REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-11614/2021
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S. B., zbog prekršaja iz čl. 43. t. 5. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, broj 83/13. i 27/16.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu od 7. listopada 2021., broj: 27. Pp J-135/2020-8, u sjednici vijeća održanoj 16. veljače 2022.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu od 7. listopada 2021., broj: 27. Pp J-135/2020-8, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), oslobođen je od optužbe okr. S. B. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 43. st. 1. t. 5. (ispravno: čl. 43. t. 5.) Zakona o nadzoru državne granice. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, ne naznačujući žalbenu osnovu, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik proglasi krivim i da mu se izrekne propisana novčana kazna.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu te da se razlozi prvostupanjskog suda ne mogu prihvatiti.
4.1. Prvostupanjski sud, unatoč nespornom utvrđenju da je okr. S. B. suvlasnik plovila oznake xxx, naziva F., zastave Republike Slovenije te da je navedeno plovilo zatečeno od strane policijskih službenika Republike Hrvatske u teritorijalnom moru Republike Hrvatske bez prethodnog postupanja zapovjednika tog polovila u smislu zakonske obveze iz čl. 43. t. 5. Zakona o nadzoru državne granice, okrivljenika oslobađa od optužbe iz razloga što provedenim dokaznim postupkom nije utvrđeno „tko je inkriminirane prigode s opisanim plovilom kao zapovjednik ili voditelj prešao državnu granicu Republike Hrvatske i ušao u njeno teritorijalno more bez obavljanja zakonom propisane procedure granične kontrole“.
4.2. Prije svega, uočeno je da činjenični opis prekršaja za koji je okrivljenik oslobođen od optužbe ne odgovara u potpunosti činjeničnom opisu djela kako ga je tužitelj izmijenio podneskom od 11. rujna 2020. (strana 17 spisa), jer nedostaje dio koji se odnosi da je okrivljenik postupao u svojstvu zapovjednika plovila i da je plovilo u njegovom vlasništvu. Takvim radnjama prvostupanjski sud je povrijedio odredbu čl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona, zanemarivši da se okrivljenik može osloboditi od optužbe samo za ono što je i kako je optuženo, bez ikakvih izmjena i dopuna, ni u činjeničnom opisu, a niti u pravnoj kvalifikaciji. Kod donošenja osuđujuće odluke, prvostupanjski sud je ovlašten, prema rezultatima dokaznog postupka, mijenjati činjenični opis i pravnu kvalifikaciju prekršaja, pazeći pritom da ne prekorači optužni prijedlog i da u potpunosti riješi predmet optužbe. Međutim, kod donošenja oslobađajuće odluke, a prvostupanjski sud je u ovom predmetu donio upravo tu odluku, mora postojati potpuni identitet činjeničnog i pravnog opisa između optužbe i presude.
4.3. Osim toga, po ocjeni ovog suda, neosnovano prvostupanjski sud smatra da je u konkretnom slučaju za utvrđenje krivnje okr. S. B. bitno što provedenim dokaznim postupkom nije utvrđeno da se isti u inkriminirano vrijeme nalazio na plovilu. Kod takvog zaključivanja, prvostupanjski sud zanemaruje da se okrivljeniku stavlja na teret prekršaj iz Zakona o nadzoru državne granice, čiji je zaštitni objekt zaštita državne granice, a u konkretnom slučaju se radi o državnoj granici Republike Hrvatske na moru, zbog čega ovaj sud smatra da je opravdano pozivanje na zakonske presumpcije Pomorskog zakonika („Narodne novine“, broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.).
4.4. Odredbom čl. 1. st. 2. Pomorskog zakonika je propisano da se njegove odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove, između ostalog, i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, o čemu se i radi u prekršaju koji je predmet raspravljanja u ovom prekršajnom postupku. Odredbom čl. 5. t. 17. Pomorskog zakonika propisano je da se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik brodice, a u ovom prekršajnom postupku predmetno plovilo je brodica, osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Istom odredbom propisano je da se na korisnika brodice na odgovarajući način primjenjuju odredbe Pomorskog zakonika o brodaru, a pojam brodara određen je čl. 5. t. 6. Pomorskog zakonika (pretpostavlja se, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda). Prema čl. 146. Pomorskog zakonika, posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda kojeg imenuje i razrješava brodar, dakle vlasnik broda odnosno brodice. Navedeno znači da se, u situacijama u kojima vlasnik broda odnosno brodice ne imenuje zapovjednika, pretpostavlja da je vlasnik broda odnosno brodice zapovjednik.
4.5. U ovom prekršajnom postupku je nesporno da je okr. S. B. vlasnik plovila (brodice) registarske oznake xxx, naziva „F.“, zastave Republike Slovenije. Navedenu činjenicu okrivljenik nije osporavao ni u obrani, a niti sada u žalbi, a za takvo utvrđenje nije bitno što je okrivljenik u inkriminirano vrijeme bio suvlasnik navedenog plovila. S obzirom da okrivljenik tijekom dokaznog postupka nije tvrdio da je inkriminirane prilike zapovjedništvo nad svojim plovilom prenio na neku drugu osobu ili da bi to bio drugi suvlasnik navedenog plovila, jasno je i nedvojbeno da je upravo okrivljenik, kao vlasnik tog plovila (brodice), zapovjednik istog. Je li okrivljenik, kao zapovjednik plovila registarske oznake xxx, naziva „F.“, zastave Republike Slovenije, bio na plovilu inkriminirane prilike ili nije bio (a što bi, u slučaju da nije bio, eventualno podlijegalo kažnjavanju za neko drugo kažnjivo djelo) nije predmet utvrđivanja u ovom prekršajnom postupku, niti ta činjenica utječe na okrivljenikovo svojstvo zapovjednika predmetnog plovila čiji je vlasnik.
4.6. Također, nije jasno kakav značaj za utvrđenje krivnje za prekršaj iz čl. 43. t. 5. Zakona o nadzoru državne granice ima činjenica da je okrivljenik umirovljenik, a što je također jedan od razloga zbog kojih prvostupanjski sud okrivljenika oslobađa od optužbe za navedeni prekršaj.
5. Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da je žalba tužitelja osnovana pa je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući razloge ovog rješenja, provesti na pravilan način sve već provedene dokaze, a po potrebi provesti i druge, te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
7. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 16. veljače 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
