REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Pn-192/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja Ž. L. iz S., OIB ..., kojeg zastupa

punomoćnica J. M., odvjetnica u S., protiv tužene R. H.,

OIB …, koju zastupa zakonski zastupnik

O. d. o. u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne

rasprave zaključene 2. prosinca 2021. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužitelja I. R., odvjetničke vježbenice i punomoćnice zakonskog zastupnika tužene O. B., na ročištu radi objave 11. veljače 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana, platiti tužitelju iznos od 3.750,00 kn sa zateznom kamatom koja teče od 10. lipnja 2015. do isplate po stopi određenoj propisom iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena.

II Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana nadoknaditi tužitelju parnične troškove."

II Nalaže se tužitelju, u roku od 15 dana, naknaditi tuženoj trošak parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 kn.

Obrazloženje

1. Dana 11. ožujka 2019. tužitelj je ustao je protiv tužene tužbom radi naknade štete u iznosu od 3.750,00 kn sa zateznom kamatom koja teče od 10. lipnja 2015., a sve temeljem izmakle koristi. Navodi kako je odvjetnik i kako ga je Županijski sud u S. presudom broj … od 27. lipnja 2014. proglasio krivim za kaznena djela iz članka 337. stavka 4. KZH i dr. te osudio na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, nakon čega je raspravni sudac u tom predmetu podnio protiv tužitelja disciplinsku prijavu H. o. k. (dalje HOK) i dostavio joj označenu sudsku

odluku. Nadalje navodi kako je HOK rješenjem broj … od 8. rujna 2014.

tužitelju obustavila obavljanje odvjetničke djelatnosti jer je proglašen krivim i osuđen presudom Županijskog suda u S., koju je nakon svega Vrhovni Republike

Hrvatske ukinuo i u odnosu na tužitelja odbio optužnicu, radi čega je HOK rješenjem broj … od 5. srpnja 2017. ukinula svoju odluku od 8. rujna 2014., tako da je ukinuta obustava prava tužitelja na obavljanje odvjetničke djelatnosti. Dodaje kako za vrijeme trajanja izrečene mjere nije mogao obavljati odvjetničke poslove pa tako ni biti branitelj M. K. u predmetu Županijskog suda u S. broj … , u

kojem je optužena za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, za koje je zapriječena kazna do deset godina zatvora. Slijedom iznijetog, nije mogao sudjelovati na raspravi održanoj u tom predmetu 10. lipnja 2015., čime je pretrpio štetu u iznosu od 3.750,00 kn, prema odredbi iz Tbr. 4.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (300 bodova, odnosno 3.000,00 kn uvećano za

PDV).

2. U svom odgovoru od 24. rujna 2020. tužena je predložila odbačaj tužbe jer se tužitelj prethodno nije obratio zahtjevom za mirnim rješenjem spora koji bi bio uredan i u skladu odredbom iz čl. 186. a Zakona o parničnom postupku, a podredno osporila tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz prigovor nedostatka aktivne legitimacija tužitelja te prigovor promašene pasivne legitimacije, uz obrazloženje kako tužitelj nije dostavio dokaz je li odvjetničku djelatnost obavljao samostalno ili u odvjetničkom društvu, odnosno iz razloga što zabranu obavljanja djelatnosti nije donijela tužena, već HOK, koju je sud o presudi bio dužan obavijestiti temeljem Zakona o odvjetništvu.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom zahtjeva za mirnim rješenjem spora od 3. prosinca 2018., spisa Županijskog suda u S. broj K…, presude i rješenja Vrhovnog suda RH broj … od 23. svibnja

2017., presude Županijskog suda u S. broj … od 27. lipnja 2014.,

obavijesti HOK od 20. siječnja i 5. svibnja 2021., preslike spisa HOK broj …,

te saslušanjem tužitelja kao parnične stranke.

4. Stranke su zatražile naknadu parničnog troška.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi pitanje osporenog nedostatka aktivne legitimacije tužitelja i promašene pasivne legitimacije tužene te osnovanosti tužbe.

7. Odredbom iz čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO) propisano je kako je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezinog povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti, a pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnih okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem, kako propisuje odredba iz čl. 1089. st. 3. ZOO. Odredbom iz čl. 1086. ZOO propisano je kako se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

8. Uzimajući u obzir odgovor tužene u dijelu u kojem prigovara nedostatku procesnih pretpostavki sadržanih u odredbi iz čl. 186. a Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19., dalje ZPP) prije svega valja navesti kako je tužiteljev zahtjev za mirnim rješenjem spora od 3. prosinca 2018. postavljen na veći iznos (15.170,00 kn) od iznosa postavljenog u predmetnom tužbenom zahtjevu, a odnosi se na naknadu štete koju tužitelj potražuje od tužene po istom činjeničnom osnovu, odnosno u vezi je s predmetom Županijskog suda u S. broj …. Zahtjev za mirno rješenje spora ne mora biti istovjetan tužbi, već sadržavati činjenice bitne za odlučivanje o zahtjevu te njegovu pravnu osnovu, što tužiteljev ispunjava, jer ima označenu naknadu štete kao pravnu osnovu i novčani iznos koji je veći od iznosa koji se potražuje ovom tužbom, stoga je tužitelj podnošenjem zahtjeva u mirnom postupku ispunio procesne pretpostavke za vođenje parnice protiv tužene.

9. Pregledom presude Županijskog suda u S. broj … od 27. lipnja 2014. razvidno je kako je ovdje tužitelj Ž. L. proglašen krivim zbog počinjenja više kaznenih djela radi čega mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvije godine.

10. Pregledom rješenja HOK broj … od 8. rujna 2014. razvidno je

kako je odvjetniku Ž. L. obustavljeno obavljanje odvjetništva danom primitka te odluke do drugačije odluke disciplinskih tijela, a ovo rješenje doneseno je po zaprimanju gore označene presude Županijskog suda u S., kako proizlazi iz podneska disciplinskog tužitelja HOK od 8. rujna 2014.

11. Pregledom presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj … od

15. srpnja 2015. razvidno je kako je odbijen priziv Ž. L. podnesen protiv gore označenog rješenja HOK od 8. rujna 2014.

12. Pregledom presude i rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj … od 23. svibnja 2017. razvidno je kako je preinačena presuda Županijskog

suda u S. od 27. lipnja 2014., a odbija optužba protiv ovdje tužitelja Ž. L.

radi počinjenja kaznenih djela koji su mu stavljani na teret, dok iz rješenja HOK broj … od 5. srpnja 2017. proizlazi kako je označenog dana ukinuto rješenje

Izvršnog odbora HOK od 8. rujna 2014. kojim je Ž. L. obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva.

13. Pregledom Imenika odvjetnika HOK razvidno je kako je odvjetnik Ž.

L. osnivač i član Odvjetničkog društva L. i Č. j.t.d., a pored njega još je niz članova, među kojima i odvjetnica J. M.

14. Što se tiče pasivne legitimacije tužene, za navesti je kako je presudom Županijskog suda u S. broj … od 27. lipnja 2014. ovdje tužitelj Ž. L.

proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora od dvije godine, nakon čega je HOK, postupajući po disciplinskoj prijavi iz tog predmeta, dana 8. rujna 2014. donijela rješenje kojim je tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva, primjenjujući odredbu iz čl. 53. st. 2. Zakona o odvjetništvu (NN broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) po kojoj se odvjetniku može obustaviti obavljanje odvjetništva ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje odvjetništva. Kako je u žalbenom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom od 23. svibnja 2017. oslobodio tužitelja optužbe, HOK je rješenjem od 5. srpnja 2017. ukinula odluku od 8. rujna 2014. na način da je ukinuta obustava prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti, stoga je jasna uzročno posljedična veza između odluka sudova i odvjetničke komore. U odnosu na prijedloge tužitelja radi saslušanja sudionika kaznenog postupka, sud smatra kako u predmetu Županijskog suda broj … nije bilo nezakonitog ili nepravilnog rada sudca prilikom obnašanja sudačke dužnosti, u smislu odredbe iz čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima (NN broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) što bi bila pretpostavka odgovornosti države za štetu koju je njezin dužnosnik nanio oštećenoj stranci u postupku, već je prilikom donošenja presude iskazano pravo na slobodno izražavanje pravnih mišljenja i stavova, kao i neovisnost prilikom odlučivanja, što su temeljne pretpostavke za slobodan rad sudca kao pojedinca, ali i za očuvanje slobodnog i neovisnog funkcioniranja pravosuđa. U takvim okolnostima, iskazi svjedoka bili bi suvišni, jer je potpuno jasan tijek i ishod kaznenog postupka koji je vođen protiv tužitelja, stoga su ti dokazni prijedlozi odbijeni kao suvišni i nesvrsishodni.

15. Međutim, pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja zajamčeno je međunarodnim pravom o ljudskim pravima i slobodama te odredbom iz čl. 25. st. 4. Ustava Republike Hrvatske po kojoj svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen, ima u skladu sa zakonom pravo na odštetu i javnu ispriku. S tim u vezi valjalo je cijeniti odredbu iz čl. 146. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 110/97) po kojoj pravo na naknadu štete ima osoba koja je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe ili je optužba odbijena, a tužba za naknadu štete podnosi se protiv Republike Hrvatske, kako to propisuje odredba iz čl. 478. st. 3. Naime, Zakon o kaznenom postupku iz 2008.(NN broj 152/08) ne sadrži propise o naknadi štete zbog neopravdane osude, jer je prihvaćeno shvaćanje da je riječ o materiji koju treba normirati posebnim zakonom, stoga je u njegovoj odredbi iz čl. 573. propisano kako će se glava XXX (Postupak za naknadom štete i ostvarenje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba) Zakona o kaznenom postupku iz 1997., primjenjivati do donošenja posebnog zakona, a i sadržaj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (NN broj 70/17) upućuje na daljnju primjenu odredbi iz 1997. U svakom slučaju, prigovor tužene o promašenoj pasivnoj legitimaciji nije osnovan, jer je neopravdano osuđenom tužitelju za vrijeme obustave obavljanja odvjetništva od 8. rujna 2014. do 5. srpnja 2017., mogla nastupiti imovinska šteta, a u tom slučaju odgovornost za njezinu naknadu bila bi na strani tužene.

16. Slijedom iznijetog, tužitelj je trebao dokazati kako mu je šteta nastala zbog izmakle koristi, jer za vrijeme obustave obavljanja odvjetništva, kao izabrani branitelj M. K.r, nije mogao zastupati ovu optuženu u predmetu Županijskog suda u

S. broj K…. (ranije oznake …) koji je protiv nje vođen radi

kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, a za koje je djelo zapriječena kazna do deset godina zatvora. Pregledom označenog spisa utvrđeno je kako je M. K. dana 3. lipnja 2011. ispustila punomoć za zastupanje odvjetniku Ž. L., nakon čega je 11. studenog 2011. Županijski sud u S. zaprimio podnesak s memorandumom Odvjetničkog društva L. i dr. j.t.d. kojim Ž. L., kao branitelj M. K., odgovara na optužnicu, a na kraju ovog podneska je potpis branitelja, pečat odvjetnika Ž. L. i pečat Odvjetničkog društva L. i dr. j.t.d. S.. Branitelj L. nazočio je sjednici optužnog vijeća pred Županijskim sudom u S. 12. rujna 2012., a 13. listopada 2014. zaprimljen je njegov podnesak kojim predlaže odgodu pripremnog ročišta zbog istodobne službene obveze u drugom predmetu pred istim sudom. Na vrhu tog pismena opet je memorandum Odvjetničkog društva L. i Č. j.t.d. S., a na kraju njegovog sadržaja potpis je branitelja te otisnuti pečati odvjetnika Ž. L. i Odvjetničkog društva L. i

Č. j.t.d. S. Dana 17. studenog 2014. održano je pripremno ročište na koje je pristupila odvjetnica J. M., član označenog odvjetničkog društva te obavijestila sud kako će u ovom postupku braniti okrivljenu M. K., bez prilaganja punomoći stranke ili zamjeničke punomoći branitelja i istodobno opravdala njezin izostanak uz obvezu kako će okrivljenu sljedeći put obavijestiti o datumu održavanja ročišta. Ova odvjetnica zastupala je M. K. na ročištima koji su pred Županijskim sudom održani 16. prosinca 2014., 29. siječnja, 12. veljače, 12. ožujka, 17. travnja, 17. svibnja, 10. lipnja i 10. rujna 2015., a nakon što je 10. rujna 2015. Županijski sud u S. objavio presudu kojom je M. K.proglašena

krivom, dana 24. studenog 2015. zaprimljena je žalba s memorandumom Odvjetničkog društva L. i Č. j.t.d. S., a na kraju potpis i pečat braniteljice odvjetnice J. M. te pečat L. i Č. j.t.d. S.

17. Odredbom iz čl. 27. Zakona o odvjetništvu (NN broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) propisano je kako dva ili više odvjetnika, upisana u imenik odvjetnika Komore, mogu osnovati odvjetničko društvo sa svojstvom pravne osobe i to kao javno trgovačko društvo ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću, a na odvjetničko društvo se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima. Prema odredbama iz čl. 29. pravnu pomoć u odvjetničkom društvu mogu pružati samo odvjetnici i odvjetnički vježbenici, a odvjetnici koji rade u odvjetničkom društvu ne moraju biti njegovi članovi.

18. Na temelju prethodno iznesenog, nedvojbeno je kako je tužitelj član i osnivač Odvjetničkog društva L. i Č. j.t.d. S., u kojem su u sporno vrijeme radili i drugi odvjetnici te odvjetnički vježbenici pa tako i odvjetnica J. M.,

koja je zastupala okrivljenicu M. K. u predmetu pred Županijskim sudom u

S. broj …,. Potrebno je istaknuti kako odvjetnica M. u tom

predmetu nije priložila posebnu punomoć stranke ili zamjeničku punomoć, niti ju je sud pozvao dostaviti takvo ovlaštenje, već ju je prihvatio kao braniteljicu, držeći je članom, odnosno zaposlenicom tužiteljevog odvjetničkog društva. Dakle, okrivljenica je bila uredno zastupana po odvjetnici iz odvjetničkog društva L. i Č. j.t.d. S., uključujući i zastupanje na raspravi koja je održana 10. lipnja 2015., a za koju tužitelj potražuje naknadu štete. Ovome valja dodati kako javno trgovačko društvo nastaje udruživanjem dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, kako se pravni odnosi između članova društva uređuju društvenim ugovorom, a svaki član društva ima pravo i obvezu voditi poslove društva. Dobit tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva. Slijedom iznijetog, tužitelju nije nastupila nikakva šteta, jer je okrivljenica zastupana po drugom članu društva, a spisu ne prilaže dokazi iz kojih bi jasno proizlazilo da je stranka zbog obustave obavljanja odvjetništva uskratila tužitelju ili njegovom društvu nagradu i naknadu za zastupanje na predmetnoj raspravi, odnosno da je tužitelju ili odvjetničkom društvu L. i Č. j.t.d. S.. izmakla dobit u iznosu od 3.750,00 kn.

19. U skladu s iznesenim, tužba nema valjanog zakonskog uporišta, radi čega je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti, kako je i odlučeno u točki I izreke presude.

20. S obzirom na ishod parnice, tužitelj je u skladu s odredbom iz čl. 154. st. 1. ZPP dužan protivnoj stranci naknaditi trošak ovog postupka u cijelosti. Tuženoj je priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 24. rujna 2020. te zastupanja na ročištima održanim 12. siječnja, 1. travnja, 8. lipnja, 6. listopad i 2. prosinca 2021. u iznosu od 500,00 kn za svaku označenu radnju (Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT).

21. Slijedom iznijetog, tužitelju je valjalo naložiti naknadu parničnog troška tužene u iznosu od 3.000,00 kn, kako je i odlučeno u točki II izreke.

Split, 11. veljače 2022.

Sudac

Branko Malenica,v.r.

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA

- pun. tužitelja

- zz tužene