REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-12970/2021

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S.M., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 23. rujna 2021., broj: 32 SB Pp-2070/2021-4, u sjednici vijeća održanoj 9. veljače 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. S.M., ukida se prvostupanjska presuda u te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 23. rujna 2021., broj: 32 SB Pp-2070/2021-4, okr. S.M. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 7.000,00 kuna, u koju se lišenje slobode 21. srpnja 2021. uračunava kao 300,00 kuna, koju kaznu je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu 180,00 kuna.

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 16. st. 1., 2., 3. i 4. u vezi čl. 12. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja oštećene supruge J.M., tako što joj se ne smije približavati u obiteljskoj kući u XX, na udaljenosti manjoj od tri metra, u trajanju dva mjeseca.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka.

4.1. Prije svega treba navesti da je u ovom prekršajnom predmetu prvostupanjski sud neosnovano vodio žurni postupak, iako nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti iz čl. 221. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona. Istina je da je okr. S.M. bio uhićen 21. srpnja 2021., no kako okrivljenik nije u svojstvu uhićenika doveden na sud, nego je pušten na slobodu istog tog dana po policijskim službenicima, to nije bio ispunjen uvjet iz čl. 221. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona, koja se primjenjuje samo u procesnim situacijama iz čl. 134. st. 4. Prekršajnog zakona. S obzirom da, dakle, u ovom prekršajnom predmetu nije ispunjen ni jedan zakonski uvjet za vođenje žurnog postupka, prvostupanjski sud je trebalo provesti redoviti postupak, dakle održati glavnu raspravu te o krivnji okr. S.M. odlučiti kontradiktornim raspravljanjem u postupku, a što je izostalo pogrešnim i neosnovanim vođenjem žurnog postupka i što je svakako moglo utjecati na pobijanu presudu.

4.1. Nadalje, pobijana presuda je donesena nakon ročišta održanog 23. rujna 2021. (list 23 spisa), na koju okr. S.M. nije pristupio, a prema podacima u spisu proizlazi da je poziv, upućen okrivljeniku za to ročište, preuzeo u drugoj dostavi odrasli član okrivljenikovog kućanstva, ali 1. listopada 2021., dakle osam dana nakon što je ročište održano. S obzirom da je čl. 164. st. 2. Prekršajnog zakona propisano da se okrivljeniku između dostave poziva i dana zakazane glavne rasprave mora ostaviti vrijeme za pripremu obrane od najmanje tri dana, koje vrijeme se može skratiti samo i isključivo na okrivljenikov zahtjev, nedvojbeno je da okrivljenik na ročište zakazano za 23. rujna 2021. nije bio uredno pozvan.

4.2. Odredbom čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona propisano je: „Ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Glavna se rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.“ Slijedom citirane zakonske odredbe, jasno je i nedvojbeno da je osnovni preduvjet za održavanje glavne rasprave odnosno ročišta bez sudjelovanja okrivljenika da je okrivljenik uredno pozvan na glavnu raspravu odnosno ročište, što u ovom predmetu nije slučaj, a tek nakon toga se ocjenjuje je li ispitivanje okrivljenika potrebno i je li to od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

4.3. Odredbom čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona propisano je: „3. ako je održana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku protivno odredbama ovoga Zakona.“. Budući da u ovom konkretnom predmetu okr. S.M. nije bio uredno pozvan na glavnu raspravu odnosno ročište, to prvostupanjski sud nije mogao provesti istu bez sudjelovanja okrivljenika i donijeti presudu. Takvim postupanjem prvostupanjskog suda, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik u svojoj žalbi osnovano ukazuje.

5. Nadalje, u pravu je okrivljenik kada u žalbi ističe da prvostupanjski sud nije mogao svoju odluku temeljiti na iskazu svjedokinje J.M. koji je dala u PP Slavonski Brod.

5.1. Naime, iskaz svjedokinje J.M. koji je dala u PP Slavonski Brod prvostupanjski sud nije mogao pročitati u dokaznom postupku, jer je nije pozvao radi ispitivanja u prvostupanjskom dokaznom postupku, slijedom čega se nisu stekli zakonski uvjeti za čitanje njenog iskaza. Ovo iz razloga što je čl. 167. st. 6. Prekršajnog zakona određeno da će se ranije iznesena ili pisano podnesena obrana okrivljenika, iskazi svjedoka i pribavljeni nalaz i mišljenje vještaka pročitati ako postoje uvjeti za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti tih osoba, pri čemu su uvjeti za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti svjedoka propisani u čl. 167. st. 4. Prekršajnog zakona. Tom zakonskom odredbom jasno je propisano „ako druge pozvane osobe nisu došle na glavnu raspravu, ona će se održati i bez njihove nazočnosti“, što znači da je za održavanje glavne rasprave bez svjedoka nužno da je svjedok bio pozvan na tu glavnu raspravu. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije postupio sukladno odredbi čl. 162. st. 2. Prekršajnog zakona i na glavnu raspravu nije pozvao svjedokinju J.M., već je pročitao njen iskaz, iako nepozivanjem navedene svjedokinje na ročište nisu bili ostvareni uvjeti za čitanje njenog iskaza (čl. 167. st. 6. u vezi st. 4. Prekršajnog zakona).

5.2. Pritom svakako treba navesti da zapisnik o ispitivanju svjedokinje J.M., čak i da je navedena svjedokinja bila pozvana na glavnu raspravu, nije mogao biti upotrijebljen u dokaznom postupku. Naime, sukladno odredbi čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju svjedoka mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno u skladu s odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama (čl. 283. – čl. 300.) Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14., 70/17. i 126/19.), jer na to izravno upućuje odredba čl. 173. Prekršajnog zakona.

5.3. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 5. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 288. st. 3. tog Zakona (da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, kao i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku) nisu ubilježena u zapisnik.

5.4. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje J.M. u PP Slavonski Brod proizlazi da ista nije upozorena po čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku. Naime, predmetni zapisnik je tiskani formular, u kojem su, između ostalog, otisnuta i sva upozorenja za svjedoka (t. 1. i 2.), međutim ni na koji način pa niti zaokruživanjem rednog broja ispred pojedinog sadržaja upozorenja, nije naznačeno da je svjedokinja prije ispitivanja doista i upoznata sa svojim pravima i dužnostima. Sama činjenica da su upozorenja navedena na tiskanom formularu Zapisnika o ispitivanju svjedoka ne znači da su ta upozorenja doista i dana svjedokinji. S obzirom da se radi o tiskanom formularu, jednakom za sve svjedoke, nužno je na jasan i nedvojben način naznačiti koja su upozorenja dana kojem svjedoku, a što u ovom slučaju nije učinjeno.

5.5. Stoga, svjedokinja J.M. nije u PP Slavonski Brod ispitana sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku o ispitivanju svjedoka, slijedom čega se taj dokaz, čak i da je navedena svjedokinja bila pozvana na glavnu raspravu, na temelju čl. 300. st. 1. t. 2., 3. i 5. Zakona o kaznenom postupku, ne bi mogao upotrijebiti kao dokaz u postupku.

5.6. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja odlučnih činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke pa je, dakle, činjenično stanje, za sada, nepotpuno, a time i pogrešno, utvrđeno.

5. Iz navedenih razloga, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti dokazni postupak radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

7. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 9. veljače 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.