Poslovni broj: 76. Pp-20364/21

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI

SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Josipi Svetina, uz sudjelovanje Irene Grdan kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika E. M., zbog prekršaja iz čl. 51. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 176. st. 5. istog Zakona, povodom obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave zagrebačke, II Postaje prometne policije, pod brojem: 511-19- 45/05-4-4671-1/21, dana 14. veljače 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: E. M., sin M. i S. M., djevojačko prezime majke J., rođen .g. u Z., državljanin R., OIB, S., instalater grijanja i klimatizacije, zaposlen u D. prirode d.o.o. sa sjedištem u Z., S. avenija 7, s mjesečnim primanjima u iznosu od 5.500,00 kn, živi u izvanbračnoj zajednici, otac dvoje malodobne djece, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni ni kazneni postupak, s prebivalištem u Z., U. D. C. 33,

k r i v  j e

što:

1/

dana 24. kolovoza 2021.g. u 17,15 sati u Zagrebu, upravljajući osobnim vozilom Z., kolnikom Samoborske ceste, sjevernom kolničkom trakom, prometnom trakom za skretanje udesno, u smjeru sjevera, dolaskom do raskrižja s kolnikom Ulice Velimira Škorpika, nije prilagodio brzinu kretanja svojeg vozila osobinama ceste (raskrižje), te situaciji u prometu (zaustavljeno vozilo), uslijed čega je tom prilikom prednjim dijelom svojeg vozila naletio na stražnji dio osobnog vozila Z. kojim je upravljala E. A., koja se prethodno kretala istim kolnikom, istom prometnom trakom, u istom smjeru, a u trenutku prometne nesreće zaustavila se kako bi propustila vozila koja su se kretala cestom s prednošću prolaska, a u prometnoj nesreći na vozilima je nastala materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 51. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08, 48/10 - OUSRH, 74/11, 80/13, 158/13 - Odluka i Rješenje USRH, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20),

pa mu se na osnovi istog propisa, a primjenom čl. 37. st. 1. Prekršajnog zakona, izriče

NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.000,00 kn (tisućukuna).

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, putem priložene uplatnice, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), putem priložene uplatnice.

Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obveze naknade paušalne svote troškova postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 3.a Prekršajnog zakona.

2/ Temeljem čl. 182. točka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik se OSLOBAĐA OD OPTUŽBE,

da bi:

u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1/ nakon prometne nesreće s osobnim vozilom Z. napustio mjesto događaja, a da s drugim sudionikom nije popunio i potpisao Europsko izvješće o nesreći, niti je na drugi način razmijenio osobne podatke o sebi i vozilu kojim je sudjelovao u nesreći,

pa da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08, 48/10 - OUSRH, 74/11, 80/13, 158/13 - Odluka i Rješenje USRH, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20).

Obrazloženje

Policijska uprava zagrebačka, II Postaja prometne policije, pod brojem: 511- 19-45/05-4-4671-1/21, izdala je dana 12.11.2021.g. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika, stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

Okrivljenik pozvan da se očituje o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaje za koje se tereti, u odsutnosti braniteljice je iskazao da se smatra krivim za prvo djelo prekršaja, dok se ne smatra krivim za drugo djelo prekršaja. Naime, kada se dogodila prometna nesreća koju je prouzročio, obzirom nije prilagodio brzinu kretanja svojeg vozila raskrižju na koje je nailazio i kada je prednjim dijelom svojeg vozila naletio na stražnji dio osobnog vozila Z. kojim je upravljala E. A., ispred njega, on je htio razmijeniti s istom podatke i popuniti Europsko izvješće, međutim ista je nastavila vožnju, tako da to nije uspio napraviti, a nije zapamtio registarske tablice, niti vozilo u koje je udario, tako da zbog svega navedenog ne smatra da je napustio mjesto prometne nesreće, a da nije razmijenio podatke.

Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenika, kojom je u potpunosti priznao počinjenje prekršaja opisanog pod točkom 1/ u izreci presude, te na temelju uvida u zapisnik o očevidu, u skicu mjesta događaja prometne nesreće i u fotografije, sudac nalazi nedvojbeno utvrđenim, da je okrivljenik počinio djelo prekršaja opisano u izreci presude.

Naime, nesporno je utvrđeno da je okrivljenik izazvao prometnu nesreću, a uzrok nastanka iste, posljedica je neprilagođene brzine kretanja njegovog vozila osobinama ceste (raskrižje), te situaciji u prometu (zaustavljeno vozilo), na kolniku Samoborske ceste kod kbr. 266 u Zagrebu, čime je postupio za djelo pod točkom 1) protivno odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a prema kojoj je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa, tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Iz obrane okrivljenika proizlazi da kritične zgode nije brzinu kretanja svojeg vozila prilagodio osobinama ceste (raskrižje), te situaciji u prometu (zaustavljeno vozilo), uslijed čega je tom prilikom prednjim dijelom svojeg vozila naletio na stražnji dio osobnog vozila Z. kojim je upravljala E. A., koja se prethodno kretala istim kolnikom, istom prometnom trakom, u istom smjeru, a u trenutku prometne nesreće zaustavila se kako bi propustila vozila koja su se kretala cestom s prednošću prolaska, što ukazuje na zaključak da okrivljenik nije prilagodio brzinu kretanja svojeg vozila toj prometnoj situaciji, koju je mogao predvidjeti, tako da svoje vozilo može pravovremeno zaustaviti.

Nadalje, analizirajući obranu okrivljenika za djelo prekršaja opisano pod točkom 2/ u izreci presude, sudac nije našao dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je optužnim prijedlogom stavljen na teret. Naime, kako je okrivljenik porekao počinjenje prekršaja koji mu je optužnim prijedlogom stavljen na teret, sud je ostao u sumnji u pogledu bitnih činjenica, te da bi razjasnio iste, sudac je pozvao u svojstvu svjedoka oštećenicu E. A., međutim, kako je ista iskazala da nakon što se dogodila prometna nesreća na Samoborskoj cesti kod uključivanja na Ulicu Velimira Škorpika, odnosno nakon što je vozač vozila ZG prednjim dijelom svojeg vozila naletio na njen stražnji dio osobnog vozila ZG, da je glavom udarila u volan i bila u šoku, a kad je došla k sebi, nije više nigdje primijetila vozača navedenog vozila, tako da zapravo ne zna što se dogodilo, a podatke o vozilu koje ju je udarilo dobila je od jednog gospodina koji je vidio prometnu nesreću, međutim nije uzela njegove podatke, jer joj ih isti nije dao, a zbog čega je isti iskaz sudac ocijenio irelevantnim, obzirom nije pridonio točnom utvrđivanju činjeničnog stanja, slijedom čega sudac nije imao pouzdane osnove za utvrđivanje okrivljenikove prekršajne odgovornosti za djelo prekršaja opisano pod točkom 2/ u izreci presude, jer iz svih provedenih dokaza tijekom postupka sudac isto nije mogao sa sigurnošću utvrditi.

Zbog svega naprijed navedenog sudac nije imao pouzdane osnove za utvrđivanje prekršajne odgovornosti okrivljenika za navedeno djelo prekršaja, a isto tako odustao je od izvođenja drugih dokaza, jer smatra da u ovom predmetu nema opravdanja odugovlačiti i poskupljivati prekršajni postupak jer po ocijeni suca, isti ne bi doveli do razjašnjenja spornih činjenica, pa je u skladu s načelom in dubio pro reo, po kojemu se u slučaju sumnje u pogledu odlučnih činjenica rješava u korist okrivljenika, temeljem čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona, protiv okrivljenika donio presudu kojom ga oslobađa optužbe za djelo prekršaja opisano pod točkom 2/ u izreci presude, obzirom nije dokazano da bi počinio djelo za koje se optužuje. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena značaju i težini počinjenog prekršaja, opasnosti prekršaja, te stupnju njegove odgovornosti, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, a temeljem čl. 37. st. 1. Prekršajnog zakona, sud je zakonom propisanu novčanu kaznu za počinjeni prekršaj ublažio ispod propisane najmanje mjere, obzirom je utvrdio da postoje posebne izražene olakotne okolnosti, te da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od propisane.

Prilikom odmjeravanja novčane kazne, sudac je okrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeo priznanje djela prekršaja opisano pod točkom 1/ u izreci presude, činjenicu da počinjenjem prekršaja nije nastala veća materijalna šteta, da je otac dvoje malodobne djece, lošeg imovnog stanja, te dosad nekažnjavan, dok posebno otegotnih okolnosti nije našao.

Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cjelini.

Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljenik je oslobođen dužnosti naknade paušalne svote troškova postupka, jer je lošeg imovnog stanja, pa bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje, odnosno uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati.

U Zagrebu, 14. veljače 2022. godine

Zapisničar

Sudac

Irena Grdan

Josipa Svetina

PROTIV OVE PRESUDA ŽALBA NIJE DOPUŠTENA.

Dostavna naredba:

1. okrivljenik E. M., U. D. C. 33, 10090 Z.

2. odvjetnica J. O., K. 5, 10000 Z.

3. tužitelj PUZ, II Postaja prometne policije

4. pismohrana-ovdje