REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5607/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. T. iz Đ., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Đ., protiv tuženika A. B. d.d., Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnica I. Š., odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ć. & Š. d.o.o. u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1207/2021-2 od 27. listopada 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-27/2020-26 od 6. srpnja 2021., u sjednici održanoj 15. veljače 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika A. B. d.d. odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1207/2021-2 od 27. listopada 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-27/2020-26 od 6. srpnja 2021.
2. Protiv navedene drugostupanjske presude tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u kojem predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pravnih pitanja kako slijedi:
„1. Može li sud primjenom čl. 502.c ZPP-a zauzeti pravno utvrđenje da je S. d.d., povrijedila kolektivne interese potrošača nepoštenom praksom ugovaranja ništetnih odredbi vezano za promjene kamatne stope i za ugovaranje u valuti CHF, pa tako i u ovom konkretnom slučaju, iako S. nije bila obuhvaćena presudama VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge F. za zaštitu kolektivnih interesa potrošača?
2. Može li sud, primjenom čl. 502.c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe Udruge F. za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, a ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze?
3. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika S. d.d. propustila informirati tužitelja o pravnim i ekonomskih posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako S. nije bila obuhvaćena presudama VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge F. za zaštitu kolektivnih interesa potrošača?
4. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika S. d.d. propustila informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o osiguranju te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost?
5. Može li se podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (i kojom se ne traži utvrđivanje, osiguranje ili ispunjenje točno određene, individualne tražbine vjerovnika, već je svrha iste zaštita potrošača na općenitoj razini) smatrati vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom/drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja konkretne tražbine, a kojom se radnjom prekida zastara u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a?
6. Da li u primjeni čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika S. d.d. bila nepoštena od dana stjecanja slijedom čega je dužna platiti zatezne kamate od dana stjecanja a ne podnošenja zahtjeva, iako ta banka nije bila obuhvaćena presudama VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge F. za zaštitu kolektivnih interesa potrošača?
7. Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate, a osobito o tijeku zateznih kamata, tj. o dospijeću tražbine?
8. Da li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge F. za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, bez suglasnosti i protivno volji ugovornih strana, ovlašten samostalno, urediti postojeći ugovorni odnos na način da pravne praznine nakon ništetnosti pojedinih odredbi, popuni novim ugovornim odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorene kamatne stope i ukidanjem valutne klauzule, iako zakon dopušta ugovaranje valutne klauzule i promjenjivu kamatnu stopu, te iako postoji protivljenje jedne ugovorne strane takvom popunjavanju pravne praznine?
9. Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o popunjavanju pravne praznine u ugovorima o kreditu nastale zbog utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i na ugovaranje valutne klauzule, a osobito ako se jedna ugovorna strana protivi popunjavanju pravne praznine kako predlaže druga ugovorna strana?“
2.1. Tuženik ističe da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ocijenjeno je da pravna pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Navedeno iz razloga jer prema ocjeni ovog suda, nije riječ o takvim pitanjima u pogledu kojih bi pobijana odluka odstupala od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovoga suda poslovni broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018. i Rev-3142/18 od 19. ožujka 2019., a nije riječ ni o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
5. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci sukladno odredbi čl. 387.st. 5. ZPP.
Zagreb, 15. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.