Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: II Kž-52/2022-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića predsjednika vijeća te mr.sc. Marijana Bitange i Marije Balenović članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog A. P., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog A. P. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zadru broj Kov-1/22. (Kov-17/21.) od 24. siječnja 2022. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog A. P. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zadru broj Kov-1/22. (Kov-17/21.) od 24. siječnja 2022., nakon podignute optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zadru broj KO-DO-19/2021. od 13. kolovoza 2021. protiv okrivljenog A. P. zbog kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavak 2. KZ/11., na temelju zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni A. P. po branitelju odvjetniku A. K. zbog "bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja" s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da "prihvati u cijelosti žalbu, ukine pobijano rješenje te naloži da se okrivljenik odmah pusti na slobodu, podredno da se pobijano rješenje preinači i istražni zatvor zamijeni s jednom ili više mjera opreza iz članka 98. ZKP/08."
3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog A. P. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene, neproturječne i dostatne razloge u odnosu na okrivljenika i inkriminirano kazneno djelo, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora podobna ostvariti svrhu zbog koje je istražni zatvor protiv okrivljenika i do sada primjenjivan i neprikladnosti zamjene blažim mjerama. Te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud.
5.1. Stoga, neosnovani su žalbeni navodi okrivljenika da je pobijano rješenje "neosnovano i paušalno, kao i zaključci prvostupanjskog suda, da navedeni razlozi predstavljaju paušalne konstatacije kako u odnosu na osnovanu sumnju tako i na osobite okolnosti, zbog čega se rješenje ne može ispitati", čime da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. kao i bitna povreda iz članka 468. stavak 2. ZKP/08., na koju upire navodima da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, jer da je "izostalo određeno i potpuno izlaganje navodnih osobitih okolnosti koje navodno opravdavaju produljenje istražnog zatvora, kao i razlozi zbog kojih prvostupanjski sud smatra da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti mjerama opreza, pa se pobijano rješenje ne može valjano ispitati".
5.2. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud zakonito utvrdio i pravilno i dostatno obrazložio da osnovana sumnja da je okrivljenik počinio inkriminirano mu kazneno djelo proizlazi iz dokaza na kojima se temelji podignuta optužnica, a takav zaključak pravilnim nalazi i drugostupanjski sud. Za ispunjenje osnovnog uvjeta za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. dostatno je postojanje osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela za koje se okrivljenik tereti, a koje proizlazi iz dokaza pobrojanih pod točkom 7. pobijanog rješenja, pa navod prvostupanjskog suda "...te ostalih priloga u spisu", ne dovodi u pitanje opstojnost utvrđene osnovane sumnje niti zakonitost pobijanog rješenja koje bi priječilo njegovo ispitivanje. Isto tako, upiranje u nezakonitost pojedinih dokaza nije od utjecaja na postojanje osnovane sumnje kao temeljne pretpostavke istražnog zatvora.
5.3. Isto tako, prvostupanjski je sud zakonito utvrdio i pravilno i dostatno obrazložio, sve osobite okolnosti od utjecaja na postojanje opasnosti od iteracije i to da je okrivljenik u dva navrata osuđivan, da je inkriminirano djelo počinio u vrijeme roka provjeravanja iz pravomoćne presude, uvažavajući nalaz i mišljenje sudskog vještaka psihijatra, a koji zaključak prihvaća i ovaj sud, kao i zaključak da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti blažim mjerama upravo zbog prethodno utvrđenih osobitih okolnosti.
6. Prethodno navedeni zaključci, međutim, nisu dovedeni u pitanje žalbenim navodima kojima okrivljenik osporava pravilnost činjeničnih utvrđenja u odnosu na postojanje posebne pretpostavke iz članka 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08. navodeći da "osuđivanost nije od utjecaja obzirom za okrivljenika vrijedi presumpcija nedužnosti, kao i da sudski vještak u svom nalazu navodi liječenje ambulantnim putem", a to stoga što je osuđivanost samo jedna od okolnosti od utjecaja na opasnost od ponavljanja djela kod okrivljenika, kao i nalaz i mišljenje sudskog vještaka psihijatra, a koje okolnosti u svojoj ukupnosti zajedno sa ostalim utvrđenima upućuju na opasnost od ponavljanja kaznenoga djela. Pri tome se napominje da presumpcija nedužnosti pretpostavlja načelo kaznenog postupka te se ne može primijeniti u korelaciji sa pravomoćnom osudom za kazneno djelo, koja pretpostavlja krivnju, međutim prethodna osuđujuća presuda nije od utjecaja na krivnju u kaznenom postupku u tijeku. Također, prijedlog sigurnosne mjere i način liječenja izražen u nalazu i mišljenju sudskog vještaka psihijatra razmatrati će raspravno vijeće prilikom odluke o krivnji i eventualno kazni okrivljenika, a navedena okolnost nije od utjecaja na odluku o istražnom zatvoru u ovoj fazi postupka.
7. Dakle, imajući na umu značaj iznesenih okolnosti drugostupanjski sud nalazi da je protiv okrivljenika opravdana daljnja primjena mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. u svrhu otklanjanja utvrđene opasnosti od ponavljanja djela na slobodi. Izložene okolnosti koje upućuju na opasnost od ponavljanja djela kod okrivljenika takvog su značaja da mjeru istražnog zatvora, u ovom trenutku, i po ocjeni drugostupanjskog suda nije moguće svrhovito zamijeniti bilo kojom blažom mjerom, kako predlaže žalitelj.
8. U odnosu na pitanje dinamičkog principa kojeg žalba sadržajno problematizira navodeći da se protekom vremena istražni zatvor mora obrazložiti postojanjem "pojačanih" razloga za produljenje istražnog zatvora od onih koji su postojali u trenutku određivanja istražnog zatvora, napominje se da protek vremena od uhićenja žalitelja 27. srpnja 2021. do donošenja pobijanog rješenja nije doveo u pitanje aktualnost i značaj relevantnih okolnosti, koje su spomenute u prethodnom dijelu ove odluke.
9. Ujedno, neosnovani su žalbeni navodi iz kojih proizlazi da prvostupanjski sud nije pažljivo i u dovoljnoj mjeri ispitao postojanje opravdanosti daljnje primjene istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., smjerajući da nije postupljeno prema članku 124. stavka 3. ZKP/08. U tom kontekstu, a imajući na umu sve ranije rečeno, nije nađeno da bi prvostupanjski sud pristupio procjeni istražnozatvorskih osnova na način koji bi predstavljao kršenje ustavnih prava okrivljenika, a niti mu je donošenjem pobijanog rješenja narušeno pravo na pošteno suđenje.
10. Što se tiče žalbenih prigovora da se pobijanim rješenjem istražni zatvor, kao zakonska mjera oduzimanja temeljenog ljudskog prava na osobnu slobodu u razdoblju prije donošenja pravomoćne sudske presude "treba primjenjivati krajnje restriktivno, a razdoblje koje je okrivljenik proveo u istražnom zavoru samo po sebi već dugo", čime se u biti upire na povredu načela razmjernosti iz članka 122. stavka 2. ZKP/08. treba reći da je kod ocjene povrede tog načela potrebno voditi računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora. Stoga, pritom osobito imajući na umu potrebu primjene istražnog zatvora zajedno s rokovima maksimalnog trajanja te mjere u konkretnoj situaciji, ovaj drugostupanjski sud nalazi da načelo razmjernosti za sada nije povrijeđeno niti su ugrožena ljudska prava okrivljenika zajamčena Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 55/01. – ispravak, 76/10. i 5/14.) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.).
11. Nadalje, u izreci pobijanog rješenja je propušteno navesti, u skladu s člankom 124. stavak 2. točka 4. ZKP/08. da se u istražni zatvor okrivljenom A. P. uračunava vrijeme lišenja slobode od 27. srpnja 2021. pa nadalje te je u pouci o pravnom lijeku pobijanog rješenja propušteno sukladno članku 129. stavak 5. ZKP/08. poučiti okrivljenika o pravu da predloži ukidanje istražnog zatvora (kako ispravno upire žalitelj), ali sve to ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja.
12. Budući da žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ni njegovim ispitivanjem sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 11. veljače 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
