REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
ex. Vojarna Sveti Križ
Dračevac, Split
Psp 99/20-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužiteljice S. S., OIB: …, iz S., V. …,
zastupane po pun. I.. Š., odvj. u S. protiv tuženika Ž. S.,
OIB: …, iz S., V. 1., zastupanog po pun. V.
S., odvj. u S., radi smetanja suposjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana ….. g. u prisutnosti pun. tužiteljice i tuženika sa zamjenikom pun., dana ….. g.,
r i j e š i o j e
I.Tuženik Ž. S., OIB: ….., smetao je tužiteljici S.
S., OIB: …., u posljednjem suposjedu sobe u stanu na prvom katu
obiteljske kuće, anagrafske oznake S., V. …., koja se nalazi lijevo od
ulaznih vrata, površine oko … m2 time što je dana ….. g. probio
vanjski zid i postavio nova vrata te zaključao i sobna vrata s unutarnje strane i odbio predati tužiteljici ključ od postavljenih vrata iz kojih ulazi u sobu te ključ sobnih vrata, pa je tuženik dužan uspostaviti ranije suposjedovno stanje odnosno predati tužiteljici ključ postavljenih vrata te ključ unutarnjih vrata od sobe te se ubuduće kloniti takvog i sličnog smetanja suposjeda tužiteljice.
II.Dužan je tuženik u roku od 8 dana isplatiti tužiteljici na ime troškova postupka iznos od 2.500,00 kn sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od …... g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
Tužiteljica je ustala tužbom dana ….. g. u kojoj je navela da su stranke bivši bračni drugovi i izvanknjižni suvlasnici i suposjednici stana na prvom katu obiteljske kuće, anagrafske oznake S., V. …, koji stan je dio
njihove bračne stečevine. Tužitelj da je dana …. g. do ulaznih vrata opisanog stana izrezao zid i postavio nova (druga) vanjska vrata kojima ulazi u jednu sobu u navedenom stanu i odbio predati ključeve tih vrata tužiteljici. Tuženik da je istog dana zaključao predmetnu sobu na način da je zaključao i sobna vrata sobe iznutra, tako da tužiteljica ne može ući u sobu ni s vanjske ni s unutarnje strane. Tuženik u sobu da ulazi kroz nova vanjska vrata. Tuženik da je na taj način potpuno isključio tužiteljicu iz suposjeda sobe u koju sada jedino može ući tuženik. Budući tuženik odbija predati tužiteljici ključ brave od novih vrata koja je postavio za ulazak u sobu u stanu koji je opisan kao i ključ unutarnjih vrata tužiteljica da je smetana u posljednjem suposjedu dijela stana te je predložila donošenje rješenja kojim će se utvrditi da je tužitelj smetao tužiteljicu u posljednjem suposjedu sobe u stanu na prvom katu obiteljske kuće anagrafske oznake S., V. …. time što je ….. g. probio vanjski zid i postavio nova vrata te zaključao i sobna
vrata s unutarnje strane i odbio predati tužiteljici ključ od postavljenih vrata iz kojih ulazi u sobu te ključ sobnih vrata. Zatraženo je i obvezivanja tuženika uspostaviti ranije suposjedovno stanje odnosno predati tužiteljici ključ postavljenih vrata te ključ unutarnjih vrata od sobe te se ubuduće kloniti takvog i sličnog smetanja suposjeda tužiteljice.
U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je tužba nepodobna za raspravljanje jer iz tužbe nije jasno o kojoj se to sobi točno radi. Tuženik je negirao tužiteljici posljednji mirni suposjed te sobe kao i da je na bilo koji način promijenio dotadašnji način posjeda predmetnog stana.
Na pripremnom ročištu održanom ….. g. tužiteljica je dopunila
tužbu na način da je u petitu tužbe iza riječi V. … dodala riječi: ''koja se nalazi lijevo od ulaznih vrata, površine oko 14 m2'', čime je upotpunila opis sporne sobe.
U postupku su izvedeni dokazi pregledom rješenja ovog suda broj …
od ….. g., fotografije dostavljene uz tužbu i službena zabilješke PU
S.-d., I. policijske postaje od ….. g. Sud je izveo dokaz
uviđajem na licu mjesta te saslušanjem parničnih stranaka.
Stranke su popisale parnični trošak.
Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.
Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite radi čina smetanja njenog suposjeda dijela stana u S., V. … i to
jedne sobe u stanu koja se nalazi lijevo od ulaznih vrata, površine oko 14 m2, a koji je, po njenim riječima, počinio tuženik na način da je ….. g. probio
vanjski zid sobe i stana, postavio nova vrata te zaključao i sobna vrata s unutarnje strane i odbio predati tužiteljici ključ od postavljenih vrata te ključ sobnih vrata.
Kao sporno pitanje trebalo je ocijeniti da li su stranke bile suposjednici dijela stana odnosno jedne opisane sobe u stanu, jer je tuženik u odgovoru na tužbu tu okolnost negirao te u postupku tvrdio da je u višegodišnjem mirnom i isključivom posjedu sobe koja je predmet spora.
Prema odredbi čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZV) koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.
Nadalje, u skladu s odredbom čl. 24. st. 1. ZV-a, suposjednik je ovlašten štititi suposjed od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
Sud je u postupku proveo radnju uviđaja na licu mjesta jer je tuženik u odgovoru na tužbu naveo da iz tužbe nije dovoljno jasno o kojoj se sobi u stanu na I. katu zgrade u S., V. … uopće radi, iako je tužiteljica na tu primjedbu
tuženika reagirala te je na pripremnom ročištu od …... g. dopunila tužbu
na način da je upotpunila opis sporne sobe te je opisala kao sobu koja se nalazi lijevo od ulaznih vrata, površine oko 14 m2.
Prilikom radnje uviđaja sud je pristupio u predmetnu sobu vanjskim drvenim vratima položenim uz ulazna vrata stana, a do tih vrata je pristupio preko betonskog stubišta i podesta. Dovratak vrata sporne sobe opisan je kao neobrađen s ostacima izolacijskog materijala - ''pur pjene''. Nakon ulaska u stan pregledana su i druga (unutarnja) vrata kojima se preko dnevnog boravka može pristupiti u spornu sobu. U sobi je sud zatekao krevet, ormare i radni stol te je utvrđeno kako sporna soba ima balkon s južne strane, a do kojeg se može pristupiti i iz još jedne sobe koja je položena uz spornu i koja je u posjedu tužiteljice (spavaća soba), što su stranke koje su bile prisutne radnji učinile nespornim. Nije bilo sporni ni to da je tuženik u posjedu ključa vanjskih (novih) vrata kojima se s betonskog podesta može pristupiti u sobu, a isto tako i ključa unutarnjih vrata sobe.
Tužiteljica je u svom iskazu ispričala sudu da se ….. g. vratila
kući s posla i zatekla izrezan zid i postavljena drvena vrata s lijeve strane ulaznih vrata u stan, nakon čega je pitala tuženika da joj preda ključeve tih postavljenih vrata ili barem ključeve unutrašnjih vrata te sobe s lijeve strane da bi i ona mogla imati suposjed sobe. Inače, da se unutrašnja vrata nisu nikad zaključavala niti su postojali ključeve sobnih vrata u stanu jer su se zagubili, a počevši od dana kad je stavio nova vanjska vrata tuženik da je počeo zaključavati i ta unutarnja vrata te nije htio tužiteljici na njeno traženje predati niti jedan ključ. U spornoj sobi da se nalazi namještaj njene mame, zajednička posteljina, zavjese, stolnjaci, jedan radni stol s ladicom koja je puna stvari u kojoj sigurno ima i njenih stvari, još jedan radni stol od iverice iz dječje sobe i ormari iz dječje sobe. Tuženik da iz sporne sobe izlazi i u druge dijelove stana i to u WC, kuhinju i na balkon gdje hrani ptice. Balkon na koji se može izaći iz ove sobe da je zajednički i za njenu spavaću sobu, ali da ni kroz balkonska vrata ne može ući u spornu sobu koju koristi samo tuženik jer on svaki put zatvara balkonska klizna vrata. Osim što koristi spornu sobu tuženik da koristi i garsonijeru u prizemlju zgrade gdje zadnje vrijeme često spava. Tuženik da je od prestanka bračne zajednice (….. g.) pa do podnošenja tužbe spavao u spornoj sobi i u njoj
držao svoje osobne stvari što mu tužiteljica nije branila, a tužiteljica je u tom periodu spavala u drugoj spavaćoj sobi u kojoj se nalaze i neke osobne stvari tuženika koje da nije izbacila.
Tuženik je u svom iskazu naveo sudu da je i prije prosinca ….. g. ušao na miran način u spornu sobu koju su prije njega koristile kćeri stranaka N. i
A.. U sobi da se nalazi namještaj koji je i njegov jer je kupljen i od njegovog novca. Naveo je da su sva sobna vrata u stanu prije imala ključeve ali su se svi ključevi bili zagubili. Jedan od tih ključeva da je pronašao te se zaista znao povremeno i zaključavati. Nakon što su kćeri odselile da su ispraznile sobu na način da su iz nje pokupile sve svoje stvari, a osobnih stvari tužiteljice da u sobi sigurno nije bilo, a niti odložene posteljine ili zavjesa jer je jedina posteljina bila na krevetu, a zavjese na prozoru. Ispričao je sudu da mu se prije …. g. u više
navrata znalo dogoditi da je, kad bi došao kući uvečer ili noću, naišao na zaključana ulazna vrata stana na način da je bio ostavljen ključ u bravi s unutarnje strane vrata radi čega nije mogao otključati vrata pa je bio prisiljen zvati, zvoniti i moliti da mu se otvore vrata te je time bio izložen maltretiranju od strane tužiteljice, njezinoj kontroli i pritisku. Radi toga da je upozorio tužiteljicu da ću izrezati zid i postaviti vrata da bi sebi omogućio ulazak u stan. Potvrdio je da je tužiteljica pitala ključeve tih vrata ali da: "ključevi tih vrata za nju nemaju upotrebnu vrijednost" pa ih na njeno traženje nije predao jer je naveo da to nisu njena vrata, da nikada nije bila u posjedu tih vrata, niti je mogla ulaziti u sobu kroz zid. U garsonijeri u prizemlju da spava kad tamo nema goste. Kćeri stranaka da su prestale koristiti sobu koja je predmet spora negdje …. g. i od tada je isključivo koristi tuženik kao svoju spavaću sobu. U sobu koju koristi tužiteljica da nema potrebe ulaziti iako tu ima i njegove odjeće jer mu nije normalno ni prirodno da bi nakon razvoda braka netko htio ulaziti u njegovu sobu, pa tako ni on u tužiteljičinu.
Iz pregledane službene zabilješke koju su radnici I. Policijske postaje u S.
sastavili nakon što je tužiteljica …... g. obavijestila dežurnu službu da
je njen bivši muž promijenio ulazna vrata u zajedničkom stanu, proizlazi da je tuženik u periodu između 7,45 i 18,45 sati napravio otvor u zidu i ugradio nova PVC vrata smeđe boje i dimenzija 210x80 cm na istočnoj strani kuće odmah pored glavnih ulaznih vrata stana i da na taj način, bez da ulazi u stan, ima pristup u svoju sobu u koju se ne može ući iz stana jer je sobna vrata zaključao.
Prema ocjeni ovog suda iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužiteljica bila suposjednica dijela stana odnosno sobe koja se nalazi lijevo od ulaznih vrata, površine oko 14 m2, zajedno s bivšim suprugom-tuženikom te da je rezanjem zida, postavljanjem novih ulaznih vanjskih vrata bez da je tužiteljici uručio ključ brave tih vrata i zaključavanjem unutarnjih sobnih vrata te prostorije tuženik počinio smetanje suposjeda dijela stana odnosno sporne sobe jer je u potpunosti isključio tužiteljicu od dotadašnjeg suposjeda. Pri tome nije od odlučne važnosti da li je i koliko je često tužiteljica ulazila u dio stana gdje je nakon prekida bračne zajednice spavao tuženik nego je važno da je tužiteljica tu mogućnost imala jer se sobna vrata te prostorije nisu zaključavala i jer nije postojao vanjski ulaz u sobu, a opisanim činovima koje je poduzeo ….. g. tuženik joj je tu mogućnost oduzeo.
Radi se naime, o stanu u kojem su stranke živjele kao bračni drugovi za vrijeme trajanja braka s djecom, a nakon prestanka bračne zajednice i razvoda braka na modificirani način, što, međutim tuženiku ne daje pravo oduzeti tužiteljici suposjed jednog dijela stana te, k tome, zajedničku fasadu stana narušiti na način da se izreže vanjski zid i postave sasvim nova ulazna vrata u jedan dio stana.
S obzirom da tuženik radnje koje je poduzeo …... g. nije negirao
te je priznao i da tužiteljici, na njeno traženje, nije htio dati ključ novopostavljenih vanjskih niti unutarnjih sobnih vrata kako bi i ona mogla imati suposjed tog dijela stana, trebalo je ocijeniti da je zahtjev tužiteljice za pružanje sudske zaštite radi oduzimanja suposjeda dijela stana u cijelosti osnovan.
To znači da je tužbeni zahtjev kojim je zatraženo utvrđenje da je čin smetanja suposjeda izvršen, zatim u dijelu kojim je tuženiku naloženo uspostaviti ranije suposjedovno stanje odnosno predati tužiteljici ključ novopostavljenih vanjskih vrata te ključ unutarnjih vrata sobe te zabranjeno takvo ili slično smetanje suposjeda tužiteljice ubuduće u cijelosti osnovan radi čega je riješeno kao u izreci pod točkom I. Treba reći da je tužiteljica imala pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja na način da tuženik ukloni novopostavljena vrata, iznova sazida izrezani zid te prestane zaključavati unutarnja sobna vrata dijela stana, ali je tužiteljica već u tužbi zatražila manje od toga odnosno predaju ključeva vanjskih i unutarnjih vrata čime se postiže isti cilj, ali na manje tegoban način za tuženika, a to je: ponovna uspostava mogućnosti tužiteljice nesmetano ulaziti u jedan dio zajedničkog stana stranaka, što je sud, a budući da je svakako manje od onoga što tužiteljica ima pravo tražiti s osnova uspostave prijašnjeg stanja, u cijelosti prihvatio.
Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) jer je tuženik u cijelosti izgubio spor pa ga je trebalo obvezati na isplatu parničnog troška koji je imala tužiteljica.
Tužiteljici je, tako, trebalo priznati trošak od 200 bodova koji joj, temeljem Tbr. 7. st. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje Tarifa) pripada kao jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u parnici radi smetanja posjeda. Ukupan broj bodova valjalo je pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 50. Tarife. Iznos koji se dobije na opisan način (2.000,00 kn) trebalo je uvećati za zatraženi PDV i tako dobiti iznos od 2.500,00 kn koji predstavlja trošak kojem je bila izložena tužiteljica i kako je trebala glasiti odluka o troškovima postupka iz točke II. izreke ovog rješenja.
Tužiteljici nije priznat popisani trošak vještačenja bez navođenja iznosa, jer u predmetu nije provedeno vještačenje niti trošak sudskih pristojbi jer njen zahtjev u tom dijelu nije bio postavljen na određeni način, a kako zahtijeva odredba čl. 164. st.
1. ZPP-a.
Tužiteljica je na iznos parničnog troška zatražila isplatu zatezne kamate propisane zakonom i to počevši od dana donošenja prvostupanjske odluke, što je upravo ono što tužiteljici, temeljem odredbe čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), pripada i radi čega je odlučeno kao u odluci o troškovima, s tim da je sud odredio i stopu kamate u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18).
U S., 11. veljače 2022. g.
S U D A C :
S. P.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje o smetanju posjeda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja o smetanju posjeda obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje smatra se da je dostava rješenja o smetanju posjeda obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).
Broj zapisa: eb306-13170
Kontrolni broj: 0ed75-4a1e8-662f9
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=SANDI PETRIČIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
