Poslovni broj: 15 UsI-2501/21-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Ivane Barać kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice A. J. J., OIB: …, iz

S., zastupane po opunomoćeniku I. M., odvjetniku u

S., protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja,

graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: ., Zagreb, Ulica

Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe P. Š., OIB: …. iz S., radi izdavanja građevinske dozvole,

nakon javne i usmene rasprave zaključene 2. veljače 2022. godine u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 10. veljače 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/21-02/97, URBROJ: 531-07-01-03/02-21-3 od 28. svibnja 2021. godine.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužiteljice podnesenoj 13. srpnja 2021. godine protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/21-02/…, URBROJ: 531-07-01-03/02-21-… od 28. svibnja 2021. godine, tužiteljica u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, potom i izreku građevinske dozvole, nakon čega ističe kako je u provedenom postupku izveden nepravilan zaključak o utvrđenom činjeničnom stanju i to kako u pogledu ispunjavanja uvjeta za izdavanje građevinske dozvole, tako i samoga upravnog postupka koji je prethodio izdavanju iste, koji da je sadržavao manjkavosti koje se bile od utjecaja za rješavanje same upravne stvari. Naime, objekti investitora koji su do sada izgrađeni da se nalaze na udaljenosti manjoj od 1 m od međe susjednih parcela, ujedno dopuštenom rekonstrukcijom, odnosno dogradnjom i nadogradnjom investitora da bi se nadalje narušila estetika prostora, da bi se uskratio vidik i svjetlo, da bi tužiteljici bila narušena privatnost i urednost posjedovanja nekretnine, kao i da bi došlo do značajnog smanjenja vrijednosti njezine nekretnine. Nadalje, za formiranje građevne čestice za stambenu namjenu investitor da ne ispunjava uvjete iz Prostornog plana uređenja O. R., konkretno iz

odredbe članka 28. Prostornog plana uređenja O. R. kojom je propisano

da zemljište za redovnu uporabu postojeće građevine, za koju nije utvrđena građevna čestica čini pojas zemljišta od minimalne širine 1,0 m, a taj uvjet da bi očevidom stručnih službi morao biti utvrđen, odnosno da su upravna tijela kvaliteto odradila svoj posao, tada da bi utvrdila kako je pojas zemljišta oko građevine uži od 1,0 m. Pored toga, tužiteljici da je poziv radi uvid u spis predmeta izdavanja građevinske dozvole dostavljen na adresu osobnom dostavom, dok građevinska dozvola da joj nije dostavljena na adresu prebivališta, već izlaganjem na oglasnu ploču tijela čime da je povrijeđena odredba članka 120. stavak 1. točka 2. Zakona o gradnji. Slijedom navedenog, tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom je navela kako je udaljenost njegovog objekta od tužiteljičine međe na istočnoj strani 125 cm (postojeća građevina), na zapadnoj strani 215 cm od planiranih vanjskih stepenica, s tim da je Prostornim planom uređenja O. R. odredbama čl. 24. i 28. definirana

udaljenost objekta od međa, a tužiteljica da se poziva na odredbu čl. 28. izostavljajući zadnju rečenicu istog članka koji glasi: "Izuzetno moguće je zemljište za redovitu upotrebu zgrade odrediti širinu manju od 1 m, a ukoliko se zgrada nalazi na međi u tom slučaju na tom pročelju ne mogu biti otvori." Nadalje, tužiteljica da pogrešno insinuira u stavku II koji se referira na udaljenost objekta od: "susjednih parcela..." podrazumijevajući da ima ovlaštenje za zastupanje svih susjeda pa da se takvo što ima smatrati promašenom aktivnom legitimacijom jer nitko od ostalih sedam međaša da nije imao nikakvih prigovora. Osim toga, kod formiranje građevinske čestice tužiteljica da je kao međaš pozvana u ured ovlaštenoga geodeta tvrtke P.

S. kada da je izvršila uvid u predmet i potpisala suglasnost, s tim da je ona u roku izjavila žalbu protiv građevinske dozvole, što da je evidentno iz spisa. Konačno, u pogledu tužiteljičinih navoda o narušenoj intimi, betonizaciji uvale, smanjenoj vrijednost objekta, narušenoj estetici, uskraćenom vidiku i uskraćenom svjetlu, zainteresirana osoba ističe kako je riječ o subjektivnim procjenama tužiteljice, što da ne utječe na meritum predmeta.

4.U sporu je održana rasprava 2. veljače 2022. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju su pristupili opunomoćenik tužiteljice i zainteresirana osoba, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.Na održanoj raspravi, opunomoćenik tužiteljice istaknuo je kako u cijelosti ostaje kod svih navoda iz tužbe, pri postavljenom tužbenom zahtjevu, ujedno i da ustraje u dokaznom prijedlogu iz tužbe i to da se u ovom sporu u svojstvu stranaka saslušaju tužiteljica i zainteresirana osoba, a to na okolnosti koje su precizirane u samoj tužbi, te je dodatno predložio da se u ovom sporu provede dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, a to na okolnost ukoliko je sporno da je pojas zemljišta za koje nije utvrđena građevna čestica manji od 1 m, dok drugih dokaznih prijedloga tužiteljica da nema, a konačno popisao je trošak spora u ukupnom iznosu od 3.125,00 kuna, uz prijedlog da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužiteljici u naznačenom iznosu. Na istoj raspravi, zainteresirana osoba navela je kako u cijelosti ostaje pri svim navodima iz odgovora na tužbu, ujedno i da je iz dokumentacije koja je priložena uz sam odgovor na tužbu razvidno da je građevinska dozvola izdana sukladno odredbi čl. 28. Prostornog plana uređenja O. R.,

također da se ne protivi predloženom izvođenju dokaza od strane tužiteljice i to da se obavi očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, iako da smatra kako bi to nepotrebno produžilo trajanje ovog spora, dok drugih dokaznih prijedloga nije imala.

6.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno s prilozima, odgovor na tužbu tuženika zajedno s prilogom, odgovor na tužbu zainteresirane osobe zajedno sa svim prilozima, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

7.Sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljice i to da se u ovom sporu u svojstvu stranaka saslušaju tužiteljica i zainteresirana osoba te da se provede očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, to na okolnosti koje su precizirane u samoj tužbi i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu tuženika dostavljenom uz odgovor na tužbu i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

8.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

9.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

10.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

11.Naime, građevinskom dozvolom Ši.-k. županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave R., klasa: UP/I-361-03/19-

01/…, urbroj: 2182/1-16/3-20-… od 22. listopada 2020. dozvoljava se investitoru Petru Šoljku, zainteresiranoj osobi u ovom sporu rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) postojeće građevine stambene namjene, 2. skupine, nadogradnja drugog kata i krova nad postojećim prizemljem i prvim katom, te dogradnja vanjskog stubišta, formiranje građevne čestice građevine stambene namjene, na novoformiranoj građevnoj čestici broj … k.o. S. (R., S.), koja će se formirati

od katastarskih čestica broj … … i … k.o. S. (R.,

S.) u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake ZOP A-…., koji je sastavni dio iste izrađenom po glavnom projektantu N. M., dipl. ing. građ., broj ovlaštenja G …. i koji sadržava šest mapa pobliže preciziranih točkom I. izreke građevinske dozvole, u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko tijelo smatralo kako su u konkretnom slučaju za izdavanje građevinske dozvole ispunjeni svi uvjeti propisani mjerodavnim odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17 ), te je predmetno rješenje donijeto pozivom na odredbu čl. 99. st. 1. citiranog Zakona.

12.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/21-02/…, URBROJ: 531-07-01-03/02-21… od 28. svibnja 2021. godine, koje je ispravljeno rješenjem istog tijela KLASA: UP/II-361-03/21-02…, URBROJ: 531-07-01-03/02-21- … od 14. rujna 2021. godine, postupajući po žalbi tužiteljice iz ovog spora njezina žalba je odbijena, te je time potvrđena naprijed citirana građevinska dozvola, a u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo i prvostupanjsko upravno tijelo u istoj, odnosno iz razloga što je i tuženik smatrao da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke propisane mjerodavnim odredbama Zakona o gradnji za izdavanje građevinske dozvole koju je tuženik stoga ocijenio pravilnom i zakonitom.

13.Među strankama ovog spora spornim se ukazuje je li u konkretnom slučaju u provedenom postupku činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno u pogledu postojanja svih pretpostavki za izdavanja građevinske dozvole sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o gradnji i usklađenosti s relevantnom prostorno planskom dokumentacijom, s čim u vezi je li tuženik pravilno otklonio žalbene prigovore koje je tužiteljica u tom pogledu istaknula u žalbenom postupku, uslijed čega je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

14.Odredba članka 108. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17) propisuje:

„(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta, 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen, 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima, 5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom, 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole, 8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji

(3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. podstavaka 1., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu, 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen i 3. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu posebnim propisima i/ili posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom i 4. parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru, a unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom.

(4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.“

Odredba članka 109. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17) propisuje:

„(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi, 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, 3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja, 4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje, 5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine i 6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor. (2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se: 1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka 1. ovoga članka, 2. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti, 3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo služnosti, zakupa ili korištenja i 4. odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti.

(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.

(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja.

(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.

(6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom.“

Odredba članka 110. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17) propisuje:

„(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 4. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 5. je glavni projekt propisno označen, 6. je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

(2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.

(3) Zamjenska građevina u smislu stavka 2. ovoga članka je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(4) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

(5) Stavak 4. podstavci 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnosi se na rekonstrukciju postojeće zgrade.“

15.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužiteljice iz ovog spora istu odbio, te potvrdio građevinsku dozvolu izdanu od strane prvostupanjskog upravnog tijela kojom se dozvoljava investitoru P. Š., zainteresiranoj osobi u ovom sporu rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) postojeće građevine stambene namjene, 2. skupine, nadogradnja drugog kata i krova nad postojećim prizemljem i prvim katom, te dogradnja vanjskog stubišta, formiranje građevne čestice građevine stambene namjene, na novoformiranoj građevnoj čestici broj … k.o. S.

(R., S.), koja će se formirati od katastarskih čestica broj …, …./. i … k.o. S. (R., S.) u skladu s glavnim projektom,

zajedničke oznake ZOP A-…, koji je sastavni dio iste izrađenom po glavnom projektantu N. M., dipl. ing. građ., broj ovlaštenja G …. i koji sadržava šest mapa pobliže preciziranih točkom I. izreke građevinske dozvole, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u predmetnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve pretpostavke propisane prethodno citiranom odredbom čl. 110. Zakona o gradnji za izdavanje građevinske dozvole, zbog čega je trebalo zainteresiranoj osobi iz ovog spora istu izdati, slijedom čega je tuženik pravilno postupio kada je odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv navedene građevinske dozvole, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

16.Glede tužbenih navoda tužiteljice u kojima ističe da se objekt zainteresirane osobe nalazi na udaljenosti manjoj od 1 m od međe sa susjednim parcelama, uslijed čega da za formiranje građevne čestice za stambenu namjenu investitor ne ispunjava uvjete iz Prostornog plana uređenja O. R., konkretno iz odredbe članka

28. Prostornog plana, uslijed čega da nije bilo mjesta izdavanju građevinske dozvole, za kazati je kako sud ovakve prigovore ne nalazi osnovanima.

17.Naime, pregledom dokumentacije koja prileže spisu upravnog tijela, a koja je sastavni dio građevinske dozvole nedvojbeno proizlazi da je glavni projekt, zajedničke oznake ZOP A-… glavnog projektanta N. M., dipl. ing. građ.,

u pogledu lokacijskih uvjeta u cijelosti sukladan s mjerodavnim odredbama članaka 19., 20., 24., 27., 30., 31., 79., 96., 100. i 104. Prostornog plana uređenja O. R. („S. v. O. R.", broj ….), u kojem su pak visina

predmetne građevine, udaljenost od susjedne međe i etažnost građevine prikazani u cijelosti glavnim projektom iz točke 1. izreke građevinske dozvole, te su u skladu s odredbama članka 24. stavka 2. i 3. Prostornog plana uređenja O. R.. No,

kao najvažnije je za naglasiti kako je u provedenom postupku utvrđeno da su površina građevne čestice i udaljenost od susjedne međe manji od planom dopuštenih, međutim odredbom članka 24. stavka 3. Prostornog plana uređenja O. R. propisano je da se za rekonstrukciju i zamjenu postojećih stambenih, stambeno poslovnih i ostalih građevina kada su jedan ili više od sljedećih uvjeta: površina građevne čestice, udaljenost od susjedne međe, udaljenost od nerazvrstanih i razvrstanih prometnica i drugih javno prometnih površina, manji od planom dopuštenih ili je koeficijent izgrađenosti veći od planom dopuštenog, pored uvjeta iz članka 24. stavka 2. određuju se između ostalih uvjeta i uvjeti propisani stavkom 3. alinejom a) kojim je određena udaljenost građevine od susjedne međe i alinejom d) kojom se dopušta izgradnja pristupnog stepeništa van postojećih gabarita.

18.Stoga, kako gradivi dio građevne čestice predstavlja površinu građevne čestice unutar koje se mora smjestiti izgrađena površina zemljišta pod građevinama (ortogonalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevina), koja je određena općim i posebnim lokacijskim uvjetima u pogledu najmanjih udaljenosti građevine od granica građevne čestice, člankom 24. stavkom 3. alinejom a) propisana je udaljenost od susjedne međe koja može biti manja od udaljenosti propisane člankom 24. stavkom 2. alinejom d), odnosno udaljenost od susjedne međe je definira tlocrtom postojeće građevine čime se udovoljava lokacijskim uvjetima u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica susjedne međe, dok je stavkom 3. alinejom d) propisano da se izvan tlocrta postojeće građevine dopušta izgradnja pristupnog stepeništa van postojećih gabarita, pa kako su pristupne stepenice konstruktivni dio zgrade koji ulazi u ortogonalnu projekciju svih nadzemnih dijelova građevina, time je neprijeporno udovoljeno uvjetu da se zgrada nalazi unutar gradivog dijela građevne čestice.

19.Kod izloženog stanja svari bespredmetno je pozivanje tužiteljice na odredbu čl. 28. Prostornog plana uređenja O. R., a kojom je propisano da zemljište

za redovnu uporabu postojeće građevine, za koju nije utvrđena građevna čestica, čini pojas zemljišta oko građevine minimalne širine 1,0 m, u zemljište za redovnu uporabu građevine ne mogu biti uključeni dijelovi javno prometne površine, površine javnog parka ili druge uređene zelene javne površine kao ni dijelovi susjedne već formirane građevne čestice, izuzetno moguće je zemljište za redovnu upotrebu zgrade odrediti širinu manju od 1 m, a ukoliko se zgrada nalazi na međeni u tom slušaju na tom pročelju ne mogu biti otvori. To pak stoga što se ova odredba odnosi na situaciju kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica i kada se rješenjem o utvrđivanju građevne čestice utvrđuje oblik i veličina građevne čestice u skladu s tom odredbom, dok se ista ne može primijeniti kod izdavanja građevinske dozvole kojom se formira građevna čestica, čiji oblik i veličina moraju biti u skladu s uvjetima propisanima prostornim planom ovisno o predmetu zahvata, uslijed čega je u konkretnom slučaju od ključne važnosti da je planirani zahvat sukladan odredbi čl. 24. st. 2. i 3. Prostornog plana uređenja O. R., o čemu se sud već detaljno očitovao u prethodnom dijelu obrazloženja ove presude.

20.Također, u cijelosti su neutemeljeni prigovori tužiteljice u kojima ističe kako se dopuštenom rekonstrukcijom, odnosno dogradnjom i nadogradnjom nadalje narušava estetika prostora, da joj se uskraćuje vidik i svjetlo, da joj se narušava privatnost i urednost posjedovanja nekretnine, kao i da bi došlo do značajnog smanjenja vrijednosti njezine nekretnine. Naime, u okolnostima kada je planirani zahvat usklađen s mjerodavnim prostornim planom, protivljenje susjeda međašnika ne može biti razlog zbog kojeg bi bio odbijen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, već je nadležno tijelo susjedima međašnicima dužno u smislu odredbe čl. 115. st. 2. Zakona o gradnji prije izdavanja građevinske dozvole, pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, na koji način je tijelo prvog stupnja u predmetnoj upravnoj stvari i postupilo, uslijed čega suglasnost susjeda ne može biti uvjet za izdavanje građevinske dozvole, s čim u vezi je za nadodati kako su susjedi međašnici dužni trpjeti izgradnju koja je sukladna prostorno planskoj dokumentaciji, kod kojeg stanja stvari prigovore koje tužiteljica navodi nije moguće s uspjehom isticati u postupku izdavanja građevinske dozvole, pa tako niti u ovom sporu.

21.Konačno, vezano za tužbene navode u kojima tužiteljica ističe kako joj od strane prvostupanjskog tijela građevinska dozvola nije dostavljena na način kako to propisuje odredba čl. 120. st. 1. toč. 2. Zakona o gradnji, za kazati je kako prema podacima spisa nedvojbeno proizlazi da je građevinska dozvola pored toga što je objavljena na oglasnoj ploči prvostupanjskog tijela 23. listopada 2020., tužiteljici i osobno dostavljena dana 10. studenog 2020., o čemu kao dokaz u spisu prileže i dostavnica s vlastoručnim potpisom tužiteljice, pa u okolnostima kada je tužiteljica u zakonskom roku izjavila žalbu protiv građevinske dozvole te u odnosu na osporeno rješenje tuženika pokrenula predmetni upravni spor, potpuno je jasno da nije došlo do nikakvih povreda u pogledu dostave koje bi bile ili mogle biti od utjecaja na zakonitost kako građevinske dozvole, tako i akta tuženika.

22.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti građevinskom dozvolom nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa kako tužiteljica u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje tužbe tužiteljice.

23.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je po zahtjevu zainteresirane osobe zakonito i pravilno izdana građevinska dozvola, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv iste, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

24.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

25.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njezin zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 10. veljače 2022. godine

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba

u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog

suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice I. M., odvjetniku u S., uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 2. veljače 2022., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi P. Š., iz S., uz zapisnik o objavi,

- u spis.

Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).

- Spis u kalendar 30 dana.