REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: 5 Kir-9/2022-4.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu istrage Mirku Svirčeviću uz sudjelovanje zapisničara Božane Rašić, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenika M. T., zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15., 101/17, 118/18, 126/19. i 84/21 – dalje KZ/11), odlučujući o prijedlogu oštećenika kao tužitelja I. B. i R. B., oboje zastupani po punomoćniku A. P., odvjetnici iz N. G., za preuzimanjem progona, postupajući po odredbi članka 55. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17. i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), 10. veljače 2022.

r i j e š i o  j e

Na temelju članka 225. stavka 3. ZKP/08, kao neosnovan, odbija se prijedlog oštećenika kao tužitelja I. B. iz P., i R. B. iz P., za provođenjem istrage.

Obrazloženje

1. Rješenjem broj KP-DO-40/2021-27. od 31. prosinca 2021. Općinsko državno odvjetništvo u P. je na temelju članka 206. stavka 1. točke 2. ZKP/08. odbacilo kaznenu prijavu protiv osumnjičenika M. T., zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 2. KZ/11.

2. U istom rješenju rečeno Općinsko državno odvjetništvo je dalo pouku da oštećenik može na temelju članka 55. stavka 2. ZKP/08. preuzeti progon protiv osumnjičenika u roku od osam dana od dana prijema rješenja ukoliko smatra da to rješenje nije na zakonu osnovano, te da prije podizanja optužnice pred nadležnim Općinskim sudom u Požegi ima pravo izvršiti uvid u spis državnog odvjetništva, a obzirom da osumnjičenik nije ispitan, to je prije podizanja optužnice potrebno provesti dokaznu radnju prvog ispitivanja osumnjičenika koju treba predložiti sucu istrage Županijskog suda u Slavonskom Brodu.

3. Shodno navedenoj pouci oštećenici kao tužitelji I. B. i R. B. su po svome punomoćniku A. P., odvjetnici iz N. G., pravovremeno dostavili ovome sudu prijedlog za provođenjem istrage i tijekom iste provođenje dokazne radnje ispitivanja M. T. kao osumnjičenika, te da se izvrši uvid u preslik ovjerene izjave B. A., izvrši uvid u spis ostavinskog postupka, izvrši uvid u spis ODO-a P. po kaznenoj prijavi i izvrši uvid u iskaze oštećenih I. i R. B. te svjedoka A. B. V., J. V. i I. Ć.

4. U prijedlogu se tvrdi da je M. T. 22. kolovoza 2006. u P., u cilju pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi doveo oštećene pastorke I. i R. B., lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu, a time ih je naveo da na štetu svoje naslijeđene imovine potpišu punomoć, a koju je osumnjičeni iskoristio kao nasljedničku izjavu odricanja od naslijeđa, dakle, prevario, pa da je time počinio kazneno djelo protiv imovine, prijevarom iz članka 236. stavak 2. KZ/11.

5. Prijedlog nije osnovan.

7. Kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15., 101/17, 118/18, 126/19. i 84/21 – dalje KZ/11), čini tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu, ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđem imovine nešto učini ili ne učini. Ovo kazneno djelo prema stavku 2. istog članka egzistira ukoliko je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta.

8. Prema članku 3. stavak 1. KZ/11. prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je kazneno djelo počinjeno.

9. Kazneno djelo prijevare koje se stavlja na teret M. T. je počinjeno 22. kolovoza 2006. Naime, u prijedlogu se tvrdi da je M. T. 22. kolovoza 2006. u P., u cilju pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi doveo oštećene pastorke I. i R. B., lažnim prikazivanjem činjenica doveo u zabludu, a time ih je naveo da na štetu svoje naslijeđene imovine potpišu punomoć, a koju je osumnjičeni iskoristio kao nasljedničku izjavu odricanja od naslijeđa.

10. Dakle, radi se o dovršenom kaznenom djelu u odnosu na koje se zastara računa od trenutka potpisivanja punomoći, tj. 22. kolovoza 2006. a što je vidljivo i iz prijedloga oštećenika kao tužitelja I. i R. B., kada tvrde "da je prijevarna namjera, odnosno da je kod osumnjičenika M. T. stvorena odluka i prije smrti pokojne J. T., da neće ispoštovati posljednju volju pokojne J. T."

11. Tada je bio na snazi Kazneni zakon (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – odluka Ustavnog suda 105/04, 84/05, 71/06 – dalje KZ/97).

12. Prema KZ/97. kazneno djelo prijevare iz članka 224. stavak 1. čini tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, dovede nekog lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenicu u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini. Ovo kazneno djelo počinjeno je prema stavku 4. ako je počinjenjem djela iz stavka 1. pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete. Počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

13. Prema članku 19. stavak 1. alineja 4. KZ/97. kazneni progon radi primjene kaznenog zakonodavstva RH, osim u slučajevima kada se radi o kaznenim djelima navedenim u članku 18. stavak 2. ovog Zakona, što ovdje nije slučaj, ne može se poduzeti kada protekne određeno vrijeme od počinjenja kaznenog djela i to 5 godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od 3 godine zatvora, kao u konkretnom slučaju.

14. Kako je od 22. kolovoza 2006., kada su oštećenici kao tužitelji potpisali punomoć očuhu M. T., do podnošenja kaznene prijave protiv istog 19. travnja 2021. proteklo više od 5 godine, odnosno kako je zastara kaznenog progona nastupila 22. kolovoza 2011., valjalo je prijedlog oštećenika kao tužitelja odbiti kao neosnovan. 15. No, kada se i ne bi radilo o rečenoj zastari (a radi se), ne bi bilo dovoljno osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela prijevare, budući ne stoji navod oštećenika kao tužitelja da je njihov očuh M. T. po oštećenicima potpisanu punomoć iskoristio kao nasljedničku izjavu odricanja od naslijeđa. Pa oštećenici I. i R. B. su kod javnog bilježnika A. B. u P. 22. kolovoza 2006. vlastoručno potpisali a javni bilježnik ovjerio njihove potpise pod brojem 13944/06. punomoć kojom ovlašćuju da ih pravno zastupa odvjetnik R. B. iz J. u svim pravnim postupcima pred sudovima i državnim tijelima R. H. radi provođenja ostavinskog postupka iz pokojne J. T., žene M. i odricanja od nasljedstva, te da svu imovinu ostaviteljice naslijedi suprug – očuh M. T. (broj lista 15 i 16 spisa ODO-a P.). Tijekom ostavinskog postupka iza pokojne J. T. održanog 26. rujna 2007. R. B. kao punomoćnik u ime i za račun A. B. rođene T., M. T., I. i R. B., izjavljuje da nasljednici priznaju vlastoručnu oporuku ostaviteljice J. T. od 5. ožujka 2006. istinitom i pravno valjanom te ne traže nužni dio. Dakle, oštećenici kao tužitelji I. i R. B. su se odrekli nasljedstva i za to odricanje tijekom ostavinskog postupka 23.09.2007. ovlastili punomoćnika R. B., a nije M. T. potpisanu punomoć iskoristio kao nasljedničku izjavu odricanja od nasljedstva. Podatak da je M. T. oštećenicima kao tužiteljima prije potpisivanja punomoći obećao dati određeni dio imovine pokojne majke J. T. i određene iznose novca, oštećenici nisu ničim konkretnim, osim golim tvrdnjama, potkrijepili. Istina, svjedokinja A. B. V. tvrdi da je njena sestra a majka I. i R. B., J. T. prije smrti govorila da je svoju djecu financijski osigurala, međutim, to je jedno a oporuka drugo. Tom oporukom J. T. ostavlja svu svoju imovinu u H. i to: stan u H., zemljište u H., zemljište u L. kod Z., svome mužu M. T. rođenom. Nema niti jedne jedine riječi o zbrinjavanju djece ili bilo čemu drugom iz čega bi se moglo zaključiti da ostavlja nešto djeci. U konačnici mogla je to i tvrditi a do sastavljanja oporuke se predomisliti. Oporuka je pismeni dokaz njene posljednje volje, a volja joj je očigledno bila sve ostaviti suprugu. Prema tome, mišljenje je suca istrage kako u konkretnom slučaju ne postoji dovoljna razina osnovane sumnje na počinjenje M. T. terećenog kaznenog djela prijevare iz članka 224. stavak 4. KZ/97.

16. Radi navedenog odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 10. veljače 2022.

Sudac istrage

Mirko Svirčević

Pravna pouka: Protiv ovog rješenja oštećenik kao tužitelj može uložiti žalba u roku od 3 (tri) dana od dana primitka pismenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u dva primjerka ovome sudu, a o žalbi rješava izvanraspravno vijeće ovog suda (članak 20. stavak 2. ZKP).

DNA:

1. oštećenici kao tužitelji po punomoćniku A. P., odvjetnici iz N. G.,

2. Spis