Poslovni broj Gž-1134/2020-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u izvanparničnom predmetu predlagateljice G. Š. iz S.G., OIB:......., zastupana po punomoćniku M. Ž., odvjetniku iz S., protiv protustranaka: 1/ Ž. B., V., OIB: ....., 2/ F. B., OIB: ....., zastupani po zajedničkom punomoćniku A. D., odvjetniku iz J., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice odlučujući o žalbi predlagateljice podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj R1- 64/2019 od 24. rujna 2019, 15. veljače 2022.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj R1-64/2019 od 24. rujna 2019. u dijelu u kojem je postupak u toj pravnoj stvari obustavljen. II Uvaženjem žale predlagateljice ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj R1-64/201 od 24. rujna 2019. u dijelu u kojem je predlagateljica svojim zahtjevom upućena na parnični postupak.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja postupak u toj pravnoj stvari je obustavljen, a pedlagateljica je sa svojim zahtjevom upućena na parnični postupak.

Protiv tog rješenja žali se pedlagateljica zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

U žalbi navodi da sud pobijanim rješenjem predlagateljicu upućuje na parnicu radi utvrđenja suvlasničkih dijelova na nekretnini, a nakon što su se stranke usaglasile o veličini suvlasničkih dijelova te o potrebi provođenja postupka materijalnog razvrgnuća suvlasničke zajednice u sudskom postupku. Ukoliko je sud prvog stupnja navode iz podneska punomoćnika predlagatelja protumačio kao protivljenje upisanim suvlasničkim omjerima 1/3 na ime svake od stranaka, a za to prema sadržaju podneska predloženika nije bilo osnove, postavlja pitanje zbog čega sud nije predloženike uputio protiv predlagateljice da pokrenu parnicu.

Predlaže pobijano rješenje preinačiti na način da se nastavi postupak diobe odnosno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Žalba je djelomično osnovana.

Predlagateljica u ovom izvanparničnom predmetu zatražila je razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama upisana kao k.č. br. ...... iz z.k. ul. ..... k.o. S.G..

Prema stanju upisa u zemljišnu knjigu navedena katastarska čestica po oznaci je zemljište upisana je kao kuća, dvor, kuća, dvor, pašnjak površine 707 m2, a kao suvlasnici su upisani predlagateljica u 1/3 dijela, 1. protustranka i 2. protustranka u 1/3 dijela svaka.

Iz podataka u spisu proizlazi da je 6. kolovoza 2001. sklopljen Ugovor o materijalnoj diobi između Ž. B. F., s jedne strane, te I. B. I. s druge strane, kao i F. B. I. s treće strane a prema kojem ugovorne strane su suglasne, da su suvlasnici kč. br. ....... z.k. ul. ...... k.o. S. G. svaki u 1/3 dijela, da su na ovoj čestici sagrađene dvije zgrade, istočna koja pripada I. B. I., te zapadna koja pripada Ž. B. F., da istočna zgrada I. B. I., kod urisavanja u katastarski operat dobila je površinu od 65 m2, a dvor površine od 121 m2, dočim zapadna Ž. B. F. dobila je površinu od 60 m2 a dvor površinu od 194 m2, dok je preostali dio koji pripada F.B. I. površine 267 m2. Nadalje iz ugovora proizlazi da su ugovorne stranke složne da se obavi materijalna dioba kč. br. ..... k.o. S.G.na način da bi pripalo Ž. B. zapadni dio čestice, a kako je omeđeno sa zapadne strane javnim putem, sa sjeverne strane željeznom ogradom (na kojoj su željezna vrata) te dalje prema istoku u ravnom pravcu kuće I. B., sa istočnom stranom kuće I. B. sa produženim pravcem prema sjeveru do k.č. br. ....... a prema jugu do kč. br. ....., dočim je s južne strane omeđena sa kč. br. ....., .......; I.B. istočni dio čestice kako je to omeđeno sa zapadne strane istočnom međom nekretnine Ž. B., sa sjeverne strane kč. br. ...... – skupa sa prolazom sa javnog puta sa sjeverne strane u dužini od oko 18 metara te širini od oko 2,90 m, sa istočne strane k.č. br. ......, a sa južne strane dijelom što pripada F. B.; F.B. južni dio čestice omeđen sa zapadne strane kč. br. ......, sa sjeverne strane dijelom čestice što pripada I. B. I., dočim se s istočne i južne strane k.č. br. ...., na koji način je I. B. dobio ukupno površinu od 238 m2 što neznatno prelazi površinu od 1/3 čestice, a istodobno bi dobio vlastiti pristup na svoju nekretninu u širini od 2,90 m. Također tim ugovorom ugovorne strane su dogovorile da će temeljem tog ugovora kod Ureda za katastar i geodetske poslove Ispostava u S. G. zatražiti parcelaciju katastarske čestice ....... k.o. S. G. u podčestice u skladu s točkom 2. tog ugovora, a nakon toga svaka stranka ovlaštena je zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

Također proizlazi da je 21. siječnja 2022. sklopljen kupoprodajni ugovor između I. B. kao prodavatelja i G. Š. kao kupca, a prema kojem ugovorne stranke utvrđuju da je prodavatelj I. B. isključivi vlasnik istočne dvojne kuće izgrađene na k.č. br. ..... iz z.k. ul. ..... k.o S. G. skupa s pripadajućim zemljištem, omeđenim sa zapadne strane istočnom međom nekretnine Ž. B., sa sjeverne strane k.č. br. ......- skupa sa prolazom sa javnog puta sa zapadne strane u dužini od oko 18 metara, te širini 2,90 metara, sa istočne strane k.č. br. ....... a sa južne strane dijelom što pripada F. B., ukupne površine 238 m2 a kako je to utvrđeno ugovorom o materijalnoj diobi od 6. kolovoza 2001. Također iz kupoprodajnog ugovora proizlazi da je prodavatelj I. B., koji je isključivi vlasnik točno podijeljene nekretnine i opisane zgrade sa okolnim zemljištem opisane u točki 1. ugovora prodaje kupcu istu nekretninu za ugovorenu kupoprodajnu cijenu od 25.564,00 EUR plativo u kunama. Također proizlazi iz ugovora da se nekretnina prodaje onako kako je prodavatlju pripadala i opisana u gore citiranom ugovorom (članak 6.), da kupnjom ove nekretnine kupac preuzima sve obveze i utanačenja iz ugovora o materijalnoj diobi što su se odnosile na prodavatelja, kao i mogućnost da vlasnik zapadne zgrade može istu rekonstruirati i dograditi u skladu sa građevinskim propisima (članka 8.).

Na temelju navedenog proizlazi da je između pravnog prednika predlagateljice i protustranki došlo do stvarne podjele predmetnih nekretnina na temelju zaključenog ugovora o materijalnoj diobi od 6. kolovoza 2001., a kojim je podijeljena nekretnina, zgrade i okolno zemljište. Slijedom toga predlagateljica u ovom izvanparničnom postupku ne može osnovano zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na predmetnoj nekretnini bez obzira na činjenicu što prema stanju upisa u zemljišnoj knjizi suvlasnička zajednica još uvijek formalno pravno egzistira, već predlagateljica u parničnom postupku može zahtijevati utvrđenje svog samovlasništva na realnom dijelu predmetne nekretnine te provođenje odgovarajuće parcelacije sadašnje zemljišne čestice, te uknjižbu tog svog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Dakle, između stranaka svakako ne postoji suvlasnička zajednica u odnosu na predmetnu nekretninu kč. br. ...... iz zk. ul. br. ....k.o. S. G., već je realni dio u isključivom vlasništvu predlagateljice odnosno protustranke. Stoga su osnovano protustranke u ovom postupku istaknule prigovor da je u odnosu na njih faktično razvrgnuta suvlasnička zajednica stranaka.

Pri tom valja dodati da je pravilnom primjenom materijalnog prava prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice trebalo odbiti, međutim kako je obustava postupka u odnosu na predlagateljicu povoljnija od odbijanja prijedloga, ovaj sud nije imao pravne mogućnosti u tom dijelu odluku preinačiti.

Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u točki I. i II. izreke ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), a koji se ovdje primjenjuje pozivom na pravno pravilo iz paragrafa 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91).

U Rijeci 15. veljače 2022.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara