Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-89/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Nediljki Radić kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja Centra, Z., podružnica P., Z., OIB: …, protiv protustranke 1. P. B. iz Z., (boravište R.), OIB: …, 2. protustranke mlt. I. B. iz Z., OIB: …, zastupana po posebnoj skrbnici T. B. U., dipl. pravnici u CZPS, Z., i 3. protustranke UO R. G. iz Z., OIB: …, radi oduzimanja prava na stanovanje s mlt. djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, rješavajući žalbu 1. protustranke P. B. protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-2158/21 od 12. siječnja 2022., dana 16. veljače 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba 1. protustranke P. B. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-2158/21 od 12. siječnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je kako glasi:

"I. Majci, P. B., OIB: …, oduzima se pravo na stanovanje s kćeri, mlt. I. B., OIB: …, te se svakodnevna skrb o djetetu povjerava UO R. G. iz Z.

II. Osobni odnosi mlt. I. B., OIB: …, s majkom, P. B., OIB: …, se zabranjuju.

III. Ova mjera izriče se u trajanju do godine dana.

IV. Obvezuje se roditelja da o svakoj promjeni adrese stanovanja obavještava nadležni CZSS (čl. 162 st. 2. Obiteljskog zakona, "Narodne novine", broj 103/15, dalje u tekstu OZ).

V. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa ovrhu (čl. 489 st. 3 OZ-a)."

2. Protiv tog rješenja žali se 1. protustranka zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno postupanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje bitne povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. U provedenom dokaznom postupku utvrđeno je da je 1. protustranka osoba koja boluje od psihičkih bolesti radi kojih je učestalo liječenje u psihijatrijskim ustanovama, da je njezino zdravstveno stanje stabilnije od 2020. od kada nije bila psihijatrijski liječena, no utvrđeno je postojanje oscilacija u zdravstvenom stanju 1. protustranke. Tako je ista bila djelomično lišena poslovne sposobnosti 2015., da bi joj poslovna sposobnost bila vraćena u potpunosti 2018., a već 2019. je ponovno dugotrajnije hospitalizirana u psihijatrijskoj bolnici te se ponovno preporuča ispitati jesu li ispunjeni uvjeti za lišenje poslovne sposobnosti. Činjenica da je završila u psihijatrijskoj ustanovi ukazuje na djelomično narušeno psihičko zdravstveno stanje iste. Protustranka 1. živi već dvije godine u R., odbijala je dati podatak predlagatelju o svojoj adresi stanovanja, te je iz iskaza utvrđeno da živi kod brata s majkom, da nema prihoda i da živi od majčine mirovine, nema stambene uvjete i da radi toga ne može preuzeti skrb o mlt. I. radi čega je suglasna da ista živi u udomiteljskoj obitelji. Mlt. I. je od rođenja bila smještena u DZD u N., a s 10 mjeseci je smještena u udomiteljsku obitelji R. G. u kojoj živi već 10 godina, a radi se o obitelji koju jedinu poznaje kao svoju, s kojom je emocionalno povezana, za koju osjeća da joj pripada i u kojoj uredno funkcionira, te koja uredno skrbi o mlt. I. S obzirom da je protustranka 1. sniženih intelektualnih kapaciteta kao takva ne bi o mlt. I. mogla voditi brigu na adekvatan način budući da mlt. I. ima određene poteškoće u koncentraciji i pažnji, ima individualizirani pristup u školi, uključena je kod logopeda i njezino stanje zahtijeva određen angažman koji bi bio doveden u pitanje pod pretpostavkom da majka preuzme skrb o djetetu.

7. Uzevši u obzir navedene okolnosti stav je prvostupanjskog suda da bi povratak djeteta majci predstavljao razvojni rizik za mlt. I. s obzirom da majka ima psihičke bolesti, da dijete nikada nije živjelo s majkom, koja joj je gotovo nepoznata osoba, s njom nema razvijen emocionalni odnos niti sigurnu privrženost, majka nema riješeno stambeno pitanje ni prihode, te bi povratak mlt. I. majci predstavljao rizik za emocionalni život, razvoj i zdravlje djeteta, pa je prvostupanjski sud protustranci 1. oduzeo pravo na stanovanje s kćeri mlt. I. B. te je odlučio da svakodnevnu skrb o djetetu povjerava udomiteljskoj obitelji R. G. iz Z., s tim da se osobni odnosi mlt. I. s majkom P. B. zabranjuju.

8. Neosnovano 1. protustranka osporava pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja.

9. Naime, odredbom članka 155. stavak 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20, dalje u tekstu: ObZ), propisano je da će sud u izvanparničnom postupku rješenjem roditeljima oduzeti pravo na stanovanje s djetetom, te će svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi:

- na temelju obiteljske procjene Centra za socijalnu skrb da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj,

- kada se nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno određenih mjera za zaštitu djeteta.

10. Trajanje navedene mjere regulirano je propisom iz odredbe članka 158. ObZ-a kojom je propisano da se mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi određuje u trajanju od godine dana.

11. Prema odredbi stavka 2. ovog članka sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb produljiti trajanje ove mjere za najviše jednu godinu, da nakon toga mjera iznimno može trajati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta, odnosno postupka radi lišenja prava na roditeljsku skrb te imenovanje skrbnika.

12. Sud će rješenjem o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti o smještaju djeteta i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno nadzoru nad ostvarivanjem odnosa s djetetom ili zabranom ostvarivanja osobnih odnosa, ako je to potrebno i ako to predlaže dijete, roditelj ili centar za socijalnu skrb (članak 157. stavak 1. ObZ-a). Stavkom 2. citiranog članka je propisano da će sud rješenjem iz stavka 1. ovog članka obvezati roditelja da obavještava nadležni centar za socijalnu skrb o svakoj promjeni adresi stanovanja.

13. I po ocjeni ovog suda, imajući u vidu zdravstveno stanje majke, njeno učestalo liječenje u psihijatrijskim ustanovama, oduzimanje poslovne sposobnosti, a što predstavlja rizik za mlt. I. s obzirom da se radi o oscilacijama u zdravstvenom stanju majke, to je radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je odredio da se protustranci 1. oduzima pravo na stanovanje s mlt. I. i da svakodnevnu skrb o djetetu povjerava udomiteljskoj obitelji R. G. iz Z., gdje je dijete i smješteno.

14. Odredbom članka 123. stavak 1. ObZ-a propisano je kako sud između ostalog može u parničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb iznimno ograničiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nužno radi zaštite i dobrobiti djeteta. Stavkom 3. citiranog članka propisano je kako se odluka o ograničenju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa može donijeti na određeno ili neodređeno vrijeme.

15. Prvostupanjski sud je odredbu članka 123. ObZ-a tumačio na način kao što se izjasnio i Europski sud za ljudska prava a čije odluke obvezuju ovaj sud te sukladno Zakonu o potvrđivanju Europske konvencije o ostvarivanju dječjih prava ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 1/10), kao i sukladno Konvenciji o pravima djeteta od 20. studenog 1989., a koja je na snazi u Republici Hrvatskoj na temelju odluke o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je RH stranka na temelju notifikacija o sukcesiji ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 12/93).

16. Tako se, Europski sud za ljudska prava u predmetu Hokkanen protiv Finske izjasnio da prije svega valja razjasniti što je štetno za dijete, a zatim je Europski sud za ljudska prava upravo u predmetima koji su vođeni protiv RH (Gluhanović protiv Hrvatske, Krušković protiv Hrvatske i Ribić protiv Hrvatske), procjenjivao pitanje štetnosti ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s kojim dijete ne živi.

17. Stoga ObZ ne samo jezično, već i ciljno u odredbi članka 123. uvodi termin nužnosti.

18. Dakle, da bi se ograničilo ili zabranilo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom to mora biti nužno radi zaštite dobrobiti djeteta.

19. U konkretnom slučaju, s obzirom da postoje posebni ozbiljni razlozi za zabranu ostvarivanja osobnih odnosa između protustranke 1. kao majke i mlt. I., a cijeneći zaključak stručnog tima predlagatelja koji je utemeljen na provedenim izvidima, kontaktima protustranke, mlt. djeteta, udomitelja, te u cilju ostvarivanja stabilnog razvoja identiteta mlt. I. u dobi u kojoj se ona sada nalazi, (rođena 23. rujna 2011.), ostvarivanje bilo kakvog izravnog kontakte majke s djetetom imalo bi nepovoljan utjecaj na psihičko i emocionalno stanje djeteta što bi otežalo daljnji razvoj, to je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je protustranci 1. zabranio osobne odnose s djetetom.

20. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu protustranke 1. kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu 16. veljače 2022.

Sutkinja:

Nediljka Radić, v. r.