 2. u vezi članka 263. stavak 1. KZ/97. već djelo iz članka 263. stavak 1. KZ/97.
14. Međutim, kada je prvostupanjski sud utvrdio da nije dokazano da su optuženici počinili djelo koje im je stavljeno na teret, jer nije nastupila smrtna posljedica, već osnovno kazneno djelo za koje se nastupila zastara, tada ih je trebao osloboditi od optužbe upravo za ono što je sadržano u opisu djela u izreci optuženice, bez mijenjanja zakonskog i pravnog opisa djela. Tako treba postupiti u svim slučajevima kada sud oslobađa optuženika po bilo kojoj osnovi iz članka 453. ZKP/08. ili kada donosi presudu kojom se optužba odbija u smislu članka 452. ZKP/08., a u obrazloženju mora navesti razloge za takvu presudu. Kada prvostupanjski sud utvrdi da je optuženik počinio kazneno djelo, ali drugačije (s istim zaštitnim objektom), ne i drugo, za koje ga treba proglasiti krivim, tada je ovlašten mijenjati činjenični opis djela i osuditi optuženik za to kazneno djelo. Stoga, na opisani način, kada prvostupanjski sud mijenja inkriminaciju i odbija optužbu za blaže kazneno djelo jer je nastupila zastara, tada nije u potpunosti riješio optužbu za kazneno djelo iz članka 271. stavak 2. u vezi članka 263. stavak 1. KZ/97. čime je počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 7. ZKP/08. Također valja napomenuti da je i u ovom dijelu prvostupanjski sud zanemario uputu iz naprijed citiranog rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske i to da prvostupanjski sud može optuženika, ako utvrdi da je optuženik ostvario obilježja osnovnog kaznenog djela, a ne njegovog kvalificiranog oblika, za to djelo proglasiti krivim, ali samo pod uvjetom da nisu nastupile okolnosti koje isključuju kazneni progon.
15. Stoga je žalbu državnog odvjetnika zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka trebalo prihvatiti, te povodom te žalbe i po službenoj dužnosti ukinuti pobijanu presudu i u odnosu na točku II izreke prvostupanjske predmet i predmet vratiti sudu prvog stupnja koji će novu raspravu održati pred potpuno izmijenjenim vijećem.
16. Osim što su, dakle, ostvarene bitne postupovne povreda u odnosu na ovu inkriminaciju, u nastavku ove odluke navodi se ocjena žalbenih navoda kojima se osporava ispravnost utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu dijela činjeničnog opisa inkriminacije koji se odnosi na zadobivanje po život opasnih ozljeda od kojih je oštećeni G. K. umro.
17. S pravom državni odvjetnik u žalbi navodi da je pogrešno prvostupanjski sud utvrdio da ''nije utvrđeno da je G. K. doista i umro, kao niti od čega je isti umro, ukoliko je umro, ovaj sud nije mogao niti utvrditi tko je eventualno istoga usmrtio i iz kojeg oružja''. Suprotno tome, ispravno se žalbom ukazuje da iz iskaza ispitanih svjedoka R. V., M. B. i S. Č. proizlazi da je kritične zgode smrtno stradao G. K., a iz spisu priložene dokumentacije da je tijelo radi obdukcije prevezeno u tadašnji Zdravstveni centar S. S. u V.. Osim toga, u citiranom rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske jasno je utvrđeno da iz podataka u spisu predmeta ne proizlazi da bi bilo sporno da je prilikom pucnjave do koje je došlo 22. travnja 1996. oko 22,30 sati u … ulici ispred K. K. … u V. smrtno stradao G. K., koje sve činjenice prvostupanjski sud u cijelosti zanemaruje. Nadalje, osim što prvostupanjski sud zanemaruje iskaze svjedoka i isprave u spisu, niti u ovom ponovljenom postupku ne daje ocjenu tih dokaza pa nije niti jasno prihvaća li ih ili ne.
18. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje je upozoren ovim rješenjem te će, nakon što izvede sve raspoložive dokaze, pravilno utvrditi činjenično stanje na kojem će zasnovati svoju novu presudu. Na temelju tako utvrđenog pravno odlučnog činjeničnog stanja, prvostupanjski će sud donijeti novu, zakonitu i pravilnu presudu koju će, sukladno odredbama članka 459. stavaka 4., 5. i 6. ZKP/08., i valjano obrazložiti, vodeći pritom računa i o ocjeni vjerodostojnosti provedenih dokaza.
19. Iz naprijed navedenih razloga, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08. i članka 484. stavak 1. ZKP/08., valjalo je riješiti kao u izreci.
Zagreb, 16. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
dr.sc. Tanja Pavelin, v.r.
