REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 8 Kž-1196/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog R. N. zbog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.) odlučujući povodom žalbe privatnog tužitelja L. B. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru broj K-29/2021 od 24. rujna 2021., u sjednici vijeća održanoj 15. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba privatnog tužitelja L. B., ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Bjelovaru na temelju članka 453. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152714., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) oslobodio je optužbe optuženog R. N. da bi počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetom, opisano u članku 149. stavak 2. KZ/11.
2. Ujedno je na temelju članka 149. stavak 3. Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) privatni tužitelj obvezan na platež troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. – 5. ZKP/08. u iznosu od 178,00 kuna, nužnih izdataka optuženika te nužnih izdataka njegova branitelja, a paušalni trošak postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. u iznosu od 1.000,00 kuna u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.
3. Protiv presude žalbu je podnio privatni tužitelj L. B. putem opunomoćenika B. D., odvjetnika iz G. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog povrede Kaznenog zakona, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o troškovima postupka.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba privatnog tužitelja je osnovana.
6. Iako je privatni tužitelj izjavio žalbu zbog povrede kaznenog zakona, iz obrazloženja njegove žalbe proizlazi da se isključivo žali zbog pogrešne ocjene prvostupanjskog suda da inkriminirana radnja optuženika predstavlja beznačajno djelo, što predstavlja žalbeni osnov pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, stoga je istu u tom smislu ovaj drugostupanjski sud i cijenio.
7. U pravu je privatni tužitelj kada dovodi u sumnju zaključak prvostupanjskog suda da u ponašanju optuženog R. N. nema kaznenog djela jer se radi o beznačajnom djelu s obzirom da je neistinita činjenična tvrdnja optuženika neznatno naškodila časti i ugledu privatnog tužitelja pa da se kažnjavanje optuženika ne nalazi potrebnim.
8. Prije svega, valja istaći da su za prosudbu je li neko djelo beznačajno odlučne subjektivne i objektivne okolnosti, odnosno nizak stupanj krivnje počinitelja, posljedice djela, nepostojanje potreba da počinitelj bude kažnjen, a koje okolnosti moraju biti kumulativno ispunjene, kako je to propisano člankom 33. KZ/11., a što u konkretnom slučaju nije ostvareno.
9. Naime, u odnosu na stupanj krivnje počinitelja napominje se da je kod optuženika postojala svijest da iznosi neistinite činjenične tvrdnje koje mogu štetiti časti i ugledu privatnog tužitelja, što znači da je postupao u odnosu na iznošenje neistinitih činjeničnih tvrdnji s izravnom namjerom kao najtežim oblikom krivnje, bez obzira je li imao namjeru klevetanja. Okolnosti počinjenja djela, odnosno činjenica da je optuženik putem računalne mreže poslao neistinitu činjeničnu tvrdnju na broj poslodavca, ujedno i majke privatnog tužitelja putem aplikacije Messenger na koji način je mogla postati dostupna većem broju osoba, a kako to opravdano ističe žalitelj, ne daju djelu značaj beznačajnog.
10. Nadalje, kaznenim djelom klevete štiti se čast i ugled osobe, radi se o ustavnom pravu iz članka 35. Ustava RH prema kojem se svakome jamči štovanje i pravna zaštita njegove časti i ugleda, stoga napad na čast i ugled neke osobe, kao Ustavom zaštićeno pravo, predstavlja visok stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra, tako da bez obzira na intenzitet ugroze, koji je subjektivna kategorija proizvoljno ustanovljena po prvostupanjskom sudu, ne može se zaključiti da počinjenjem djela nisu nastale posljedice ili su neznatne.
11. Budući da je žalbom privatni tužitelj uspješno osporio utvrđenje prvostupanjskog suda da je u konkretnoj situaciji riječ o beznačajnom djelu prvostupanjsku je presudu na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08. valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će iznova provesti do sada izvedene dokaze koje će savjesno i detaljno ocijeniti i utvrditi pravno odlučno činjenično stanje na temelju kojeg će donijeti zakonitu i pravilnu presudu koju će valjano obrazložiti.
U Zagrebu 15. veljače 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v. r.
