REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
ex. Vojarna Sveti Križ
Dračevac, Split
Pn 221/20-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u S., po sucu ovog suda S. P., u pravnoj stvari
tužitelja ., OIB…., iz S., R. .., zastupanog po
pun. J. M., odvj. u S. protiv tuženika R. H., OIB: ….. zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u S., radi
naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana ….. g., u prisutnosti zamjenice pun. tužitelja i z.z. tuženika, dana ….. g.,
p r e s u d i o j e
I.Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 1.350,00 kn sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od ….. g. do
isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,
dok se u preostalom dijelu, kojim je na iznos glavnice od 900,00 kn tužitelj zatražio isplatu zatezne kamate koja teče od ….. g. do … te kojim je na iznos glavnice od 450,00 kn zatražio isplatu zatezne kamate
koja teče od …. g. do ….. g., tužbeni zahtjev odbija kao
neosnovan.
II.Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime parničnog troška iznos od 568,75 kn.
Obrazloženje
Tužitelj je ustao tužbom pred ovim sudom dana ….. g. u kojoj je naveo da je odvjetnik, da je protiv njega Županijsko državno odvjetništvo (dalje ŽDO) u S. povelo kazneni postupak koji se vodio pred Županijskim sudom u S. (dalje ŽS S.) pod brojem …, da je dana ….. g. lišen
slobode, da je nakon toga sud donio rješenje o provođenju istrage, da je nakon završene istrage ŽDO protiv tužitelja podnijelo optužnicu broj …. od ….. g., da je ŽS u Splitu proveo kazneni postupak u predmetu K-16/01,
da je zamjenica ŽDO u S. u dogovoru sa sucem ŽS u S. ….. g. predala u spis izmjene optužnice kojima je optužnicu izmijenila činjenično i
pravno, što je sudac neosnovano i nekritički prihvatio, da je dana ….. g. ŽS Split donio presudu kojom je tužitelja proglasio krivim za kaznena djela iz čl. 337. st. 4. KZH i dr. i osudio na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine. Sudac ŽS u S. M. P. da je Hrvatskoj odvjetničkoj komori (dalje HOK) podnio disciplinsku prijavu protiv tužitelja i dostavio presudu ŽS u S. …. od ….g. HOK da je dana 8. rujna 2014. g. donio rješenje broj …. kojim
je tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva jer je proglašen krivim i osuđen presudom ŽS u S. broj ….. VSRH da je ukinuo osuđujuću presudu ŽS u
S. i protiv tužitelja odbio optužbu. Rješenjem HOK-a broj …. od ….. g. da je ukinuto rješenje od 8. rujna 2014. g. na način da je ''ukinuta obustava
prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti''. Za vrijeme trajanja mjere zabrane obavljanja odvjetništva tužitelj da nije mogao obavljati odvjetničke poslove, zastupati, sastavljati isprave, davati pravne savjete i da je time pretrpio štetu. Tužitelj da se tuženiku obratio u mirnom postupku, ali da je tuženik odbio zahtjev tužitelja. U predmetu Općinskog suda u S. broj …. (….) tužitelj da je
rješenjem 15 Su … od ….. g. imenovan braniteljem po
službenoj dužnosti D. V.za kazneno djelo iz čl. 292. st. 2. Kaznenog
zakona za koje djelo je zapriječena kazna do 8 godine zatvora, pa je tužitelj kao branitelj po službenoj dužnosti branio D. V.. Nakon donošenja rješenja
HOK-a od ….. g. kojim mu je obustavljeno obavljanje odvjetništva
Općinski sud u S.da je rješenjem broj 14 Su … od ….. g. razriješio tužitelja dužnosti branitelja po službenoj dužnosti D. V. u
predmetu … pa tužitelj nije mogao zastupati D. V. u tom
predmetu pa tako nije mogao kao branitelj po službenoj dužnosti zastupati D.
V. na raspravi ….. g., čime da je tužitelju nastupila šteta u iznosu od 450,00 kn prema odredbi čl. 1. Pravilnika o visini nagrade odvjetniku određenom za branitelja po službenoj dužnosti i Tbr. 4.4. u vezi s Tbr. 4.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te na raspravi ….. g. čime da mu je nastupila šteta u iznosu od 900,00 kn prema odredbi čl. 1. Pravilnika o visini nagrade odvjetniku određenom za branitelja po službenoj dužnosti i Tbr. 4.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odnosno u iznosu od ukupno 1.350,00 kn. Predloženo je donošenje presude kojom će se tuženika obvezati na isplatu iznosa od 1.350,00 kn s pripadajućim kamatama.
U odgovoru na tužbu tuženik je prvenstveno istakao da nije ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe u smislu odredbe čl. 186. a Zakona o parničnom postupku, a budući da zahtjev za mirno rješenje spora od …... g. priložen uz tužbu nije sadržavao sve potrebne elemente koje sadrži tužba
radi čega se ne može smatrati da se tužitelj uopće obratio tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora na način koji je propisan odredbom čl. 186. a ZPP-a, a budući da zahtjev mora sadržavati sve ono što treba sadržavati tužba. Nakon što tuženik nije udovoljio podnesku tužitelja kojeg je tužitelj nazvao zahtjevom za mirno rješenje spora da je tužitelj pokrenuo više desetaka tužbi pa da se radi o zloupotrebi procesnih ovlaštenja tužitelja i nedopuštenom raspolaganju stranke. Nadalje, tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu ističući prigovor nedostatka aktivne legitimacije, a s obzirom da tužitelj nije dostavio dokaz o tome je li odvjetničku djelatnost obavljao samostalno, u zajedničkom uredu ili odvjetničkom društvu. Naime, ukoliko je u razdoblju od ….. g. do ….. g., za koje
vrijeme je bila na snazi mjera zabrane obavljanja odvjetništva, tužitelj bio član i osoba ovlaštena za zastupanje u javnom trgovačkom društvu (dalje JTD) koji obavlja odvjetničke poslove, sve radnje koje je tužitelj u tom razdoblju kao odvjetnik mogao poduzimati da bi bile isključivo u ime i za račun JTD-a, pa bi i šteta, ukoliko je uopće i nastala, bila šteta JTD-a jer članovi JTD-a sve radnje u okviru poslovanja društva poduzimaju u ime i za račun društva. Istaknut je i prigovor nedostatka pasivne legitimacije jer je mjeru privremene zabrane obavljanja odvjetničke djelatnosti tužitelju izrekla Hrvatska odvjetnička komora kao samostalna i neovisna strukovna organizacija, a ne tuženik koji za postupanje HOK-a ne odgovara. U postupanju pravosudnih tijela u vezi vođenja kaznenog postupka protiv tužitelja da nije bilo elemenata nezakonitog odnosno nepravilnog rada, pa da nisu ostvarene ni materijalno-pravne pretpostavke za odgovornost tuženika za eventualnu štetu. Na temelju odredbe čl. 59. Zakona o odvjetništvu sud je bio dužan obavijestiti HOK o izricanju osuđujuće presude odvjetniku. Sama okolnost vođenja kaznenog postupka koji je završen presudom kojom je odbijena optužba da nije od značaja za postojanje odštetne odgovornosti tuženika jer se vođenje tog postupka ne može smatrati protupravnom štetnom radnjom.
U postupku su izvedeni dokazi pregledom rješenja Općinskog suda u S.
broj 14-Su-14363/14 od ….. g., rješenja Općinskog suda u S. broj 15… od ….. g., zahtjeva tužitelja za mirno rješenje spora
od ….. g., odgovora tuženika od ….. g., zapisnika s
ročišta od ….. g. u predmetu ovog suda broj …, odluke
Vrhovnog suda RH broj … od …. g., dopisa Hrvatske
odvjetničke komore od …. g. i predmeta ovog suda broj …
(novi broj …) iz kojeg su kopirani dijelovi i zadržani u privitku spisa.
Stranke su popisale parnični trošak.
Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
Radi se o sporu male vrijednosti, zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl. 457. do 467. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91,
91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) jer se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 10.000,00 kn.
Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja radi naknade štete i to izmakle dobiti tužitelja radi nemogućnosti kao branitelj po službenoj dužnosti zastupati okrivljenu D. V.na raspravama od … i ….. g. pred ovim sudom u predmetu .. …, a radi rješenja Hrvatske
odvjetničke komore broj … od ….. g. kojim je tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva jer je proglašen krivim i osuđen presudom Županijskog suda u S. … od ….. g., a koja je presuda ukinuta odlukom VSRH te
je tužitelj oslobođen od optužbe, nakon čega je rješenjem HOK-a broj …. od ….. g. ukinuto rješenje od ….. g. na način da je u odnosu na tužitelja ''ukinuta obustava prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti''.
Među strankama nije bilo sporno na koji se način vodio i kako je završio premet Županijskog suda u S. broj K-16/01 te kada je i koja rješenja donio HOK,
postupajući po disciplinskoj prijavi suca Županijskog suda u S.. Ovdje treba napomenuti da je u skladu s odredbom čl. 59. Zakona o odvjetništvu (Narodne novine broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11, dalje ZO) sud odnosno drugo državno tijelo dužno obavijestiti Komoru o pokretanju prekršajnog odnosno kaznenog postupka i određivanju pritvora protiv odvjetnika, izricanju osuđujuće presude odvjetniku i o odluci kojom se pravomoćno završava kazneni ili prekršajni postupak protiv odvjetnika.
Nije bilo sporno da je u razdoblju od …. g. do ….. g. tužitelju bila na snazi mjera zabrane obavljanja odvjetništva.
Prvenstveno je trebalo raspraviti pitanje postojanja procesne pretpostavke za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.
U skladu s odredbom čl. 186. a st. 1. ZPP-a osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se prije podnošenja tužbe obratili nadležnom
Državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora.
Tužitelj je uz tužbu priložio zahtjev za mirno rješenje spora koji je podnio nadležnom Državnom odvjetništvu u S., koji je zaprimljen ….. g., i
u kojem je naveo da je u predmetu Županijskog suda u S. broj K 16/01 presudom
Vrhovnog suda RH broj …. odbijena optužba te da je tužitelj pretrpio
imovinsku i neimovinsku štetu u iznosu od 15.170.000,00 kn pa je predložena isplata tog iznosa.
Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da se ima smatrati da tužitelj nije podnio zahtjev za mirno rješenje spora jer njegov podnesak, koji je tako nazvao, nije sadržavao sve potrebne elemente koje sadrži tužba te je nakon podnošenja jednog općenitog zahtjeva za mirno rješenje spora tužitelj pred ovim sudom podnio više desetaka tužbi, što da nije sporno.
S obzirom da je tužitelj u zahtjevu za mirno rješenje spora naveo broj kaznenog postupka koji se pred Županijskim sudom u Splitu vodio protiv njega i koji je završio na povoljan način za njega te da je pretrpio štetu u iznosu koji je veći od iznosa koji traži u ovom postupku ovaj sud smatra da je tužitelj u zahtjevu naveo sve bitne činjenice o kojima ovisi zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva kao i određen novčani iznos te je time, i bez obzira što iznos nije identičan iznosu koji potražuje u ovom postupku, ispunio procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe za naknadu štete u ovom postupku.
Tuženik je u odgovoru na tužbu istakao i prigovor promašene pasivne legitimacije, a budući da spornu odluku od ….. g., kojom je tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva do pravomoćnog okončanja disciplinskog postupka ili drugačije odluke disciplinskih tijela, nije donio tuženik nego Hrvatska odvjetnička komora (dalje HOK).
U ovom se dijelu obrazloženja trebalo kratko osvrnuti na ovaj prigovor tuženika, s tim da se pitanjem pravilnosti pasivne legitimacije sud bavio i nakon određivanja pravne osnove tužiteljevog zahtjeva. Disciplinski postupak protiv tužitelja pred HOK-om pokrenut je po disciplinskoj prijavi suca određenog za rad na predmetu Županijskog suda u S. i nakon što je HOK-u dostavljena presuda
Županijskog suda u S. … od …. g. kojom je tužitelj proglašen
krivim i osuđen pa postoji uzročno-posljedična veza između vođenja kaznenog postupka pred Županijskim sudom u Splitu i donošenja rješenja HOK-a kojim je tužitelju kao odvjetniku određeno vrijeme bilo obustavljeno pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti, pa sud nije prihvatio obrazloženje tuženika o nepravilnosti njegove pasivne legitimacije radi ovog razloga.
Dakle, trebalo je odrediti koji je pravni osnov za podnošenje tužbe za naknadu štete, koji tužitelj nije jasno i nedvosmisleno istakao u tužbi, a nije to bio ni dužan prema odredbi čl. 186. st. 3. Zakona o parničnom postupku ZPP-a prema kojoj će sud po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan.
Moglo bi se zaključiti da tužitelj smatra da mu šteta, koju je prema navodima tužbe pretrpio, pripada temeljem odredbe čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima (Narodne novine broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20), a s obzirom da se u narativnom dijelu tužbe spominje ime i prezime suca koji je postupao u predmetu Županijskog suda u S. ….. Prema ovoj odredbi
tuženik odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.
Tužitelj očito smatra da je radi same činjenice da je osuđujuća presuda broj .… od …. g. Županijskog suda u S. po izjavljenoj žalbi ukinuta
presudom i rješenjem Vrhovnog suda RH broj … te je protiv tužitelja odbijena optužba riječ o nezakonitom i nepravilnom radu suca u obnašanju sudačke dužnosti.
Prije svega, osuđujuću odluku u kaznenom postupku donijelo je vijeće Županijskog suda u S., a ne sudac pojedinac. Osim toga, tužitelj osim donošenja drugačije odluke od one koju je donio Vrhovni sud RH, koju nije donio sudac pojedinac nego vijeće više sudaca, ne tumači koje bi to nezakonito i nepravilno postupanje suca dovelo do eventualnog nastanka štete. Sud je u predmetu …
Županijskog suda u S. proveo zakonit, neovisan i pravilan postupak, pa, po ocjeni ovog suda, nema nikakvih okolnosti koje bi ukazivale na nezakonit ili nepravilan rad suca u obnašanju sudačke dužnosti u tom postupku, radi čega je sud zaključio da nema mjesta primjeni odredbe čl. 105. Zakona o sudovima.
Naknadu štete spominje i odredba čl. 14. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, i 152/14, dalje ZKP 08) koji je bio na snazi u vrijeme kad je tužitelj naveo da je pretrpio štetu i prema kojoj odredbi osoba koja je neopravdano osuđena za kazneno djelo ili je neosnovano uhićena ima pravo na svekoliku rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz sredstava državnog proračuna te druga prava utvrđena zakonom.
Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba propisan je u ranijem Zakonu o kaznenom postupku (Narodne novine broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02 i 115/06, dalje ZKP 97) u glavi XXX. s tim da su, temeljem odredbe čl. 573. al. 3. ZKP 08, odredbe Glave XXX. ZKP-a 97 i nadalje u primjeni do donošenja posebnog zakona.
Prema odredbi čl. 476. st. 1. (čl. 494. st. 1.) ZKP-a 97 pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba prema kojoj je bila pravomoćno izrečena kaznena sankcija ili koja je proglašena krivom, a oslobođena kazne, a kasnije je u povodu izvanrednog pravnog lijeka novi postupak pravomoćno obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe ili je optužba odbijena, osim ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo zato što je u novom postupku oštećenik kao tužitelj, odnosno privatni tužitelj odustao od progona ili što je oštećenik odustao od prijedloga, a do odustanka je došlo na temelju sporazuma s okrivljenikom.
Prema odredbi čl. 478. st. 3. (čl. 496. st. 3.) ZKP-a 97 tužba za naknadu štete podnosi se protiv Republike Hrvatske.
Dakle, jasno je da je tuženik pasivno legitimiran za naknadu štete temeljem odredbi čl. 14. ZKP-a 08 i čl. 478. st. 3. (čl. 496. st. 3.) ZKP-a 97.
Nakon što je po žalbi tužitelja osuđujuća presuda u odnosu na tužitelja ukinuta odlukom Vrhovnog suda RH i tužitelj oslobođen od optužbe proizlazi da temeljem citiranih odredbi ZKP-a (97 i 08) tužitelj, kao osoba neopravdano osuđena za kazneno djelo, ima pravo na naknadu štete, ukoliko se utvrdi da je štetu pretrpio. Tužitelj je iznio tvrdnju da je radi donošenja rješenja kojim mu je bilo obustavljeno obavljanje odvjetništva izgubio zaradu jer za vrijeme trajanja obustave obavljanja odvjetničke djelatnosti nije mogao kao branitelj po službenoj dužnosti D. V. zastupati i braniti okrivljenicu na raspravama pred ovim sudom u
predmetu .. od … i …. g.
Sud je pribavio predmet ovog suda broj … koji je ranije imao broj …. u kojem je priložen predmet
.. koji je pripojen predmetu …
rješenjem od ….. g.
Rješenjem predsjednika ovog suda broj … od ….
g. tužitelj je postavljen za branitelja po službenoj dužnosti D. V. u
predmetu …. Rješenjem broj … od ….. g. tužitelj
je razriješen dužnosti branitelja po službenoj dužnosti okrivljenici pod 2) D.
V. u predmetu … te je okrivljenici postavljen novi branitelj po službenoj dužnosti R. V., odvjetnik u S.. U obrazloženju ovog rješenja
navedeno je da je doneseno rješenje HOK-a od …... g. kojim je tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva te da je, temeljem odredbe čl. 73. st. 6. ZKP-a, radi toga tužitelja valjalo razriješiti dužnosti branitelja.
Pregledom predmeta ovog suda broj …. utvrđeno je da je u tom
predmetu sutkinja A.B.u dopisu od ….. g. predsjedniku suda predložila okrivljenici D. V. postaviti drugog odvjetnika sa službenog
popisa kao branitelja po službenoj dužnosti, a s obzirom da je rješenjem HOK-a od ….. g. tužitelju obustavljeno obavljanje odvjetništva. Pregledom zapisnika
o raspravama održanima …. i ….. g. utvrđeno je da je okrivljenicu
Dubravku Vučković na tim raspravama zastupao odvjetnik R. V., kao branitelj po službenoj dužnosti.
Stoga je tužitelju nastupila šteta radi izgubljene zarade koja je nesumnjivo u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi s donošenjem rješenja HOK-a od …..
g. jer je radi tog rješenja tužitelj razriješen dužnosti branitelja po službenoj dužnosti okrivljenice pod 2) D. V. u predmetu ovog suda …, i to u visini
zastupanja na raspravama održanima … i ….. g.
Odredbom čl. 1. Pravilnika o visini nagrade odvjetniku određenom za branitelja po službenoj dužnosti (Narodne novine broj 101/12) određeno je da se nagrada za rad odvjetnika za obranu po službenoj dužnosti određuje u visini od 30%
od nagrade za rad koja bi odvjetniku pripadala za pojedine radnje u postupku po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 148/09).
Tužitelj je u tužbi naveo da bi mu, da nije bilo doneseno rješenje HOK-a od 8. rujna 2014. g., za zastupanje okrivljene D. V. na raspravi od ….. g. pripala nagrada od 900,00 kn, a za zastupanje na raspravi od ….. g. nagrada od 450,00 kn, pri čemu se pozvao za Tbr. 4.4. u vezi s Tbr. 4.1. i na Tbr. 4.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Radi se o Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14 i 118/14, dalje Tarifa) i Tbr. 4.1. prema kojem za obranu optuženog na raspravi pred sudovima za prvi sat svakog dana rasprave za kaznena djela za koja je predviđena kazna do 10 godina zatvora odvjetniku pripada 300 bodova, a ako je došlo do odgode rasprave (Tbr. 4.4.) 50% nagrade iz t. 1. tog Tbr.
To znači da bi tužitelj, da nije doneseno rješenje HOK-a od ….. g. te radi tog rješenja i rješenje ovog suda broj broj … od ….. g., ostvario zaradu zastupanjem okrivljene pod 2) D.V. na
raspravi od ….. g. u visini od 30% iznosa od 3.000,00 kn odnosno u visini od 900,00 kn, a na raspravi od ….. g. u visini 30% iznosa od 1.500,00 kn odnosno u visini od 450,00 kn, odnosno ukupno 1.350,00 kn, koliko je tužitelj u ovom postupku i zatražio i što je sud odlučio prihvatiti.
Na dosuđeni iznos glavnice tužitelj je zatražio isplatu zatezne kamate koja teče od dana kad je trebao pristupiti na raspravu pred ovim sudom u predmetu I K 315/06 kao branitelj po službenoj dužnosti D. V., smatrajući da je taj dan (rasprave od … i ….. g.) pretrpio štetu u vidu izgubljene
zarade. Međutim, prema Tbr. 48. Tarife naplata odvjetničke usluge u kaznenim i prekršajnim postupcima dospijeva pravomoćnim okončanjem postupka, opozivom punomoći, otkazom punomoći ili raskidom ugovora.
Uvidom u eSpis ovaj sud je utvrdio da je kazneni postupak protiv okrivljene pod 2) D. V. pravomoćno okončan osuđujućom presudom broj …. od ….. g. koja je postala pravomoćna …. g.
Stoga je tužitelj svoje usluge kao branitelj po službenoj dužnosti mogao naplatiti najranije nakon pravomoćnog okončanja postupka odnosno ,,,,. g., radi čega je na obračunati iznos glavnice tužitelju sud priznao zateznu
kamatu propisanu zakonom koja teče od ,,,,. g. do isplate, dok je
njegov zahtjev za isplatu zatezne kamate koja na iznos glavnice od 900,00 kn teče od ,,,. g. do ,,,. g. te koja na iznos glavnice od 450,00 kn
teče od ,,,. g. do ,,,,. g. trebalo odbiti kao neosnovan i
odlučiti kao u izreci presude pod točkom I.
Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a jer je sud ocijenio da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtejva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi radi čega je tuženika trebalo obvezati na naknadu svih troškova koje je imao tužitelj.
Tužitelju je sud priznao trošak sastava tužbe od 25 bodova i zastupanja na ročištima od ,,,, i ,,,. g. po 6,25 bodova (ukupno 12,5 bodova).
Ukupan broj bodova od 37,5 trebalo je pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 50. Tarife. Iznos koji se tim postupkom dobije (375,00 kn) trebalo je uvećati za zatraženi PDV i zatraženu pristojbu presude (100,00 kn) te tako dobiti iznos od 568,75 kn koji predstavlja trošak koji je trebalo priznati tužitelju i zbog čega je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
U Splitu, 11. veljače 2022. g.
S U D A C
S. P.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda
objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).
Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog
postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Broj zapisa: eb306-13832
Kontrolni broj: 07e78-39dd2-a47d4
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=SANDI PETRIČIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
