REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 15 Pž-711/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kamelije Parać, predsjednice vijeća, Maria Vukelića, suca izvjestitelja i Marine Veljak, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. M. I. G. d.o.o. u stečaju, P., S. D., R. 49, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik Z. Z., odvjetnik iz S., G. 20, protiv 1. tuženika A. M. d.o.o. K., M. Š. 155, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik D. Č., odvjetnik iz K., V. N. 3, i 2. tuženika H.- P. d.o.o. Z., OIB …, radi poništaja pravorijeka, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1270/14 od 1. lipnja 2015., u sjednici vijeća održanoj 16. veljače 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1270/14 od 1. lipnja 2015.

Obrazloženje

1. Presudom označenom u izreci ove presude prvostupanjski sud je odlučio kako slijedi: 1. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom, a koji glasi: Poništava se Pravorijek AS-P-2013/1, a koji glasi: I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da Sudište obveže tuženike da mu solidarno plate 5.218.565,90 kn sa zateznim kamatama i troškovima postupka. II. Nalaže se tužitelju K. d.o.o. da u roku od osam dana nadoknadi prvotuženiku A. M. d.o.o. troškove arbitražnog postupka u iznosu od 191.625,00 kn. III. Odbija se kao neosnovan dio zahtjeva prvo tuženika A. M. d.o.o. za naknadu troškova arbitražnog postupka u iznosu od 327.550,00 kn. 2. Nalaže se tužitelju da prvo tuženiku A. M. d.o.o. naknadi trošak postupka u iznosu od 127.550,00 kn u roku od 8 dana.

2. Tako je prvostupanjski sud presudio ocjenjujući da u ovoj pravnoj stvari u dokaznom postupku tužitelj nije dokazao da postoje razlozi za izuzeće arbitra prof. dr. sc. S. P. u navedenom arbitražnom postupku kao ni bilo koji razlog redviđen u čl. 36. st. 2. t. 1. i 2. Zakona o arbitraži („Narodne novine“ broj 88/01; dalje: ZA) kojim bi sud poništio sporni pravorijek.

3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu osporavajući ju u cijelosti iz svih zakonom predviđenih razloga.

4. U bitnom ističe da sud prvog stupnja nije kritički ispitao razloge u pogledu pristranosti arbitra prof. dr. P. a kako protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu nije postojala mogućnost izjavljivanja žalbe to je upravo po ovoj tužbi valjalo raspraviti u odnosu na to rješenje. Također smatra da odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U–III–2542/2014 Ustavni sud Republike Hrvatske nije ispitao je li postupanje prof. dr. S. P. bilo protivno odredbi čl. 12. st. 1. ZA.

5. Zaključno žalitelj ističe da se sve u žalbi navedene tužiteljeve primjedbe tiču i javnog poretka Republike Hrvatske.

6. Slijedom navedenog predlaže preinačiti podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

7. Žalba je dostavljena tuženicima na odgovor. Drugotuženik osporava sve navode iznesene u žalbi kao činjenično i pravno neutemeljene. Predlaže žalbu odbiti.

8. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

9. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP) u granicama žalbenih razloga pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud donio pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

10. Tužitelj tužbom traži poništenje pravorijeka Arbitražnog suda Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori broj AS-P-2013/1 od 2. travnja 2004. Navedenim pravorijekom odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj K. d.o.o. traži da Sudište obveže tuženike A. M. d.o.o. i H.-P. d.o.o. da mu solidarno plate 5.218.565,90 kn sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

11. Uvodno treba napomenuti da je raniji tužitelj K. d.o.o. S. pripojen društvu G. d.o.o. S. koji je nakon nad njim provedenim stečajnim postupkom brisan iz sudskog registra, a iza kojeg je u odnosu na S. M. I. G. d.o.o. u stečaju nastavljen ovaj postupak.

12. Žalbenim navodima tužitelj u bitnome ponavlja navode istaknute tijekom prvostupanjskog postupka. U žalbi kao i u tužbi, tužitelj tvrdi da je navedeni arbitražni postupak vođen u suprotnosti sa čl. 12. ZA radi čega je zatražio izuzeće člana arbitražnog vijeća prof. dr. S. P.. Zaključno u žalbi navodi da se sve tužiteljeve primjedbe tiču i javnog poretka Republike Hrvatske. Poziva na povredu odredbe čl. 36. st. 2. 1. t. e. i st. 2. t. b.

13. Odredba čl. 36. ZA na koje se poziva žalitelj glasi: Tužba za poništaj pravorijeka (1) Protiv pravorijeka arbitražnog suda može se podnijeti tužba za poništaj u skladu s odredbama ovoga članka. Međupravorijek se može pobijati samo tužbom za poništaj podnesenom protiv pravorijeka kojim je okončan postupak o zahtjevu u povodu kojega je on donesen. Protiv pravorijeka nisu dopuštena druga pravna sredstva sudu. (2) Pravorijek može poništiti sud iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona, i to samo: 1) ako stranka koja podnese tužbu dokaže: e) da sastav arbitražnog suda ili arbitražni postupak nisu bili u skladu s ovim Zakonom ili dopuštenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadržaj pravorijeka, b) da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

14. Odredbom čl. 12. ZA propisuje se uzeće arbitara: (1) Osoba kojoj se netko obrati radi imenovanja za arbitra dužna je iznijeti sve okolnosti koje bi mogle dati povoda za osnovanu sumnju u njezinu nezavisnost ili nepristranost. Nakon imenovanja i u tijeku postupka arbitar je dužan bez odlaganja iznijeti strankama takve okolnosti osim ako ih je o njima već ranije obavijestio. (2) Izuzeće arbitra može se tražiti ako postoje okolnosti koje daju povoda za opravdanu sumnju u njegovu nezavisnost ili nepristranost ili ako arbitar nema potrebnih kvalifikacija o kojima su se stranke sporazumjele te ako ne ispunjava svoje obveze iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona. (3) Stranka može tražiti izuzeće arbitra koga je imenovala ili u čijem je imenovanju sudjelovala samo ako je razlog za izuzeće nastao ili je stranka za njega saznala tek nakon stoje arbitar imenovan. (4) Stranke se mogu sporazumjeti o postupku za izuzeće, ali ne mogu isključiti primjenu odredaba stavka 7. ovoga članka. (5) Ako takvog sporazuma nema, stranka koja namjerava tražiti izuzeće dužna je u roku od 15 dana pošto je saznala za imenovanje arbitra ili pošto je saznala za neku okolnost iz stavka 2. ovoga članka podnijeti arbitražnom sudu pisani zahtjev za izuzeće uz navođenje razloga zbog kojih ga traži. (6) Ako se arbitar čije se izuzeće traži ne povuče ili se druga stranka ne složi s traženjem za njegovo izuzeće, odluku o izuzeću donijet će bez odgode arbitražni sud u sastavu u kome sudjeluje i arbitar čije se izuzeće traži. (7) Ako sa zahtjevom za izuzeće u postupku iz stavka 4. ovoga članka, odnosno u postupku iz stavka 6. ovoga članka ne uspije, stranka koja je tražila izuzeće može, u roku od 30 dana nakon što joj bude dostavljena odluka kojom se izuzeće odbija, odnosno ako arbitražni sud ne odluči o zahtjevu za izuzeće, u roku od 30 dana od postavljanja zahtjeva za izuzeće, u daljnjem roku od 30 dana od isteka toga roka zatražiti od ovlaštenika za imenovanje iz članka 43. stavka 3. ovoga Zakona da donese odluku o izuzeću. Dok se o tom zahtjevu ne odluči, arbitražni sud može, u sastavu u kome sudjeluje i arbitar čije se izuzeće traži, nastaviti postupak i donijeti pravorijek. 15. Iz stanja spisa proizlazi da je: - tužitelj podnio Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori zahtjev za izuzeće arbitra prof. dr. sc. S. P.,

- predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prof. dr. sc. M. D. donio zaključak kojim je odbijen taj zahtjev kao neosnovan,

- tužitelj podnio Županijskom sudu u Zagrebu zahtjev za izuzeće arbitra prof. dr. sc. S. P.,

- Županijski sud u Zagrebu rješenjem odbio taj zahtjev kao neosnovan,

- Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom poslovni broj U-III/2542/2014 od 18. prosinca 2014. odbio tužbu tužitelja koji je tvrdio da mu je pobijanim pravorijekom povrijeđeno pravo na pravično suđenje

16. U odnosu na zatraženo izuzeće žalitelj tijekom postupka u bitnome ističe da je arbitar prof. dr. sc. S. P. bio u očiglednom poslovnom kontaktu s društvima H. grupe jer je još 2003. godine sudjelovao u stvaranju rada pod naslovom Oblikovanje korporacijskih odnosa u H. grupi i sudjelovao kao član uređivačkog savjeta uređivanju časopisa pod nazivom energija koje izdaje društvo H. d.d. te da je postao Vladin dužnosnik.

17. I ovaj žalbeni sud smatra da istaknuti razlozi žalitelja ne opravdavaju sumnju u nepristranost i nezavisnost arbitra čije izuzeće zatraženo. Razlozi za odbijanje zahtjeva za izuzeće arbitra opširno su i argumentirano obrazloženi u naprijed citiranom zaključku predsjednika Stalnog arbitražnog sudišta, rješenju Županijskog suda u Zagrebu.

18. Povrh toga se u citiranoj odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske između ostalog navodi da je predsjednik arbitražnog suda odbio podnositeljev zahtjev za izuzeće arbitra imenovanog od strane tuženika, jer je utvrdio da između tog arbitra i tuženika H.-P. d.o.o. ne postoji stalna poslovna veza koja bi dovela u pitanje objektivnost navedenog arbitra, dok je Županijski sud u Zagrebu utvrdio da su razlozi koje je podnositelj u zahtjevu za izuzeće naveo postojali, odnosno nisu podnositelju mogli ostati nepoznati u trenutku kada se podnositelj na ročištu održanom 11. lipnja 2013. suglasio sa sastavom arbitražnog vijeća. Arbitražni sud utemeljio je svoju odluku na činjenicama utvrđenim u dokaznom postupku. Ustavni sud Republike Hrvatske je stoga utvrdio da pobijanim pravorijekom podnositelju nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava.

19. Te razloge prihvatio je i prvostupanjski sud u pobijanoj presudi i pri tome osnovano zaključio da je postupak pred arbitražnim sudom proveden u skladu sa Zakonom o arbitraži.

20. Ova utvrđenja i ocjene prihvaća i ovaj žalbeni sud bez potrebe suvišnog ponavljanja iznesenog u prvostupanjskoj odluci i ostalim naprijed navedenim odlukama.

21. U odnosu na povredu javnog poretka u žalbi se samo u jednoj rečenici navodi da se sve tužiteljeve primjedbe tiču i javnog poretka Republike Hrvatske. Poništaj pravorijeka iz ovog razloga bio bi osnovan primjerice u slučaju kada bi se radilo o povredama temeljnih ustavnih načela ili povredama osnovnih moralnih vrednota našeg pravnog sustava.

22. Međutim, izneseni žalbeni navodi u odnosu na povredu javnog poretka su paušalni i neutemeljeni, a tužitelj nije dokazao da postoji bilo koji razlog koji bi opravdao njegove tvrdnje. Uzgredno se ističe da je čl. 29. st. 1. Ustava propisano, da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Odluka suda koja bi bila u suprotnosti s ovom ustavnom odredbom bila bi istovremeno i u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. Kao što je već prije navedeno, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da pobijanim pravorijekom žalitelju nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

23. Ostali žalbeni razlozi nisu od značaja za pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

24. Tijekom postupka nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

25. Razlozima svoje žalbe, žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost pobijane presude.

26. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita.

27. Stoga je tužiteljevu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

Zagreb, 16. veljače 2022.

Predsjednica vijeća

Kamelija Parać