REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 15 Pž-364/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kamelije Parać, predsjednice vijeća, Maria Vukelića, suca izvjestitelja i Marine Veljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. M. iz Z., P. I. V. 5, OIB …, koju zastupa punomoćnica I. G. B., odvjetnica u Odvjetničkom. društvu B. & G. B. u Z., B. 7, protiv tuženika M. M. iz H. L., P. 17, OIB …, kojeg zastupa punomoćnica Z. Ž., odvjetnica u Z., radi utvrđenja bračne stečevine odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1906/2015 od 8. siječnja 2018., u sjednici vijeća održanoj 9. veljače 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1906/2015 od 8. siječnja 2018.

Obrazloženje

1. Presudom označenom u izreci ove presude prvostupanjski sud je odlučio kako slijedi:

„I Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice S. M. iz Z., P. I. V. 5, OIB … i tuženika M. M. iz H. L. 10251, P. 17, OIB …, čini jedan poslovni udio koji predstavlja 100% temeljnog kapitala trgovačkog društva M. p. d.o.o. iz H. L., P. 17, OIB …, MBS ….

II Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice S. M. iz Z., P. I. V. 5, OIB … i tuženika M. M. iz H. L. 10251, P. 17, OIB …, čiji jedan poslovni udio koji predstavlja 100% temeljnog kapitala trgovačkog društva M. T. d.o.o. iz Z., P. 17, OIB …, MBS ….

III Utvrđuje se da su tužiteljica S. M. iz Z., P. I. V. 5, OIB … i tuženik M. M. iz H. L. 10251, P. 17, OIB … suovlaštenici u jednakim dijelovima, svaki u ½ dijela na poslovnom udjelu koji predstavlja 100% temeljnog kapitala trgovačkog društva M. p. d.o.o. iz H. L., P. 17, OIB …, MBS … te da sva prava koja proizlaze iz navedenog poslovnog udjela tužiteljica i tužitelj mogu ostvarivati samo zajedno. IV Utvrđuje se da su tužiteljica S. M. iz Z., P. I. V. 5, OIB … i tuženik M. M. iz H. L. 10251, P. 17, OIB … suovlaštenici u jednakim dijelovima, svaki u ½ dijela na poslovnom udjelu koji predstavlja 100% temeljnog kapitala trgovačkog društva M. T. d.o.o. Z., P. 17, OIB …, MBS … te da sva prava koja proizlaze iz navedenog poslovnog udjela tužiteljica i tužitelj mogu ostvarivati samo zajedno.

V Nalaže se upravi društva M. p. d.o.o. iz H. L., P. 17, OIB …, OIB … da u nadležnom sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu izvrši prijavu upisa tužiteljice kao suovlaštenika u ½ dijela poslovnog udjela koji predstavlja 100% temeljnog kapitala društva M. p. d.o.o. iz H. L., P. 17, OIB …, MBS … te da istu promjenu upiše u knjigu poslovnih udjela društva M. p. d.o.o. iz H. L., P. 17, OIB …, MBS …, sve u roku od 8 dana, što će u protivnom zamijeniti ova presuda. VI Nalaže se upravi društva M. T. d.o.o. iz Z., P. 17, OIB …, MBS … da u nadležnom sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu izvrši prijavu upisa tužiteljice kao suovlaštenika u ½ dijela poslovnog udjela koji predstavlja 100% temeljnog kapitala društva M. T. d.o.o. iz Z., P. 17, OIB …, MBS … te da istu promjenu upiše u knjigu poslovnih udjela društva M. T. d.o.o. iz Z., P. 17, OIB …, MBS …, sve u roku od 8 dana, što će u protivnom zamijeniti ova presuda. VII Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 8.125,00 s zateznim kamatama od 8. siječnja 2018. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 (osam)

dana.

VIII Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u daljnjem iznosu od 7.500,00 kn kao neosnovan.“

2. Tako je prvostupanjski sud presudio utvrdivši da su poslovni udjeli u navedenim društvima, stečeni zajedničkim radom bračnih drugova za vrijeme bračne zajednice te su u suvlasništvu supružnika na jednake dijelove.

3. Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu osporavajući je u cijelosti iz svih zakonom predviđenih razloga.

4. U bitnom ističe da je sa tužiteljicom sklopio 9. siječnja 1996. brak ali tada je već postojalo društvo M. p. d.o.o. te da je isključivo novcima tog društva i njegovom vlastitom imovinom osnovao društva M. p. d.o.o. i M. t. d.o.o.

5. Također smatra da udjeli u trgovačkom društvu nisu stvar pa tako ne mogu biti bračna stečevina. Ističe da u pobijanoj presudi nema razloga o odlučnim činjenicama te zašto sud smatra utvrđenim da su trgovačka društva koja su predmet ove parnice stečena zajedničkim radom bračnih drugova.

6. Slijedom navedenog predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev ili je podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

7. Odgovor na žalbu nije podnesen.

8. Tuženikova žalba nije osnovana.

9. Ispitavši pobijanu presudu u dijelu u kojem tuženik nije uspio u sporu, na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP) u granicama žalbenih razloga pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud donio pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

10. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenje kako udio tuženika u trgovačkim društvima M. P. d.o.o. H. L. i M. T. d.o.o. Z. čini bračnu stečevinu stranaka na kojoj su suovlaštenici svaki u ½ dijela na poslovnom udjelu koji predstavlja 100% temeljnog kapitala u svakom od navedenog trgovačkog društva kako i nalog upravi navedenih društava da izvrši pripadajuću prijavu upisa tužiteljice u sudskom registru i upis tužiteljice kao suovlaštenice na navedenim poslovnim udjelima u knjizi poslovnih udjela

11. Žalbenim navodima tuženik u biti ponavlja navode istaknute tijekom prvostupanjskog postupka, a u vezi kojih je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge i pravilnom primjenom materijalnog prava utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

12. Iz stanja spisa proizlazi da tuženik ne spori da su oba društva osnovana za vrijeme braka sa tužiteljicom sklopljenog 1996. Tužiteljica tvrdi da je u izvanbračnoj zajednici s tuženikom živjela od lipnja 1993. Nije sporno da u društvima M. T. d.o.o. (osnovano 2005.) i M. P. d.o.o. (osnovano 2010.) tuženik kao jedini član društva ima po jedan poslovni udio u nominalnom iznosu od 20.000,00 kn.

13. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo ističući da je načelo bračne stečevine u tome što se sva imovina, pa tako i poslovni udjeli u trgovačkim društvima, stečeni radom za vrijeme bračne zajednice, ili potječu iz te imovine, smatra zajedničkom imovinom bračnih drugova, dakle skupnim vlasništvom neodređenih suvlasničkih razmjera, ako je stečena do 30. lipnja 1999., a ukoliko je stečena nakon 1. srpnja 2004., njihovom bračnom stečevinom u suvlasništvu supružnika na jednake dijelove, ako nije drugačije među njima ugovoreno.

14. To proizlazi iz odredaba čl. 271. i 274. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj 11/78 i 45/89; dalje: ZBPO), i čl. 248. te 249. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98 i 116/03) koji se primjenjuju u ovoj pravnoj stvari.

15. Obzirom da je poslovni udio društva M. T. d.o.o. kao i M. P. d.o.o. nastao za vrijeme primjene Obiteljskog zakona, u ovom postupku nema mjesta utvrđivanju doprinosa bračnih drugova u stjecanju bračne stečevine, budući da postoji neoboriva zakonska presumpcija da bračni drugovi stječu suvlasništvo u jednakim dijelovima ukoliko nisu drukčije ugovorili. U konkretnom slučaju je između stranaka nesporno da to nisu učinile.

16. Prvostupanjski sud smatra utvrđenim da su trgovačka društva koja su predmet ove parnice odnosno poslovni udjeli u tim društvima, stečena zajedničkim radom bračnih drugova. To stoga jer je iskazima saslušanih svjedoka u cijelosti poklonio vjeru, neposredno ih cijeneći kao uvjerljive, logične, međusobno suglasne i sukladne ostalim izvedenim dokazima. Između ostalog tužiteljica je izjavila da je bila zaposlena u tim društvima te da je njezino radno mjesto u svim tvrtkama tuženika obuhvaćalo nabavu, prodaju robe, ugovaranje sa dobavljačima, po potrebi i ostale poslove, ponekad u vremenu od 7 do 22 sata. Te navode tuženik nije osporio a navedena utvrđenja pobijaju odlučne žalbene navode.

17. Imovina koju su bračni drugovi unijeli u brak ili je stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice na pravnoj osnovi različitom od rada (npr. darovanjem, nasljeđivanjem), smatra se vlastitom imovinom i nije bračna stečevina. To međutim u ovoj pravnoj stvari tuženik u odnosu na utužene poslovne udjele nije dokazao.

18. Pogrešno smatra tuženik da udjeli u trgovačkom društvu nisu stvar pa tako ne mogu biti bračna stečevina.

19. Poslovnim udjelom smatra se ukupnost prava i obveza kao jedinstvene cjeline koji pripada određenom članu društva s ograničenom odgovornošću na temelju uplaćenog uloga društvu prilikom osnivanja društva, odnosno povećanju temeljnog kapitala U bračnu stečevinu ulazi, kao njezin predmet i poslovni udjel ako je poslovni udjel stečen tijekom trajanja bračne zajednice i to radom. Poslovni udjeli mogu, dakle, biti predmet bračne stečevine pod istim pretpostavkama nastanka kao i ostala imovina koju su bračni drugovi stekli tijekom trajanja bračne zajednice.

20. U slučaju kada je jedan bračni drug nositelj poslovnog udjela u određenom trgovačkom društvu, a koje je osnovano za vrijeme trajanja braka, drugi bračni drug je ovlaštenik na tom poslovnom udjelu što znači da bračnim drugovima zajedno i nepodijeljeno pripada taj poslovni udjel. Oni nisu pojedinačno i svaki za sebe članovi društva pa se u knjigu poslovnih udjela uz poslovni udjel koji im zajednički pripada upisuje svaki od njih.

21. Ostali žalbeni razlozi nisu od značaja za pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

22. Tijekom postupka nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo. Razlozima svoje žalbe, žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost pobijane presude.

23. Isto tako, odluka prvostupanjskog suda o parničnom trošku je pravilna, obrazložena i u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a i odredbama Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 74/95 i 57/96, 137/02 i 26/03 – pročišćeni tekst) uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 ).

24. Stoga je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

Zagreb, 9. veljače 2022.

Predsjednica vijeća

Kamelija Parać