Broj: Ppž-732/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe P. d.o.o., u stečaju i dr., zbog prekršaja iz članka 226. stavak 1. točke 1. i stavak 3. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/11., 74/13. i 69/17.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 26. ožujka 2021., broj: 56 Pp G-244/2019-47, u sjednici vijeća održanoj 9. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, a po službenoj dužnosti, na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) obustavlja se prekršajni postupak protiv okrivljene pravne osobe P. d.o.o., u stečaju, zbog prekršaja iz članka 226. stavak 1. točke 1. i stavak 2. Zakona o strancima.
II. Uslijed odluke iz točke I., žalba tužitelja u odnosu na okrivljenu pravnu osobu P. d.o.o. je bespredmetna.
p r e s u d i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnopravnoj sankciji na način da se okr. K.G. kao odgovornoj osobi i okr. R.H. kao odgovornoj osobi, za prekršaj iz članka 226. stavak 1. točka 1. i stavak 3. Zakona o strancima, za koji su tom presudom proglašeni krivim, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna i to okr. K.G. kao odgovornoj osobi, primjenom članka 37. stavak 3. točke 1. Prekršajnog zakona, u iznosu od 5.000,00 kuna, a okr. R.H., novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku od 15 (petnaest) dana po primitku ove presude, a ako u navedenom roku plate dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 26. ožujka 2021., broj: 56 Pp G-244/2019., okrivljena pravna osoba P. d.o.o., u stečaju, okrivljena odgovorna osoba K.G. i okrivljena odgovorna osoba R.H. proglašeni su krivim da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz 226. stavak 1. točke 1. i stavak 2. Zakona o strancima te su primjenom članka 38.
Prekršajnog zakona, oslobođeni od kazne.
1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba P. d.o.o., u stečaju, okrivljena odgovorna osoba K.G. i okrivljena odgovorna osoba R.H., oslobođeni su obveze na naknadu troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu ističući da je prvostupanjski sud pogrešno okrivljenike oslobodio od kazne i to iz razloga jer smatra kako posljedice nisu takve da bi okrivljene dovele u poziciju da njihovo kažnjavanje nije potrebno radi ostvarivanja svrhe kažnjavana.
3. Žalba tužitelja u odnosu na okrivljenu pravnu osobu P. d.o.o., u stečaju, je bespredmetna, dok je u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu K.G. i okrivljenu odgovornu osobu R.H. osnovana.
U odnosu na rješenje:
4. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je, po službenoj dužnosti, našao da se prekršajni postupak protiv okrivljene pravne osobe P. d.o.o., u stečaju, više ne može voditi.
4.1. Naime, uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra, vidljivo je da je Trgovački sud u Zadru, stalna služba u Šibeniku, pravnu osobu P. d.o.o., OIB: XX, rješenjem Tt-21/5085-2 od 20. prosinca 2021. brisao iz Sudskog registra.
4.2. Odredbom članka 155. stavak 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se, ako se činjenica prestanka postojanja pravne osobe utvrdi nakon započinjanja postupka, rješenjem obustaviti prekršajni postupak.
4.3. Uslijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U odnosu na presudu:
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenih povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog. Pri tome nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5.1. Žaleći se zbog prekršajnopravne sankcije, tužitelj u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno smatrao da su ispunjeni uvjeti da se za prekršaj za koji su okrivljenici proglašeni krivim, isti oslobode od kazne primjenom članka 38. Prekršajnog zakona.
5.2. U pravu je tužitelj kada tvrdi da je okrivljenoj odgovornoj osobi K.G. i okrivljenoj odgovornoj osobi R.H. za počinjeni prekršaj trebalo izreći kaznu te da nema osnove za primjenu instituta oslobođenja od kazne.
5.3. Prvenstveno treba naglasiti da je prvostupanjski sud, time što je okrivljenike oslobodio od kazne, prekoračio ovlast koju ima po zakonu te u korist okrivljenika počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 5. u vezi sa člankom 38. Prekršajnog zakona.
5.4. Naime, institut oslobođenja od kazne reguliran je odredbom članka 38. Prekršajnog zakona, prema kojoj je postupanje suda u primjeni ovog instituta ograničeno na procesne situacije kad je zakonom izričito propisano da će sud počinitelja prekršaja osloboditi od kazne (stavak 1.), odnosno kad je zakonom propisana takva mogućnost (stavak 2.).
5.5. Odredba članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, na temelju koje je prvostupanjski sud okrivljenike oslobodio od kazne, propisuje da sud može osloboditi od kazne počinitelja prekršaja; kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak te kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu.
5.6. Međutim, u ovom konkretnom slučaju ne radi se niti o jednoj procesnoj situaciji koja, prema citiranoj zakonskoj odredbi članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, mora biti ispunjena da bi sud imao mogućnost primijeniti institut oslobođenja od kazne, pri čemu se napominje da nezaposlenost okrivljenika, skrb o dvoje djece te opterećenje kreditnim anuitetom, koje okolnosti je prvostupanjski sud cijenio u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu K.G. te neosuđivanost okrivljene odgovorne osobe R.H. te činjenica da je pravna osoba u stečaju, nisu niti ne mogu biti okolnosti koje opravdavaju primjenu instituta oslobođenja od kazne, podvođenjem navedenih okolnosti kao „posljedice prekršaja koje bi tako pogodile sve okrivljene da je kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja“ već se navedene okolnosti mogu uzeti u obzir samo kao okolnosti koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti).
5.7. Kako je, međutim, prihvaćena žalba tužitelja te pobijana presuda preinačena na način da su okrivljenoj odgovornoj osobi K.G. i okrivljenoj odgovornoj osobi R.H. izrečene novčane kazne, to je navedena povreda zakona time sanirana i otklonjena.
5.8. Prilikom odmjeravanja novčane kazne, ovaj drugostupanjski sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja i koje okolnosti su po prvostupanjskom sudu pravilno utvrđene.
5.9. Odredbom članka 226. stavak 1. točka i stavak 3. Zakona o strancima, propisano je:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – fizička osoba koja je sa državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad, a novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja je sa državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad:
1. ako zapošljava državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada.“
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.“
6. Cijeneći okolnosti imovnog stanja okrivljene odgovorne osobe K.G., nezaposlenost, skrb o dvoje mlt. djece i opterećenost kreditnim anuitetom u iznosu od 2.066,52 kuna, koje okolnosti je okrivljena odgovorna osoba K.G. dokumentirala relevantnom dokumentacijom te dosadašnju neosuđivanost, po ocjeni ovog suda predstavljaju okolnosti koje opravdavaju primjenu odredbi o ublažavanju kazne pa je istoj, ovaj drugostupanjski sud izrekao novčanu kaznu u iznosu od 5.000,00, dakle, ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa, dok je u nedostatku naročito olakotnih okolnosti koje bi opravdale primjenu odredbi o ublažavanju kazne u odnosu na okr. R.H., istome izrekao novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 kuna, dakle, u zakonom propisanom minimalnom iznosu, a koje kazne su primjerene i dostatne kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.
7. Stoga je, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 9. veljače 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda i Rješenje se dostavljaju Općinskom sudu u Šibeniku u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.
