Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv.Križ, Dračevac
Pn-618/2018
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja B. F., iz S., M. 70, OIB …., zastupanog po
O. društvu P. i G. iz Z., protiv tuženice C. osiguranje
d.d. Z., OIB …., radi naknade štete, nakon održane i zaključene
javne i glavne rasprave dana 24.studenog 2021. prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 11.veljače 2022.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„ Nalaže se tuženoj C. osiguranje d.d. Z. M. 22, da tužitelju B.
F. iz S., D. Š. 13, na ime imovinske štete po osnovi izgubljene zarade sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa odnosno od prvog u mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnje dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za pet postotnih poena i to tekućim na iznose:
- 3.023,50 kn počam od 01.06.2008. pa do isplate
- 3.056,50 kn počam od 01.07.2008. pa do isplate
- 3.056,50 kn počam od 01.08.2008. pa do isplate
- 3.056,50 kn počam od 01.09.2008. pa do isplate
- 3.056,50 kn počam od 01.10.2008. pa do isplate
- 2.934,21 kn počam od 01.11.2008. pa do isplate
- 2.934,20 kn počam od 01.12.2008. pa do isplate
- 2.934,20 kn počam od 01.01.2009. pa do isplate
- 2.934,20 kn počam od 01.02.2009. pa do isplate
- 2.934,20 kn počam od 01.03.2009. pa do isplate
- 2.934,20 kn počam od 01.04.2009. pa do isplate
- 2.934,20 kn počam od 01.05.2009. pa do isplate
- 2.934,20 kn počam od 01.06.2009. pa do isplate
- 2.934,20 kn počam od 01.07.2009. pa do isplate
- 2.907,40 kn počam od 01.08.2009. pa do isplate
- 2.907,40 kn počam od 01.09.2009. pa do isplate
- 2.907,40 kn počam od 01.10.2009. pa do isplate
- 2.907,40 kn počam od 01.11.2009. pa do isplate
- 2.907,40 kn počam od 01.12.2009. pa do isplate
- 2.907,40 kn počam od 01.01.2010. pa do isplate
- 2.907,40 kn počam od 01.02.2010. pa do isplate
- 2.874,40 kn počam od 01.03.2010. pa do isplate
- 2.874,40 kn počam od 01.04.2010. pa do isplate
- 2.874,40 kn počam od 01.05.2010. pa do isplate
- 2.874,40 kn počam od 01.06.2010. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.07.2010. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.08.2010. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.09.2010. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.10.2010. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.11.2010. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.12.2010. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.01.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.02.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.03.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.04.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.05.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.06.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.07.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.08.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.09.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.10.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.11. 2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.12.2011. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.01.2012. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.02.2012. pa do isplate
- 2.961,34 kn počam od 01.03.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.04.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.05.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.06.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.07.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.08.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.09.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.10.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.11.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.12.2012. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.01.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.02.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.03.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.04.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.05.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.06.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.07.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.08.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.09.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.10.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.11.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.12.2013. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.01.2014. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.02.2014. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.03.2014. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.04.2014. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.05.2014. pa do isplate
- 3.009,18 kn počam od 01.06.2014. pa do isplate
- 3.289,84 kn počam od 01.07.2014. pa do isplate
- 3.289,84 kn počam od 01.08.2014. pa do isplate
- 3.318,00 kn počam od 01.09.2014. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.10.2014. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.11.2014. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.12.2014. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.01.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.02.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.03.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.04.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.05.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.06.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.07.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.08.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.09.2015. pa do isplate
- 3.712,31 kn počam od 01.10.2015. pa do isplate
te da mu počam od 01.10. 2014. pa nadalje plaća mjesečnu rentu u iznosu od 4.134,78 kuna najkasnije do svakog 5-og u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6-og u mjesecu pa do isplate prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe." kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 18.travnja 2007. I. Z. upravljao osobnim vozilom reg oznake ŠI
…, a kretao se kolnikom ulice Krbela kroz mjesto Ž. od zapada prema istoku. Nadalje, da je dolaskom na križanje sa državnom cestom D 8 započeo vršiti uključivanje na istu preko pune uzdužne linije, a da prethodno nije propustio sva vozila koja su se kretala kolnikom ceste na koju se uključuje, a uslijed čega je prednjom lijevom bočnom stranom svog vozila naletio na prednji dio motocikla reg oznake ST … kojim je upravljao tužitelj koji je uslijed tog naleta odbačen na kolnik. Nadalje, da je osobno vozilo bilo osigurano kod tuženika policom broj 012202325972. Nadalje, da je tužitelj u predmetnoj nezgodi zadobio teške tjelesne ozljede uslijed kojih nije bio sposoban za rad u razdoblju od 19.travnja 2007. do 30.travnja 2008. te je istom nastupila imovinska šteta po osnovi izgubljene zarade. Nadalje, da je u trenutku prometne nezgode imao zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s tvrtkom " A." d.o.o. temeljem kojeg je primao plaću neto 3.600,00 kuna. Nadalje, da je tužitelj za vrijeme bolovanja u gore navedenom periodu izgubio dohodak u iznosu od 27.661,71 kuna (neto). Nadalje, da je nakon povratka s bolovanja nije više mogao obavljati poslove koje je do tada obavljao (zbog težine i karaktera ozljeda) pa je prihvatio novo radno mjesto sa skraćenim radnim vremenom i sa manjom plaćom slijedom čega potražuje razliku u iznosu od 2.600,00 kuna mjesečno na ime izgubljene zarade. Nadalje, tužitelj smatra da mu pripada izgubljena zarada (jednostruko i u vidu rente) na ime razlike plaće koju danas ostvaruje i plaće koju bi ostvarivao na radnom mjestu na kojem bi radio prema ugovoru iz 2006. da nije bilo nezgode i nakon prestanka nesposobnosti za rad, te uređuje tužbeni zahtjev u podnesku od 18.listopada 2012. odnosno 25.8.2015.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, a osporava osnov i visinu.
3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom potvrde o imovnom stanju, medicinske dokumentacije tužitelja ( list 6-37), podataka o plaći – IP obrazaca ( list 37-44), potvrde A. od 26.1.2009. (list 46), ugovora o radu (list 47), potvrde o ostvarenom dohotku ( list 48), izvješća o bolovanju ( list 50-69), saslušanjem tužitelja (list 81-83), ugovor o radu od 1.5.2008., opis poslova koje obavlja ( list 122), vještačenjem po vještaku M. V. B. ( list 127-128), knjigovodstveno-
financijskim vještačenjem ( list 137-139 i 149), te dopunskim vještačenjem ( list 156- 159), pregledom podataka HZZO od 6.5.2015., podataka HZMO ( list 234), Odluku o otkazu ugovora o radu na određeno vrijeme ( list 229), ugovora o radu sporazuma o prestanku ugovora o radu ( dokumentacija dostavljena uz podnesak tužitelja od 13.11.2015.), saslušanjem svjedoka A. L. S. i A. Č., S.
B., I. F., A. P. te saslušanjem tužitelja te dopunskim
saslušanjem tužitelja u svojstvu parnične stranke te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan. 4. U ovom predmetu donijeta je prvostupanjska presuda poslovni broj P-9565/09 od 17.prosinca 2012. kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja. Drugostupanjskom presudom i rješenjem poslovni broj Gž-245/13 od 9.prosinca 2014. djelomično je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu naknade izgubljene zarade za vrijeme nesposobnosti za rad, a ukinuto u odnosu na isplatu izgubljene zarade nakon prestanka nesposobnosti za rad, pa nadalje, uz uputu da se utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za dosuđenje daljnje naknade štete ( nakon svibnja 2008) odnosno je li se tužitelj nakon toga pokušao zaposliti na drugom radnom mjestu za koje ima radnu sposobnost i to na puno radno vrijeme.
5. U nastavku postupka izvedeni su dokazi saslušanjem svjedoka L. i Ć.
te dopunskim saslušanjem tužitelja na okolnost zaposlenja na radnom mjestu ekonomista- smjer računovodstvo i financije za koje je tužitelj kvalificiran.
6. Presudom poslovni broj Pnš-512/14 od 26.srpnja 2016. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja glede naknade imovinske štete po osnovi izgubljene zarade počev od travnja 2007. pa nadalje, a ista je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3392/16 od 22.studenog 2018.
7. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi:
- da je tužitelj kao vozač motocikla ozlijeđen dana 18. travnja 2007. te je nesporna odgovornost osiguranika tuženice za nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženice za naknadu štete koju tužitelj trpi;
- da je u vrijeme štetnog događaja tužitelj bio zaposlen kod poslodavca „A.“ d.o.o. temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. listopada 2006. uz ugovorenu bruto plaću od 4.844,32 kn i smjenski rad, na radnom mjestu za obavljanje poslova SSS i to: obilazak klijenata dojavnog centra, kontrola tehničke ispravnosti, vođenje evidencija svih klijenata dojavnog centra, te i ostalih poslova po nalogu direktora;
- da je tužitelj sklopio s istim poslodavcem ugovor o radu dana 1. svibnja 2008. za obavljanje poslova NKV-kurir na pola radnog vremena uz ugovorenu bruto plaću od 1.149,00 kn; dana 1.veljače 2010. sa društvom E. protekt d.o.o. na neodređeno vrijeme za radno mjesto "kurir, zaštitarski poslovi i praćenje natječaja javne nabave", a dana 1. prosinca 2012. sa društvom E. C. d.o.o. na određeno vrijeme od
1. prosinca 2012. do 1. veljače 2013. za radno mjesto kurir na pola radnog vremena za mjesečnu plaću u iznosu od 1.407,00 kn;
- da je tužitelju prestao radni odnos dana 30. lipnja 2014. pa je tužitelj od srpnja mjeseca 2014. godine prijavljen kod HZZ kao nezaposlen;
- da se prijave osiguranja tužitelja kod HZMO podudaraju sa datumima zaključenih ugovora o radu odnosno, tužitelj je od 1. listopada 2006. do 31. siječnja 2010. bio zaposlenik društva A. d.o.o., od 1. veljače 2010. do 30. studenog 2012. E. protekt d.o.o., a od 1. prosinca 2012. do 30. lipnja 2014. E. C. d.o.o.;
- da je iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. M. V. B.,
specijaliste medicine rada razvidno da je tužitelj zbog liječenja ozljeda i postupka rehabilitacije bio na bolovanju od 19. travnja 2007. do 30. travnja 2008. (i za koje razdoblje je tužitelju pravomoćno i dosuđena naknada štete zbog gubitka u zaradi, a koja se očitovala u razlici između plaće koju bi primao da je radio i naknade za bolovanje koju je stvarno primao i to presudom istog suda broj P1-10231/09 od 17. prosinca 2012. koja je potvrđena presudom Ž. suda u S. broj Gžnš- 245/13 od 9. prosinca 2014.); da se tužitelj bavio borilačkim poslovima čime da se više ne može baviti odnosno zaključuje da tužitelj nije sposoban za obavljanje istih jer da ima posljedice prijeloma sa funkcionalnim poremećajima; da tužitelj nije sposoban za obavljanje poslova zaštitara, ali da ima preostalu radnu sposobnost za sve one poslove koji ne zahtijevaju dizanje i nošenje teških tereta, te rad na visini, pa je tako sposoban i za poslove SSS ekonomskog smjera, financijsko računovodstvene tj. one poslove za koje je školovan;
- da iz iskaza svjedoka A. L. S., A. Č., S. B., A.
P. i I. F. proizlazi da poznaju tužitelja, da je isti radio u jednoj zaštitarskoj službi, da im je poznato da je imao prometnu nesreću i da ih je molio da ga zaposle, a radi se o svjedocima koji imaju ili knjigovodstveni servis ili rade u računovodstvu, ali da su vremena kada se teško radi i preživljava, da je vrijeme krize i da se ne traže novi radnici;
- da iz stranačkog iskaza tužitelja proizlazi da je u A. d.o.o. S. radio posao voditelja i dispečera u dojavnom centru, a inače to društvo da se bavi pružanjem usluga tjelesne i tehničke zaštite; da je u prometnoj nesreći od 22. listopada 2006. zadobio ozljedu u vidu prijeloma rebara i bio je na bolovanju sve do druge prometne nesreće koja se dogodila 18. travnja 2007. i u kojoj je zadobio između ostalog i ozljedu u vidu prijeloma obje podlaktice (prijelom oba ručna zgloba, prijelom patele lijevog koljena i goljenične kosti); da ga je po povratku sa bolovanja direktor po njegovu pristanku premjestio na radno mjesto kurira; da ima licencu i da može raditi kao zaštitar, međutim, da ne želi to raditi jer da je prije ozljeđivanja radio kao voditelj dojavnog centra a koji posao više nije mogao raditi u smjenskom radu od po 12 sati (odnosno, sjediti u dojavnom centru i kontrolirati objekte koji se nalaze pod njihovom zaštitom, taj posao da bi po njegovom mišljenju mogao raditi što se tiče ozljeda, ali jedino zbog čega ne može raditi taj posao je što se radi o smjeni od 12 sati, a on da ne može raditi smjenu od 12 sati; dok poslove za koje je obrazovan nikada nije radio i da je teško očekivati da se u vrijeme krize zaposli;
- da je kod H. zavoda za zapošljavanje, P. ureda S. u svibnju 2008. godine bio prijavljen 461 nezaposleni ekonomski službenik, da bi se taj broj u 2013. godini popeo i na 700 i više.
8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud utvrđuje se da je tužitelj potpuno radno sposoban za poslove svoje stručne spreme i za sve druge poslove koje ne iziskuju rad na visini i dizanje i nošenje teških tereta; da je u trenutku nesreće imao 42 godine, te da je nakon nesreće ostao zaposlen kod poslodavca na pola radnog vremena te da nema utvrđene radne nesposobnosti.
9. Sporno je, postoji li obveza tuženika naknaditi štetu tužitelju koji nije radno nesposoban, zbog gubitka zarade.
10. Prema odredbi čl. 195. ZOO tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove u vezi s tim, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Nadalje, ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenome određenu novčanu rentu kao naknadu za štetu.
11. Tužitelj u konkretnom slučaju traži izgubljenu zaradu koju je ostvarivao na radnom mjestu voditelja dojavnog centra u zaštitarskoj firmi.
12. Nadalje, isti navodi " taj posao da bi po njegovom mišljenju mogao raditi što se tiče ozljeda, ali jedino zbog čega ne može raditi taj posao je što se radi o smjeni od 12 sati, a on da ne može raditi smjenu od 12 sati"
13. Slijedom toga, tužitelj je u dogovoru s poslodavcem sklopio ugovor o radu na pola radnog vremena na radnom mjestu kurira.
14. Pretpostavka gubitka zarade je prethodno ostvarenje mogućnosti zarađivanja a pretpostavka iste mogućnosti nadalje, pokušaj zaposlenja sukladno svojoj radnoj sposobnosti i dostignutom obrazovanju.
15. U konkretnom slučaju, po vještaku medicine rada, utvrđeno je da tužitelj nije sposoban obavljati poslove zaštitara, za koje je vjerojatno bio zdravstveno sposoban do prestanka ugovora o radu iz 2006. Iako, prema mišljenju tužitelja isti je bio sposoban obavljati taj posao koji je obavljao do ozljeđivanja, dok nije bio sposoban (po vlastitom uvjerenju iz medicinski ničim potkrijepljenih razloga) raditi u smjenama niti je utvrđeno koje kvalifikacije treba zadovoljiti za takav smjenski rad. Prema tome, oslanjajući se na nalaz i mišljenje vještaka medicine rada, možemo utvrditi da kod tužitelja zbog predmetnog ozljeđivanja nije nastupila nesposobnost za rad, a nastavno na držanje tužitelja nije nastala niti nesposobnost obavljanja poslova voditelja dojavnog centra.
16. Slijedom toga, proizlazi da kod tužitelja nije ispunjena pretpostavka ( ni potpune ni djelomične) nesposobnosti za rad kao jedne od pretpostavki za naknadu štete zbog izgubljene zarade.
17. Osim toga, nije nedvojbeno utvrđeno da se isti pokušao zaposliti na odgovarajućem radnom mjestu prema preostaloj radnoj sposobnosti. Naime, sudu je prezentirao ugovor o radu na pola radnog vremena, a iz istog nije razvidno da se na novom radnom mjestu (kurira) zaposlio temeljem preostale radne sposobnosti. Tim više, što isti ne spori da je sposoban raditi poslove voditelja dojavnog centra osim činjenice da se radi u smjenama.
18. Nije sporno da vještak medicine rada nije isključio mogućnost smjenskog rada, a okolnost da je prestao raditi posao voditelja dojavnog centra zbog otegotne okolnosti rada u smjenama ničim nije dokazano da je u vezi s nastalim ozljeđivanjem.
19. Prema tome, navodi tužitelja o gubitku zarade nisu dovedeni u vezu sa činjenicom da je prestao obavljati dotadašnji posao zbog zdravstvenih razloga, a s tim se podudara i činjenica da je tužitelj bio voljan prihvatiti i taj posao, da se ne radi u smjenama.
20. Nadalje, iz priloženih dokaza nije moguće nedvojbeno utvrditi niti razloge prestanka rada na dotadašnjem radno mjestu.
21. Naime, spisu ne prileže dokazi o tome da je tužitelj izgubio sposobnost za rad niti da je nesposoban raditi puno radno vrijeme niti da je sposoban samo za poslove kurira. Kao što je vještak naveo, tužitelj je za sve druge poslove ( koji ne uključuju rad na visini i dizanje teških tereta) sposoban.
22. Naime, tužitelj je nastavio raditi u istoj firmi na neodređeno vrijeme na pola radnog vremena, što nije, već rečeno, uvjetovano njegovom radnom nesposobnosti.
23. Prema tome, iz izvedenih dokaza proizlazi da bi obveza tuženika za naknadu izgubljene zarade postojala u situaciji da je tužitelj dokazao da je zbog radne nesposobnosti uslijed nezgode, prestao radni odnos kod poslodavca jer zbog narušenog zdravlja ne može obavljati dotadašnje poslove, što isti nije dokazao, a sukladno čl. 221.a ZPP-a trebao je dokazati. Naime, tužitelj nije dokazao, a trebao je dokazati da je prestanak dotadašnjeg radnog odnosa u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnom nezgodom odnosno posljedicama po zdravlje tužitelja što nije nedvojbeno utvrđeno jer iz izvedenih dokaza proizlazi da se tužitelj na novo radno mjesto premjestio u dogovoru sa poslodavcem, odnosno, da je tuženik prihvatio prestanak radnog odnosa na temelju ugovora o radu na puno radno vrijeme prije štetnog događaja. Prema tome, okolnost da je tužitelj kod istog poslodavca nastavio ostvarivati manju zaradu nego prije prometne nezgode ta činjenica je rezultat slobodne dispozicije tužitelja da prihvati ponudu za rad kod istog poslodavca u okviru ugovora o radu na pola radnog vremena s manjom zaradom nego prije štetnog događaja. Prema tome, tužitelj ne ostvaruje nikakvo pravo na naknadu štete jer je takav " gubitak " zarade rezultat volje samog tužitelja, a ne posljedica umanjenja radne sposobnosti tužitelja.
24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
Split, 11.veljače 2022.
Sutkinja
Maja Anušić v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.
Dna:
1. punomoćniku tužitelja
2. tuženika
