Poslovni broj: 11 Us I-1546/2021-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice J. S. iz M., Š. 18, koju zastupa opunomoćenica S. B., odvjetnica u P., M. S. 12, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 10. veljače 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/21-02/482, URBROJ: 443-02-02-17-21-1 od 24. svibnja 2021.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Određuje se odgodni učinak tužbe te se odgađa izvršenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/21-02/482, URBROJ: 443-02-02-17-21-1 od 24. svibnja 2021. do pravomoćnosti odluke u ovome upravnom sporu.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/21-02/482, URBROJ: 443-02-02-17-21-1 od 24. svibnja 2021. u toč 1. izreke naređeno je vlasnici, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni: betonsko stepenište za pristup u podrumsku etažu tlocrtne veličine 400 x 170 cm; podrumsku etažu svijetle tlocrtne veličine 355 x 650 cm, visine 227 cm; prizemnu etažu zidanu betonskim blokovima debljine 20 cm s FERT polumontažnom stropnom konstrukcijom visine 280 cm, tlocrtne veličine 1245 x 685 cm, a što je izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole izvan građevinskog područja prema PPUO Ližnjan, na k.č. … k.o. Š.. U toč. 2. izreke utvrđeno je da je vlasnici, ovdje tužiteljici, obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na k.č. … k.o. Š., dana 10. ožujka 2021. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja. U toč. 3. upozorena je vlasnica, ovdje tužiteljica, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. rješenja. U toč. 4. upozorena je vlasnica, ovdje tužiteljica, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. rješenja nakon tri izrečene novčane kazne. U toč. 5. upozorena je vlasnica, ovdje tužiteljica, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih, bez prava na naknadu štete. U toč. 6. upozorena je vlasnica, ovdje tužiteljica, da je obvezna ukloniti stvari s građevine u roku iz toč. 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih, bez prava na naknadu štete.

2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom sudu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao i povrede pravila postupka. U nastavku pojašnjava kako je u postupku dostavila svoje očitovanje u kojem ističe da je prije početka gradnje zatražila od Općine Ližnjan da njezino zemljište uvrsti u građevinsko područje na kojem je dozvoljena gradnja, a sve radi pokušaja zbrinjavanja obitelji s petoro malodobne djece, od kojih je jedno dijete s posebnim potrebama, budući da nema uvjeta za podizanje kredita niti druge imovine osim predmetnog zemljišta u vlasništvu te s obitelji živi na rubu egzistencije. Tužiteljica u tužbi pri tome naglašava da je neposredno uz objekt tužiteljice izgrađeno više različitih objekata, legaliziranih u postupku legalizacije, ili također tek u postupku izgradnje, a isti se ni položajem ni izgledom ne razlikuju od objekta tužiteljice, čak štoviše radi se i o višekatnicama. Tužiteljica uz tužbu dostavlja i geodetski elaborat temeljem kojeg je predmetna građevina evidentirana u katastru i zemljišnoj knjizi, a koji u obrazloženju pobijanog rješenja nije spomenut. Tužiteljica smatra da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, te se okolnosti koje ovdje ističe nigdje ne navode, iako je dostavila i zahtjev za izmjenu urbanističkog statusa nekretnine/urbanizaciju zemljišta od 2018. godine, iz kojeg je razvidno da se isto traži za čitav niz zemljišta na kojima se također gradi. Iz navedenog je jasno da je tužiteljica stavljena u nepovoljan/nejednak položaj u odnosu na ostale vlasnike nekretnina – građevina u neposrednom susjedstvu, a što ne može biti na zakonu osnovano te predstavlja kršenje njezinih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Slijedom navedenog, tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da sud poništi osporavano rješenje tuženika uz obvezu tuženika na nadoknadu troškova ovog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava dana 3. studenog 2021. u odsutnosti uredno pozvane tužiteljice i tuženika, na kojoj je proveden dokaz uvidom u dokumentaciju spisa predmeta upravnog postupka i spisa predmeta upravnog spora.

5. Nakon zaključene rasprave, sud je donio presudu poslovni broj 11 UsI- 808/2021-9 od 11. studenog 2021. protiv koje je opunomoćenica tužiteljice podnijela žalbu u kojoj je između ostalog navela kako nije zaprimila poziv za održavanje ročišta na vrijeme da bi izvršila potrebnu pripremu te su u tom smislu povrijeđena tužiteljice, tim više što je odbijen prijedlog tužiteljice za saslušanjem, čime tužiteljici nije omogućeno sudjelovanje u postupku.

6. Stoga je ponovno održana rasprava dana 2. veljače 2022. u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika čime je strankama dana mogućnost očitovanja na sve dokaze i činjenice (čl. 55. st. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS). Na predmetnom ročištu tužiteljica je ostala kod navoda iznesenih u tužbi i navoda iznesenih u ranije spomenutoj žalbi. Dodatno je istaknula kako tužiteljica živi na adresi nekretnine koja je predmetom uklanjanja, a na kojoj živi sa suprugom i troje djece, od kojih je jedno punoljetno dijete s posebnim potrebama i dvoje maloljetne djece. Zbog primanja subvencije od Općine Medulin za dijete s posebnim potrebama, tužiteljica je još uvijek prijavljena na adresi Medulin, Ševe 18, iako stvarno živi na adresi nekretnine koja je predmetom uklanjanja. Na adresi nekretnine koja je predmetom uklanjanja ulica G. T. 106G prijavljeni su suprug tužiteljice A. K. i jedno dijete A. K.. Zbog potonje navedenog, tužiteljica je predložila određivanje odgodnog učinka tužbe u ovom sporu, odnosno iz razloga jer se radi o nekretnini tužiteljice u kojoj ona živi sa svojom obitelji. Na adresi tužiteljice iz tužbe žive njezini roditelji, a kako na predmetnoj adresi nema uvjeta za smještaj čitave tužiteljičine obitelji tužiteljica je započela s gradnjom objekta koji je predmetom rješenja o uklanjanju. Tužiteljica je ujedno ustrajala kod prijedloga za provođenjem dokaza saslušanjem svjedoka i tužiteljice, a po provođenju kojih je predložila donošenje presude kojom se poništava rješenje tuženika.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora pri tome odbivši provesti ostale po tužiteljici predložene dokaze ocijenivši da potonji nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnoga postupka i upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

10. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Obzirom tužiteljica u ovom postupku nije dostavila dokaze kojima bi dovela u sumnju ili osporila činjenična utvrđenja građevinskog inspektora – da u konkretnom slučaju tužiteljica ne raspolaže potrebnim aktom za gradnju, to je zakonito inspektor na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a naložio uklanjanje predmetne gradnje.

12. Nastavno, ističe se kako navodi tužiteljice kojima se ukazuje na povredu pravila upravnog postupka nisu osnovani.

13. Naime, tužiteljica navodima u tužbi samo paušalno ukazuje na nedostatnost obrazloženja, međutim sud iste nije prihvatio budući da pobijano rješenje tuženika sadrži obrazloženje koje je u cijelosti u skladu sa odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09).

14. Kraj nesporne činjenice da je predmetna građevina izgrađena bez građevinske dozvole, kao i da je tužiteljica vlasnica iste, pravilno je tuženik sukladno ranije citiranim odredbama naložio uklanjanje te građevine, pri čemu za rješenje stvari nije odlučno da li je podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole odnosno promjenu prostornog plana.

15. Naime, zahtjev za promjenu prostornog plana može biti od utjecaja na izdavanje građevinske dozvole, dok podneseni zahtjev za izdavanje građevinske dozvole sukladno odredbama ZDI-a i Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17, dalje: ZG) nema utjecaja kod donošenja rješenja o uklanjanju bespravno izgrađene građevine, već samo sukladno čl. 14.g i čl. 14.h. Naputka o načinu rada građevinske inspekcije („Narodne novine“ broj 46/20, 80/20), može imati utjecaja na poček kod izricanja novčanih kazni kojima se stranku prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju.

16. Iz izričite zakonske odredbe čl. 106. ZG-a proizlazi da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano, a koju zakonsku obvezu tužiteljica nije ispoštovala.

17. Također, nisu osnovani ni tužiteljičini navodi vezano za nejednako postupanje glede legaliziranih objekata izgrađenih u neposrednoj blizini objekta tužiteljice. Ovo stoga što je tužiteljici, jednako kao i vlasnicima susjednih objekata, bila na dispoziciji mogućnost ishođenja rješenja o izvedenom stanju sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13 i 65/17, dalje: ZPNIZ), a koji objekti se sukladno zakonu smatraju objektima izgrađenima temeljem akta za gradnju.

18. Zaključno, neodlučni su navodi tužiteljice vezano za upis građevine u katastru i zemljišnoj knjizi. Ovo stoga što je upravnosudska praksa jasna u zauzetom shvaćanju da građevni inspektor može narediti uklanjanje objekta koji je upisan u zemljišne knjige ako je upisan s teretom neposjedovanja uporabne dozvole. U konkretnom slučaju, u zk.ul.br. … k.o. Š. upisana je k.č.br. … kuća i dvorište Ulica G. T. 106G ukupne površine 523 m[2] sa zabilježbom da za evidentiranje građevine na k.č.br. … (kuća sa 95 m[2] ) u katastru nije priložena uporabna dozvola.

19. S obzirom na sve navedeno, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

20. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

21. S obzirom na odluku kao u izreci ove presude, valjalo je odlučiti o prijedlogu tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

22. Prijedlog tužiteljice je osnovan.

23. Odredbom čl. 26. st. 2. ZUS-a propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Navedene pretpostavke trebaju biti kumulativno ispunjene.

24. Kao što je već rečeno, osporavano rješenje doneseno na temelju ZDI-a, a prema odredbi čl. 106. st. 5. tog Zakona, protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor, s time da pritom nije zakonom propisano da tužba protiv rješenja građevinskog inspektora ne odgađa izvršenje tog rješenja.

25. Iz navedenoga proizlazi da je ispunjena jedna od tri propisane kumulativne pretpostavke za određivanje odgodnog učinka tužbe iz gore navedene odredbe ZUS- a, tj. da zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke.

26. Nadalje, tužiteljica je dokazala postojanje i drugog kumulativno propisanog uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe, a to je da bi joj izvršenjem pojedinačne odluke nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti. Naime, tužiteljica je dokazala da bi joj nemogućnošću korištenja predmetne građevine bio ugrožen egzistencijalni interes jer se radi o osnovnoj građevini koja tužiteljici služi za stanovanje zajedno sa njezinom obitelji, radi čega bi tužiteljici nastala šteta koja bi se u slučaju drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari kasnije teško mogla popraviti.

27. Zaključno, sud nije našao da bi odgoda izvršenja odluke o uklanjanju bila protivna javnom interesu te je stoga utvrđeno ispunjenje i posljednjeg uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe.

28. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke propisane u čl. 26. st. 2. ZUS-a, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 10. veljače 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena (čl. 26. ZUS-a u svezi čl. 67. st. 1. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćenici S. B., P., M. S. 12

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8