REPULIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U OSIJEKU
EUROPSKA AVENIJA
31000 OSIJEK
Poslovni broj: 38. Kzd-4/2019-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji za mladež Ivi Ćorković Kozari, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nine Mijić, u kaznenom predmetu protiv optuženog B. T., zbog kaznenog djela iz čl. 117. st. 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17; dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KMP-DO- 178/2018-24 od 17. listopada 2018., izmijenjene na raspravi 15. veljače 2022., nakon javne rasprave održane i zaključene 15. veljače 2022. u prisutnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Osijeku za mladež Sanje Voller-Jakšić, optuženog B. T., branitelja optuženika A. Č., odvjetnika u O., oštećene i majke i z.z. mlt. ošt. djece N. T. i opunomoćenika oštećenice I. J., odvjetnika u O., 18. veljače 2022. objavio je, a 15. veljače 2022.
p r e s u d i o j e
I. Optuženi B. T., OIB:, sin R. i N. T. rođene G., rođen u O., s prebivalištem u Č., P. 22, državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom stručnom spremom, po zanimanju ekonomista, zaposlen u tvrtki K. d.d. Z., s mjesečnim primanjima od oko 8.000,00 kuna, razveden, otac dvoje maloljetne djece, vlasnik stana u O., T. 2 i osobnog automobila marke "Peugeot 308" (godina proizvodnje 2009.), neosuđivan, prekršajno nekažnjavan
k r i v j e
što je
dana 11. lipnja 2018. oko 22,00 sati u Č., I. A. 84, u obiteljskoj kući, nakon prethodnog verbalnog sukoba sa suprugom N. T., u nakani da ju tjelesno ozlijedi i ustraši, istoj prišao na terasi te ju udario zatvorenom šakom u predjelu lijevog oka, nakon čega joj je ponovno šakom zadao nekoliko udaraca u području lica i vrata, nanijevši joj pri tome tjelesne ozljede u vidu nagnječenja lijeve strane čela, nagnječenja i krvnog podljeva oko lijevog oka sa krvarenjem ispod spojnice oka te nagnječenja lijeve strane vrata, pa kada je ista pobjegla u dnevnu sobu, pošao za njom te ju u prisutnosti zajedničke djece kćerke M. T. (rođ.) i sina R. T. (rođ.), iako svjestan da isto negativno utječe na njihov psihofizički razvoj, suprugu N. T. vrijeđao govoreći joj da je kurva i pokvarena, te neka djeca vide kakva im je mater, poradi čega su djeca plakala, i govorila mu da ostavi majku na miru, osjećala se uplašeno i uznemireno, a prije nego što je otišao iz kuće svojoj supruzi N. T. rekao: „Ubit ću te, trebao sam te objesiti za banderu“ te pljunuo na nju, poradi čega se ista osjećala uznemireno i poniženo te se uplašila za svoj život i sigurnost,
dakle, drugoga tjelesno ozlijedio i ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djela su počinjena prema bliskoj osobi, te zlostavio djecu,
čime je počinio dva kaznena djela na štetu supruge N. T. i to kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnu ozljedu, opisano po članku 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11,144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 - dalje u tekstu KZ/11), a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11, te kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnju, opisano po članku 139. stavak 2. i 4. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 2. KZ/11, te dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece na štetu djece M. i R. T. – povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11.
II. Optuženom B. T. se za kazneno djelo tjelesne ozljede počinjeno na štetu supruge N. T. na temelju članka 117. stavka 2. KZ/11
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA
U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI,
za kazneno djelo prijetnje počinjeno na štetu supruge N. T. na temelju članka 139. stavka 2. KZ/11
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA
U TRAJANJU OD 3 (TRI) MJESECA,
za kazneno djelo povrede djetetovih prava počinjenog na štetu djeteta M. T. na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA
U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI,
a za kazneno djelo povrede djetetovih prava počinjenog na štetu djeteta R. T. na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA
U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI,
pa se optuženi B. T. uz daljnju primjenu članka 51. stavaka 1. i 2. KZ/11
o s u đ u j e
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA
U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE
te se uz daljnju primjenu članka 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11, optuženom B. T.
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
tako što se JEDINSTVENA KAZNA ZATVORA u trajanju od 1 (jedne) godine na koju je osuđen neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine, ne počini novo kazneno djelo.
III. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 u vezi članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08, nalaže se optuženom B. T. platiti troškove kaznenog postupka i to trošak za provedeno medicinsko vještačenje u iznosu od 1.056,00 kuna (tisućupedestišestkuna) te paušalnu svotu u iznosu od 1.000,00 kuna (tisućukuna), u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KMP-DO-178/2018- 24 od 17. listopada 2018. optužen je opt. B. T. zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesne ozljede opisano u članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11 i kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje opisano u čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, a kažnjivo po čl.139. st. 2. KZ/11 na štetu supruge N. T. te dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 na štetu djece M. i R. T., sve u vezi članka 51. KZ/11.
1.1. Zbog izmjene raspravne sutkinje, sukladno članku 407. st. 3. ZKP/08, rasprava je započela iznova 15. veljače 2022.
1.2. Na navedenoj raspravi zamjenica ODO u Osijeku djelomično je izmijenila činjenični opis optužnice na način da je u desetom redu činjeničnog opisa zamijenjena riječ „pička“ sa riječju „pokvarena“, a u jedanaestom redu iza riječi „plakala“ dodane su riječi „i govorila mu da ostavi majku na miru“. Ostatak činjeničnog opisa ostao je neizmijenjen, kao i pravna kvalifikacija i zakonski opis kaznenih djela.
2. Optuženi B. T. očitovao se da se ne smatra krivim za kaznena djela iz optužnice, a nakon što je djelomično izmijenjen činjenični opis optužnice, optuženi se također očitovao da se ne smatra krivim u odnosu na kaznena djela iz izmijenjene optužnice.
3. U dokaznom postupku uz suglasnost stranaka izvršen je uvid i pročitan je zapisnik o prvom ispitivanju osumnj. B. T. u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku od 11. listopada 2018. sa DVD snimkom (list 44-47 spisa), zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku o ispitivanju svjedoka žrtve/ošt. N. T. od 30. srpnja 2018. (list 12-15 spisa), zapisnik suca istrage Županijskog suda u Osijeku o ispitivanju svjedoka žrtve/ošt. N. T. od 12. rujna 2018. (list 29-31 spisa), zapisnik suca istrage Županijskog suda u Osijeku o ispitivanju djece M. i R. T. od 12. rujna 2018. sa DVD snimkom list (24-27 spisa), zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku o ispitivanju sudsko-medicinskog vještaka B. D. od 18. rujna 2018. (list 37-39 spisa), medicinska dokumentacija KBC Osijek od 12. lipnja 2018. na ime N. T. (list 7-8 spisa). Nadalje, uz suglasnost stranaka, a temeljem čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 pročitani su iskazi svjedoka žrtve/ošt. N. T. dani na raspravi 20. ožujka 2019. (list 75- 76 spisa), 5. studenog 2019. (list 92-93 spisa), 8. siječnja 2020. (list 96-97 spisa) i 8. lipnja 2020. (120-121 spisa), iskaz vještaka dr. B. D. (list 90 spisa), iskaz svjedoka R. K. dan na raspravi 8. studenog 2020. (list 97-99 spisa), iskaz od 8. lipnja 2020. E. K. (list 121-122 spisa) i zapisnici o ispitivanju djece ošt. R. T. i M. T. sa snimkama od 27. veljače 2020. Na temelju članka 330. i 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 uz pomoć stručne osobe reproducirane su snimka ispitivanja mlt. ošt. djeteta R. T. od 12. rujna 2018. kod suca istrage Županijskog suda u Osijeku i snimka ispitivanja od 27. veljače 2020. kod Općinskog suda u Osijeku, kao i snimka ispitivanja mlt. ošt. djeteta M. T. od 12. rujna 2018. kod suca istrage Županijskog suda u Osijeku i snimka ispitivanja od 27. veljače 2020. kod Općinskog suda u Osijeku. Nadalje, na temelju članka 330. ZKP/08 reproducirana je DVD snimka ozljeda ošt. N. T.. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvodi iz kaznene evidencije (list 147-148 spisa) i prekršajne evidencije (list 145-146 spisa) za optuženika te je ispitan optuženik.
4. U postupku nije sporno da je 11. lipnja 2018. oko 22,00 sata na terasi obiteljske kuće optuženog B. T. i oštećene N. T. u Č., I. A. 84, nakon prethodnog verbalnog sukoba između supružnika, optuženik udario oštećenicu najmanje dva puta.
5. Sporno je na koji način i koliko puta (da li više od dva puta) je optuženik kritične zgode udario oštećenicu, odnosno je li oštećenicu udario zatvorenom šakom u predjelu lijevog oka, a potom više puta šakom u predjelu vrata i lica sve u nakani da ju tjelesno ozlijedi.
5.1. Također, sporno je da li je optuženik kritične zgode prije nego je otišao iz kuće svojoj supruzi N. T., u nakani da ju ustraši, rekao: "Ubit ću te, trebao sam te objesiti za banderu" te pljunuo na nju.
5.2. Nadalje, sporno je i je li optuženik kritične zgode u prisutnosti zajedničke maloljetne djece M. i R. T. vrijeđao svoju suprugu govoreći joj da je kurva i pokvarena te da vide djeca kakva im je mater, zbog čega su djeca plakala, osjećala se uznemireno i ustrašeno.
6. Iznoseći svoju obranu opt. B. T. poriče kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Vezano za kazneno djelo tjelesne ozljede počinjene na štetu, sada bivše, supruge N. T. naveo je kako su se kritične večeri automobilom vratili iz grada N., kćer M. i on. Sjeo je na terasu, a M. je otišla unutra dok se N. ušetala, bila je nervozna, išla je unutra - van. Kroz prozor je vidio da u kupaonici tipka na mobitel. Otišao je do nje i pitao što se događa, nije mu htjela dati mobitel pa ga je sam uzeo i vidio da se dopisuje sa nekim. Priznala mu je da je to tajnik iz stranke s kojim se viđa. To nije bilo prvi puta da s nekim razmjenjuje ljubavne poruke. Pokušao se smiriti i otišao po cigarete u obližnji kafić. U to vrijeme je bio rastresen jer mu je otac, nekoliko dana ranije, zbog karcinoma pluća bio na operaciji koja nije uspjela. N. tada nije bila uz njega i osjećao se da gubi sve do čega mu je stalo. Nakon što se vratio sa cigaretama krenula je verbalna svađa između njih dvoje. Kad se N. ustala opalio joj je šamar, jedan pa drugi, nakon čega je ona otišla u kuću kod M., a on je ostao vani i psovao. S obzirom da je prošlo puno vremena, ne zna da li joj je rekao da je kurva. I otprilike godinu dana prije ovog događaja u mobitelu svoje supruge pronašao je ljubavne poruke koje je razmjenjivala sa njihovim prijateljem. Tada ga je molila da ostane, da će se promijeniti.
6.1. Vezano za kazneno djelo prijetnje, naveo je da ošt. N. T. nije izrekao riječi prijetnje „Ubit ću te, trebao sam te objesiti na banderu!“. Misli da su supruga i djeca bili u spavaćoj sobi u trenutku kada je odlazio od kuće, odnosno nisu bili na izlazu pa da bi vidjeli kako odlazi. Poriče i da bi pljunuo na ošt.
6.2. Vezano za kaznena djela povrede djetetovih prava na štetu djece M. i R. naveo je da je nakon što se smirio otišao kod sina R. gore na kat kuće da mu kaže da odlazi jer ga mama vara, da ima novog dečka. R. je to rekao jer mu je htio pojasniti da to što odlazi nije njegova krivica. M. je bila uredu, ali R. je plakao, zato je ostao s njim nekih pola sata ne bi li se smirio, potom je spremio svoje stvari i nakon toga otišao od kuće i više se nije vraćao. Sve to ga je jako pogodilo jer je puno uložio u njihovu obitelj, a suprugu je jako volio. Ovo što se dogodilo je jedan izolirani slučaj jer nije ranije takav bio niti prema djeci, niti prema supruzi. Kriv je što je tako reagirao, što joj je opalio dva šamara. Naglasio je da danas sa svojom djecom ima dobar odnos, oni dolaze kod njega svaki drugi vikend, a i preko tjedna kada mogu. Drago mu je da to nije, po njegovom mišljenju, jako utjecalo na djecu, ni na njihov odnos. Također sa bivšom suprugom ima korektan odnos, a djeci nikada nije govorio više protiv njihove majke, niti su mu djeca kasnije spominjala taj događaj, a ni on njima.
7. Ispitana kod ODO u Osijeku 30. srpnja 2018., otklonivši blagodat nesvjedočenja, svjedokinja ošt./žrtva N. T., supruga opt., navela je da je kritične večeri nakon verbalnog sukoba između nje i opt. došlo do naguravanja. Rekla mu je da trebaju razgovarati, izašli su na terasu, a opt. je otišao kupiti cigarete. Nakon desetak minuta se vratio, prišao joj je i bez riječi udario zatvorenom šakom u predio lijevog oka. Pokušavala je izbjeći daljnje udarce, ali nije uspijevala pa ju je udario još 3-4 puta u predio čela i vrata zatvorenom šakom. Uspjela je pobjeći u dnevnu sobu, a opt. je krenuo za njom. U dnevnoj sobi je bilo njihovo mlađe dijete te je sjela kraj djeteta, a ono je reklo opt. nemoj dirati mamu. Dijete je bilo uznemireno, opt. je prestao s fizičkim napadom, ali nastavio s verbalnim, vikao na nju i govorio svakakve riječi. Potom je otišao na kat po starije dijete i nastavio s verbalnim napadom, što je trajalo oko četrdesetak minuta. Potom se spakirao i otišao. Tijekom napada prijetio joj je riječima: "Ubit ću te, trebao sam te objesiti za banderu!", zbog kojih riječi se uplašila za svoj život, ali to nije rekao pred djecom, već na terasi. Smatra da je uzrok ljubomora, jer je ljubomoru i ranije iskazivao, ali nikad prije fizički nije napao. Dala mu je mobitel na njegovo traženje, a kada je tražila mobitel natrag nije joj ga dao pa je zato krenula prepirka.
7.1. Nadalje, iz iskaza koji je žrtva/ošt. N. T. dala kod suca istrage Županijskog suda u Osijeku, otklonivši blagodat nesvjedočenja, proizlazi da je u braku sa opt. više od dvanaest godina, a u braku je rođeno dvoje djece, R., star 11 godina i kćer M., stara 9 godina. Unazad nekoliko godina njihovi odnosi su se poremetili, zbog čega su se više puta znali svađati, opt. ju je vrijeđao, a ponekad i fizički odgurnuo, tako da je znala pasti sa stolice. U odnosu na kritični događaj, iskazuje kao u iskazu koji je dala kod ODO u Osijeku 30. srpnja 2018. dodavši da je opt. pred oboje djece govorio: "Neka djeca vide kakva im je mater!", nastavio s uvredama na njezin račun, prikazujući ju pred djecom kao pokvarenu osobu, nakon čega je uzeo svoje stvari i rekao da odlazi iz kuće. Djeci je rekao da moraju otići na kat, što je M. i učinila, ali je sin R. odbio i ostao je pored nje držeći je za ruku. Ponovila je da joj je opt. prije nego što je otišao iz kuće, na terasi rekao: "Ubit ću te, trebao sam te objesiti za banderu!" i pljunuo na nju. Dodala je da se bojala da će se opt. vratiti nakon što je otišao te da je idućeg dana otišla potražiti liječničku pomoć.
7.2. Na raspravi 20. ožujka 2019., 5. studenog 2019., 8. siječnja 2020. i 8. lipnja 2020., otklonivši blagodat nesvjedočenja, ošt. je iskazala kao u dva ranija iskaza, ponovivši da se uplašila zbog ponašanja opt. te dodala da se uplašila prvenstveno zbog djece da nemaju traume. Naime, M. tu večer nije htjela otići spavati u svoju sobu, već je otišla spavati s njom, a ona je ostala budna cijelu noć, bojeći se da se opt. ne vrati i ne napravi opet nešto. I ranije je bilo sukoba i naguravanja između njih, na način da ju je opt. znao zatvoriti u vešeraj, ali to nije prijavljivala policiji. Na hitnu je otišla dan poslije, a tamo su joj rekli da oni po automatizmu prijavljuju takve događaje pa ona iz tog razloga nije prijavila opt. policiji. Kritične zgode opt. je ispratila iz kuće. Na iskaz ošt. N. T. obrana je stavila primjedbu smatrajući iskaz kontradiktoran ranijem iskazu od 30. srpnja 2018. Očitujući se na primjedbu, ošt. je ostala u cijelosti kod iskaza i navela da je istinu govorila.
8. Iz iskaza oštećenog djeteta M. T., kćeri optuženika i ošt. N. T., proizlazi da je kritične zgode oko 22,00 sata sjedila u dnevnoj sobi i gledala televizor kada je čula da joj se roditelji svađaju na terasi kuće. Nije vidjela što se događalo na terasi između roditelja. Čula je kako je tata govorio da je njezina mama kurva, što je ponovio nekoliko puta. Kada je mama ušla sa terase u dnevnu sobu primijetila je da ima plavicu na oku. Njezin tata je psovao majci, a zbog svega toga ona se osjećala grozno. Njezin brat R. je bio u svojoj sobi na katu kuće. Vidjela je da je majka tužna, da su je boljele ozljede i plakala je. Navela je kako se tata i ranije na navedeni način ponašao prema majci.
9. Ošt. dijete R. T., sin optuženika i ošt. N. T., ispitan na raspravi iskoristio je blagodat nesvjedočenja u odnosu na djela na štetu njegove majke ošt. N. T., stoga njegov raniji iskaz u odnosu na navedeno sud nije cijenio. Iz iskaza oštećenog djeteta R. T. razvidno je da je kritične zgode u večernjim satima bio za računalom, da je imao slušalice na ušima, ali da je čuo roditelje kako viču. U jednom trenutku majka je došla sa sestrom do njega, vidio je da ima plavicu na oku, pitao ju je: "Koji je to vrag?", a njegov otac je rekao da su on i majka prekinuli. Sišao je u prizemlje kuće i nije mogao objasniti kako se majka osjećala, a poradi navedenog on se osjećao jako tužno. Naveo je kako se majka i otac stalno svađaju, da je otac majci rekao da je pička, da je njegova sestra M. sjedila cijelo vrijeme uz majku, da je bila zbunjena i tužna.
10. Uvidom u medicinsku dokumentaciju KBC Osijek od 12. lipnja 2018. na ime N. T. (list 7-8 spisa) te provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. sc. B. D. utvrđeno je da su kod ošt. nakon pregleda u OHP KBC Osijek konstatirane ozljede u vidu nagnječenja na čelu s lijeve strane, nagnječenja i krvnog podljeva oko lijevog oka sa krvarenjem ispod spojnice oka te nagnječenja lijeve strane vrata. Sve ozljede se pojedinačno i u svom zbroju kvalificiraju kao lake tjelesne ozljede. Nagnječenje lijeve strane čela, kao i nagnječenje te krvni podljev oko lijevog oka sa krvarenjem ispod spojnice oka su nastale najvjerojatnije direktnim udarcem tupo tvrdog sredstva slabog intenziteta po čelu, a što se najčešće događa udarcem zatvorene šake. Nagnječenje lijeve strane vrata je moglo nastati ili udarcem tupo tvrdog sredstva, kao i stiskanjem i hvatanjem za vrat prstima i šakama druge osobe. Ispitan na raspravi 19. rujna 2019. vještak je, između ostalog, iskazao da se kod ošt. radilo o najmanje dva neovisna udarca te da je ozljeda oka mogla biti vidljiva odmah nakon ozljeđivanja. Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio jer su dani u skladu s pravilima struke, a na isto nije bilo primjedbi.
11. Iz iskaza svjedokinje R. K., bivše punice opt., proizlazi da se kritične zgode nalazila u svojoj sobi na katu kuće opt. i ošt., gdje je u to vrijeme živjela. Probudio ju je vrisak mlt. ošt. djeteta, M. T.. Nije izlazila iz sobe, ali je slušala što se događa. U jednom trenutku opt. je otvorio vrata njezine sobe i galamio da joj je kćerka kurva, a to je i ponovio pred djecom, da im je majka kurva i pokvarena. Unatoč tome, nije izlazila iz svoje sobe jer se nije htjela miješati u njihov brak. Kada je ujutro vidjela svoju kćerku N. primijetila je na lijevoj strani lica oteklinu ispod lijevog oka pa do vrata. Kritične zgode čula je oboje djece, i M. i R., kako govore opt. da ostavi njihovu majku na miru. Čula je i da je opt. otišao gore po R. u njegovu sobu kada je čula R. da traži da ostavi ošt. na miru. Osim toga djeca su vrištala i plakala i to je trajalo po prilici. Nadalje je iskazala je da je opt. jednom prilikom, u njezinoj nazočnosti, dok su se svi zajedno vraćali s mora, ošt. N. psovao mater i tjerao je van iz vozila. Također je iskazala i da je opt. jednom prilikom u njezinoj prisutnosti udario mlt. ošt. R., ali da su inače imali dobar odnos.
12. Svjedok E. K., otac ošt. N. T., djed ošt. djece i bivši punac optuženika, nije imao neposrednih saznanja jer nije bio neposredan očevidac kritičnog događaja. Sutradan ga je nazvala ošt. N., bila je uplakana i rekla mu da odmah dođe kod nje u Č.. Kada je došao na njoj je uočio oteklinu oko lijevog oka i na čelu iznad oka, a vrat joj je bio crven. Ošt. je bila uplašena, a ona i M. su bile uplakane. Unuka R. nije vidio, ali pretpostavlja da je i njega sve to posebno šokiralo. N. mu je rekla da su se opt. i ona posvađali i da ju opt. udario, zadao dva ili tri udarca. Otišao je do optuženika u K., gdje opt. radi, te ga pitao je li u redu da na takav način postupa i što bi se dogodilo da šogor udari njegovu sestru, na što je opt. odgovorio "ako je zaslužila, nek' dobije", na to ga je pitao što ako bi se to dogodilo njegovoj kćeri također je isto ponovio. Opt. mu je rekao i da će se rastati s ošt., da ne želi s njom živjeti, na što mu je on rekao ako je to tako neka i učini. Vratio se u Č. kod ošt. i prenio joj što je saznao od optuženika te otišao kući. Ošt. ga je nazvala da joj lice otječe i da je boli glava pa ju je odvezao u bolnicu na Traumatologiju negdje između 18 i 19 sati, gdje su joj konstatirane ozljede, a medicinska sestra je rekla da po službenoj dužnosti moraju to prijaviti policiji. U bolnici su se zadržali do 21,00 sati. Zbog navedenog je bio sav šokiran, jer su opt. i ošt. bili 12 godina u braku i ništa takvo nije se ranije događalo do ovog događaja.
13. Uvidom u izvadak iz kaznene evidencije za opt. B. T. utvrđeno je da isti nije kazneno osuđivan, dok je uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije na ime opt. utvrđeno kako isti nije prekršajno osuđivan.
14. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, primjenom materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi B. T. počinio kaznena djela u vrijeme i na način opisan u izreci presude.
15. Iskaze žrtve/ošt. N. T. sud je u cijelosti prihvatio s obzirom da je iskazivala okolnosno i detaljno, logično i uvjerljivo te je isto u najvećoj mjeri sukladno provedenim, a prihvaćenim dokazima. Naime, iako nije bilo neposrednih očevidaca prilikom ozljeđivanja i upućivanja prijetnji, njezin iskaz vezano uz nastanak ozljeda potvrđen je medicinskom dokumentacijom i provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem ozljeda prema kojem se radi o tjelesnoj ozljedi koja nastaje najčešće udarcem zatvorenom šakom. Nadalje, njezin iskaz vezano uz trajanje nasilja i intenzitet potvrdila je svjedokinja R. K., čiji iskaz sud također prihvaća kao istinit i ocjenjuje ga vjerodostojnim. Svjedokinja je detaljno opisala što je sve čula kritične zgode, budući da nije htjela silaziti u prizemlje, ali i da je opt. otvorio i vrata njezine sobe u jednom trenutku. Također, sud prihvaća u potpunosti kao istinit iskaz E. K., koji iako nije imao neposrednih saznanja, detaljno opisuje što se događalo dan kasnije. Ošt. dijete M. T. opisala je što se kritične zgode dogodilo, odnosno što je vidjela, a što prije toga čula. Njezin iskaz, sud također prihvaća kao istinit. Iskaz ošt. djeteta R. T., sud je cijenio samo u odnosu na kaznena djela na štetu njega i sestre M. te ga prihvaća kao istinit. Dijete je u bitnome iskazivalo suglasno kao njegova sestra M. i majka N..
16. Obranu optuženika vezano za kazneno djelo tjelesne ozljede na štetu N. T. sud nije prihvatio. Naime, opt. je naveo da je ošt. opalio dva šamara, dok iz iskaza ošt. N. T., koji je sud u cijelosti prihvatio, a koji je potvrđen medicinskom dokumentacijom i provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem proizlazi da se radilo o udarcima zatvorenom šakom, a ne udarcem otvorenim dlanom, dakle šamarom. Stoga obranu opt. u tom dijelu sud smatra neistinitom i usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti s obzirom da je ista suprotna provedenim, a prihvaćenim dokazima, kako je naprijed navedeno. Da je opt. navedeno kazneno djelo počinio svjesno i želeći tjelesno ozlijediti svoju suprugu, dakle postupajući s izravnom namjerom, potvrđuje i iskaz svjedoka E. K., koji je sud prihvatio kao istinit, a koji je naveo da mu je opt. sljedeći dan rekao da ukoliko njegova sestra ili njegova kćer naprave isto, odnosno ukoliko zasluže, neka dobiju, misleći pri tome na udarce, odnosno ozljeđivanje. Dakle, opt. i dan kasnije, nakon što više nije bio u jednakom stanju uzrujanosti, uzimajući ipak u obzir protek vremena, i dalje razmišlja na jednak način - da ako žena zasluži, treba i dobiti.
16.1. Obranu optuženika vezano za kazneno djelo prijetnje sud nije prihvatio u dijelu u kojem navodi kako nije uputio prijetnje supruzi N. T. i da ju nije pljunuo, s obzirom da suprotno proizlazi iz iskaza ošt. N. T., čiji iskaz je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan. Obranu smatra neistinitom te usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Naime, opt. je kritične zgode ošt. N. T., nakon prvotne verbalne svađe, više puta udario zatvorenom šakom u lice i vrat, iz čega je vidljivo da je postupao agresivno i bio ljutit, a sam kaže da je u tom trenutku osjećao da gubi sve do čega mu je stalo.
16.2. Obranu opt. u odnosu na kaznena djela na štetu djece sud ne prihvaća u dijelu u kojem navodi da je M. bila uredu, s obzirom da je to u suprotnosti s iskazima djece, prvenstveno samog djeteta M. T. koja kaže da se osjećala grozno, ali i ošt. N. T. te svjedoka R. K. koja pak kaže da ju je probudio upravo M. vrisak i da je slušajući što se događa čula oboje djece kako vrište i plaču te mole opt. da ostavi njihovu majku na miru. Nadalje, svjedok E. K. kaže da je M. i sljedeći dan bila uplakana. Stoga, sud smatra da je obrana opt. usmjerena na ublažavanje cjelokupnog događaja, a sve radi izbjegavanja kaznene odgovornosti.
17. Kazneno djelo protiv života i tijela - tjelesnu ozljedu iz članka 117. st. 1. i 2. KZ/11 čini onaj tko drugoga tjelesno ozljedi, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi.
17.1. Optuženik je počinio navedeno kazneno na način da je svoju suprugu N. T., nakon prethodnog verbalnog sukoba, svjesno i želeći istu tjelesno ozlijediti, udario zatvorenom šakom u predjelu lijevog oka, nakon čega joj je ponovno šakom zadao nekoliko udaraca u području lica i vrata, nanijevši joj pri tome tjelesne ozljede u vidu nagnječenja lijeve strane čela, nagnječenja i krvnog podljeva oko lijevog oka sa krvarenjem ispod spojnice oka te nagnječenja lijeve strane vrata, a koja tjelesna ozljeda je lake naravi, sukladno provedenom medicinskom vještačenju po vještaku dr.sc. B. D., koji sud u potpunosti prihvaća jer je dan jasno i nedvojbeno te u skladu s pravilima struke.
18. Nadalje, sud smatra kako je nedvojbeno utvrđeno da je optuženik počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, na štetu svoje supruge N. T.. Ovakav zaključak sud prvenstveno izvodi iz iskaza ošt. N. T.. Ista je detaljno i okolnosno opisala što se dogodilo kritične zgode. Iz iskaza svjedoka ošt., a koji iskaz sud u cijelosti prihvaća kao istinit, nedvojbeno je utvrđeno da joj je opt. prije odlaska, a nakon verbalnog sukoba i nanošenja tjelesne ozljede te vrijeđanja u prisutnosti zajedničke maloljetne djece, zaprijetio rekavši da će je ubiti, da ju je trebao objesiti za banderu. I sam opt. u svojoj obrani ne osporava da je ošt. dva puta udario, ne sjeća se je li joj rekao da je kurva, ali ističe da ju je jako volio, a tada se osjećao da gubi sve do čega mu je stalo. Riječi prijetnje nisu čuli drugi svjedoci, ali sud u cijelosti prihvaća njezin iskaz kao istinit, pa tako i u tom dijelu. Njezin je iskaz u ostalom suglasan s drugim izvedenim, a prihvaćenim materijalnim dokazima (medicinska dokumentacija, DVD s fotografijama ozljeda), kao i iskazima R. K. i E. K. te ošt. M. T.. Sud smatra da je oštećenica prijetnju opt. shvatila ozbiljno, osobito jer je prijetnji prethodilo fizičko nasilje, odnosno više udaraca šakom u glavu od strane opt. Dakle, imajući u vidu cijeli slijed događaja, sud nema razloga sumnjati u iskaz oštećene N. T., a sam opt. je u svojoj obrani iskazao da je kritične zgode osjećao da gubi sve što mu je važno.
18.1. Kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnju iz članka 139. stavka 2. i 4. KZ/11 čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema članu obitelji (bliskoj osobi).
18.2. Dakle, opt. B. T. počinio je navedeno kazneno djelo tako što je kritičnog dana, nakon prethodnog verbalnog sukoba sa suprugom N. T. i nakon što je istu tjelesno ozlijedio udarivši ju više puta zatvorenom šakom u predjelu lijevog oka i vrata, prije nego je otišao iz kuće, svjesno i želeći ustrašiti istu, rekao joj; "Ubit ću te, trebao sam te objesiti za banderu" te pljunuo na nju, zbog čega se ošt. osjećala uznemireno i uplašeno za svoj život i sigurnost.
18.3. Uzimajući u obzir sadržaj riječi koje je optuženik uputio svojoj supruzi nakon što ju je prethodno tjelesno ozlijedio, sud smatra kako iste imaju obilježje ozbiljne prijetnje usmrćenjem te su iste ekvivalentne prijetnji ubojstvom, a iste ne predstavljaju obične psovke i uvrede. Da su navedene riječi bile ozbiljne utvrđeno je i iz iskaza ošt. N. T. koja je iskazala da se osjećala uznemireno, uplašeno, da nije zaspala cijelu noć jer se bojala da se opt. ne vrati i ne napravi nešto. Dakle, ovakav sadržaj riječi, a imajući u vidu da je tome prethodio fizički napad potom vrijeđanje pred maloljetnom djecom, pa čak i majkom ošt., nedvojbeno izaziva osjećaj straha i uznemirenosti kod oštećenice za njezin život, a logično je i životno da bi u istim okolnostima iste izazvale bojazan i kod običnog čovjeka. Naime, optuženik i ošt. imali su narušene bračne odnose, a opt. je očito za to krivio ošt. pa sud smatra kako riječi optuženika da će je ubiti imaju obilježje ozbiljne prijetnje.
19. Vezano uz kazneno djelo povrede djetetovih prava, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je opt. kritične večeri počinio dva kaznena djela na štetu svoje maloljetne djece. Naime, ponašanje opt. prema ošt. N. T., majci djece M. i R. kritične večeri zasigurno predstavlja psihičku zlostavu. Djeca su čula svađu roditelja, a prema njihovim iskazima, to nije bilo prvi puta. Nakon toga majka dolazi s terase i sjeda pored M., uplakana i sa modricom na oku dok opt. nastavlja s vrijeđanjem, a što je utvrđeno iz prihvaćenog iskaza ošt. N. T., ali i djeca su navedeno potvrdila. Nadalje, i majka ošt. koja je bila u svojoj sobi iskazala je da je čula uvrede, i djecu kako plaču i mole opt. da pusti mamu na miru, da je opt. u jednom navratu otvorio i vrata njezine sobe i galamio da joj je kćerka kurva, a da je sve to potrajalo po prilici. Da je tome tako, djelomično je vidljivo i iz obrane opt. u kojoj navodi da je ostao još pola sata ne bi li se R. smirio, dok svjedok E. K. navodi da je i M. bila sljedeći dan uplakana. Ovakav događaj, iako jednokratan, u smislu trajanja i intenziteta, zasigurno predstavlja zlostavljanje djece. Djeca u dobi od 9 i 11 godina su svjedočila svađi svojih roditelja (ne prvoj, prema iskazu M.), galami i psovkama oca te uvredama na račun njihove majke. Vidjela su modricu na majčinu licu pa su zasigurno zaključili da ju je otac i udario, iako udaranje nisu vidjeli, a M. je iskazala da su mamu ozljede boljele i da je zato majka plakala. Sve navedeno djecu je uplašilo, plakali su i molili tatu da ostavi majku na miru.
19.1. Kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 čini onaj tko, između ostalog, zlostavi dijete.
19.2. Optuženik je počinio dva naprijed navedena kaznena djela i to na štetu svoje djece M. (rođene) i R. T. (rođenog) na način da je kritične zgode, nakon što je ošt. N. T. pobjegla u dnevnu sobu (nakon tjelesnog ozljeđivanja od strane opt.) pošao za njom te joj u prisutnosti zajedničke djece, M. i R., iako svjestan da to negativno utječe na njihov psihofizički razvoj, suprugu vrijeđao govoreći joj da je kurva i pokvarena te neka djeca vide kakva im je mater, poradi čega su djeca plakala i govorila mu da ostavi majku na miru, osjećala se uplašeno i uznemireno. Sve navedeno zasigurno upućuje na psihičku zlostavu. Dajući iskaz vidjela se nelagoda i uznemirenost kod djece, a sam opt. u svojoj obrani kaže da misli da to nije jako utjecalo na njih, dakle na neki način priznaje da je ipak utjecalo, ali ne jako, odnosno očito je da je svjestan da je to ipak utjecalo na djecu.
20. Optuženi B. T. kod oba kaznena djela na štetu supruge N. T. postupao je s izravnom namjerom. Naime, iz samog ponašanja optuženika razvidno je da je isti bio svjestan svih obilježja kaznenog djela te je htio njegovo ostvarenje. Naime, otac ošt. u svom iskazu je naveo da mu je opt. rekao, nakon što ga je pitao za ozljeđivanje N. T., odgovorio da ako žena zasluži, treba i dobiti. Dakle, iz ovoga se jasno vidi i zaključuje o razmišljanju opt. koji je kritične zgode očito smatrao da je njegova supruga zaslužila, svjestan je svog postupanja i želi je ozlijediti jer ona je to i zaslužila. Nadalje, iz samog ponašanja optuženika vidljivo je da je isti postupao s izravnom namjerom, ošt. se izmicala se i pokušavala izbjeći udarce i na kraju pobjegla u kuću gdje se onda pred djecom ipak nije nastavio fizički napad. Izravna namjera za počinjenje kaznenog djela prijetnje očituje se u tome što je isti, imajući u vidu narušeni bračni odnos i činjenicu da je brak pred raspadom, a pri čemu je za to krivio suprugu, nakon što je istu ozlijedio, pa se već uslijed toga dovoljno uplašila, osjećala posramljeno i poniženo, znao da će upravo upućivanjem ovakvih riječi oštećenici kod iste izazvati strah i uznemirenost. Iz navedenog je razvidno da je isti htio da se oštećenica uplaši i uznemiri, te bio svjestan ozbiljnosti svojih riječi.
20.1. Za ostvarenje subjektivnog elementa kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 bilo je dostatno utvrditi da je optuženik postupao s neizravnom namjerom. Ta činjenica je nedvojbena, jer sud smatra da je optuženik kao otac bio svjestan da ne smije svoju djecu izlagati takvim postupcima kojima im nanosi duševne boli i strah, odnosno da verbalnim napadima na suprugu-majku mlt. djece u njihovoj prisutnosti (sam fizički napad djeca nisu vidjela, ali vidjeli su modricu na majčinu licu pa su mogli zaključiti da je otac i fizički napao majku neposredno prije), može ostvariti obilježja kaznenog djela povrede djetetovih prava, ali je na to ipak pristao. Time je dokazano da je optuženik djela počinio s neizravnom namjerom.
20.2. Ubrojivost optuženika tijekom postupka nije dovedena u pitanje.
20.3. Svijest o protupravnosti optuženika tijekom postupka nije osporena.
20.4. Također, tijekom postupka nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.
21. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju optuženika B. T. opisanom u izreci presude stječu se sva bitna obilježja kaznenog djela tjelesne ozljede, kaznenog djela prijetnje te dva kaznena djela povrede djetetovih prava za koja ga je sud i proglasio krivim.
22. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je cijenio sve okolnosti navedene u čl. 47. KZ/11.
23.1. Od olakotnih okolnosti na strani optuženika sud je cijenio činjenicu da optuženik do sada nije prekršajno niti kazneno osuđivan.
23.2. Otegotnih okolnosti na strani optuženika sud nije našao.
23.3. Sud je opt. B. T., za kazneno djelo tjelesne ozljede na štetu ošt. N. T., na temelju čl. 117. st. 2. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, za kazneno djelo prijetnje na štetu ošt. N. T., na temelju čl. 139. st. 2. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca. Nadalje, sud je optuženiku za svako kazneno djelo povrede djetetovih prava na štetu djece M. i R. T. – utvrdio kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci te uzimajući u obzir ličnost počinitelja i počinjena kaznena djela u njihovoj ukupnosti istoga osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz primjenu uvjetne osude, na način da se izrečena kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Prilikom izricanja jedinstvene kazne zatvora sud je uzeo u obzir nepostojanje otegotnih okolnosti i sve olakotne okolnosti, posebno činjenicu da optuženik do sada nije osuđivana osoba pa smatra da nije potrebno da se izrečena jedinstvena kazna izvrši kako bi se ostvarila svrha kažnjavanja te da će primjena uvjetne osude utjecati na optuženika da isti ne čini kaznena djela te utjecati na njegovu svijest o posljedicama činjenja kaznenih dijela. Sud smatra da se navedenom sankcijom može ostvariti svrha izricanja kaznenopravnih mjera u odnosu na optuženika i djelovati da isti ne čini nova djela, jer primjena neke druge kazneno pravne mjere, ne bi imala svrhe. Također, sud nalazi da će se navedenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, odnosno istom će se utjecati na samog optuženika da više ne čini takva i slična kaznena djela, a ujedno i djelovati u smjeru generalne prevencije, tj. utjecati i na druge da ne čine kaznena djela odnosno jačanju njihove svijesti o pogibeljnost činjenja istih.
23.4. Potrebno je naglasiti da se Kazneni zakon nakon počinjenja kaznenih djela promijenio, ali na štetu opt., odnosno raniji zakon je blaži za počinitelja u odnosu na sva kaznena djela te je sud primijenio upravo Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela 18. lipnja 2018.
24. Oštećena N. T. je odustala od ranije postavljenog imovinskopravnog zahtjeva pa sud o istom nije niti odlučivao.
25. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 u vezi članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08, nalaženo je optuženom B. T. platiti troškove kaznenog postupka i to trošak za provedeno medicinsko vještačenje (nalaz i mišljenje te dopuna) u ukupnom iznosu od 1.056,00 kuna (tisućupedestišetkuna) te paušalnu svotu u iznosu od 1.000,00 kuna (tisućukuna), odmjerenu sukladno točki I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka - „Narodne novine“ broj 101/12, koje troškove je optuženik dužan uplatiti u državni proračun nakon što po pravomoćnosti presude primi poziv suda na plaćanje s uplatnicom u roku od 15 (petnaest) dana.
26. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Osijek, 15. veljače 2022.
Sutkinja za mladež
Iva Ćorković Kozari,v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i branitelja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DOSTAVITI:
1. ODO Osijek na broj KMP-DO-178/2018
2. opt. B. T.
3. branitelj opt. A. Č., odvjetnik u O.
4. ošt. i majka i z.z. ošt. djece N. T.
5. opunomoćenik ošt. I. J., odvjetnik u O.
Za točnost otpravka - ovlašteni službenik
Ljiljana Stolla