REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 52 Pž-4229/2021-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Raoul Dubravec, u pravnoj stvari tužitelja M. H. d.o.o. u stečaju, G., OIB ..., protiv tuženika V. L., F., V., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica M. B., odvjetnica iz P., radi isplate iznosa od 256.021,51 kn, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj Povrv-19/2021-12 od 12. srpnja 2021., 15. veljače 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj Povrv-19/2021-12 od 12. srpnja 2021. u točkama I. i III. njezine izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom u točki I. izreke prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 256.021,51 kn i u točki III. izreke naložio tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 5.130,28 kn sve s pripadajućim zateznim kamata.

2. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je naveo da je tuženica kao zastupnik po zakonu tužitelja do otvaranja stečajnog postupka preuzela utuženi iznos gotovine te nije ugovorena nikakva protučinidba slijedom čega se radi o odnosu iz ugovora o zajmu prema odredbi čl. 499. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 178/15 i 29/18; dalje: ZOO). Tuženica je stekla pravo vlasništva preuzetog novca i dužna je tužitelju kao zajmodavcu taj novac vratiti uz pripadajuću zateznu kamatu od podnošenja tužbe. Sud prilikom odlučivanja nije smatrao odlučnim što Republika Hrvatska nije tužitelju isplatila iznose poticaja i što su vjerovnici na skupštini vjerovnika u stečajnom postupku nad tužiteljem odlučili da se ne nastavlja parnica protiv Republike Hrvatske radi isplate poticaja. U situaciji kad nije bilo sredstava za isplatu poreza na dobit na isplaćenu gotovinu, zbog čega u poslovnim knjigama nije bilo provedeno knjiženje sredstava koja je tuženica primila od tužitelja predstavljaju pozajmicu kako je i knjiženo.

3. Tuženica (u žalbi se očitom pogreškom navodi da je žalbu podnio tužitelj) pobija prvostupanjsku presudu u točki I. izreke zbog žalbenih razloga pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka i predlaže presudu ukinuti odnosno preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti. U bitnom osporava pravilnost primjene materijalnog prava navodeći da se radi o prividnom ugovoru između stranaka jer iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da se nije radilo o stvarnim pozajmicama već se radilo o isplati plaća radnicima, a u knjigovodstvenim stavkama pod isplatom gotovine navedena je pozajmica radi izbjegavanja plaćanja poreza. Stoga takav ugovor ne može proizvoditi pravni učinak i ništetan je.

4. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Pobijanu presudu ovaj je drugostupanjski sud ispitao u skladu s odredbom čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Pobijana odluka nije zahvaćena nekom od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Pobijanu je presudu moguće ispitati i u njoj su sadržani razlozi o odlučnim činjenicama, a ti su razlozi jasni i obrazloženi, te ne postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika. Presuda je donesena na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno utvrdio materijalno pravo – odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na učinke ugovora o zajmu. Pravilno je sud utvrdio i pravo tužitelja na isplatu zateznih kamata od pokretanja postupka prema stopi koja vrijedi u ostalim odnosima.

8. Protivno žalbenim navodima da se ne radi o zajmu kako je to knjiženo u poslovnim knjigama tužitelja već o prividnom ugovoru i isplatama gotovine u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza ističe se da uprava društva vodi poslove društva i odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga prema odredbi čl. 422. st. 2. i čl. 428. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 152/11 –111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; dalje: ZTD). Za sklapanje ugovora o zajmu nije propisan poseban oblik pa je tuženica dužna ispuniti obvezu koja je nastala podizanjem nesporno utvrđenog iznosa gotovine koji je proknjižen u poslovnim knjigama kao pozajmica što žaliteljica ne osporava. Osim toga, isticanje prigovora prividnosti nije moguće u žalbi jer predstavlja novu činjenicu koju nije moguće iznositi u žalbi. Tijekom postupka tuženica nije isticala da se radi o prividnom ugovoru već da se radi o pozajmicama vlasniku tvrtke odnosno tuženici zbog toga jer je tužitelj bio u financijskim problemima i nije osporavala visinu utužene pozajmice već je navodila da i sama ima potraživanje prema tužitelju.

9. Protivno žalbenim navodima upravo primitak određenih iznosa stvorio je prava i obveze između stranaka odnosno obvezu vraćanja pozajmljenog iznosa. Pri tome nije odlučno zbog čega je tuženica pozajmila utuženi iznos na njeno svojstvo člana uprave tužitelja do otvaranja stečajnog postupka te obveze i odgovornosti koje proizlaze iz toga.

10. O troškovima postupka prvostupanjski je sud pravilno odlučio prema odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155 ZPP-a određeno navodeći koji su troškovi i u kojem iznosu bili potrebni tužitelju za vođenje parnice.

11. Sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je odbiti tuženikovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Zagreb, 15. veljače 2022.

Sudac

Raoul Dubravec v.r.