Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev 1956/2017-3

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Dragana Katića, člana vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GT iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Krka, odvjetnik u Splitu, protiv tuženica 1. Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu i 2. Hrvatske gospodarske banke d.d. u stečaju, zastupane po stečajnoj upraviteljici Branki Malbašić iz Kutine, a ona po punomoćniku DT, dipl. iur., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji 1. tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3059/2016 od 19. travnja 2017., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1264/2014 od 20. lipnja 2016., u sjednici održanoj 8. veljače 2022.,

    r i j e š i o  j e :

    I. Ukida se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3059/2016 od 19. travnja 2017. te se predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

    II. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev za utvrđenje da je tužitelj isključiv vlasnik nekretnine označene sa č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao i zahtjev da je tužitelj ovlašten na temelju presude izvršiti uknjižbu navedene nekretnine na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena Hrvatske gospodarske komore d.d. u stečaju i tvrtke Astra Marijana d.d. u stečaju, a po pravomoćnosti presude. Naloženo je tužitelju naknaditi 1. tuženici troškove parničnog postupka od 18.750,00 kn.

    2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda na način da je prihvaćen tužbeni zahtjev u cijelosti i naloženo tuženicima da naknade tužitelju troškove parničnog postupka od 10.937,50 kn.

    3. Protiv drugostupanjske odluke reviziju je podnijela 1. tuženica pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predložila je prihvatiti reviziju, preinačiti pobijanu drugostupanjsku odluku na način da odbije žalbu tuženika i potvrdi prvostupanjsku presudu.

    4. Na reviziju nije odgovoreno.

    5. Revizija je osnovana.

    6. Revidentica je u reviziji naznačila sljedeće pravno pitanje:

    "Obzirom da je sud u smislu čl. 12. ZPP vezan za pravomoćne upravne akte o tome postoji li neko pravo ili pravni odnos postavlja se pitanje odnosi li se i to na procjenu i akte upravnih tijela, nekad Hrvatskog fonda za privatizaciju, a danas Centra za restrukturiranje i prodaju u pogledu nekretnina društva koja su ušla u temeljni kapital, s tim u vezi, može li uopće biti relevantan i predstavljati pravni temelj odlučivanja suda procjena nekretnina od strane sudskog vještaka kad postoji rješenje

    Centra za restrukturiranje i prodaju?"

    7. Obrazlažući razloge važnosti revidentica se pozvala na odluke ovog suda broj Rev x-963/13-2 od 19. ožujka 2014., Rev-1207/08-2 od 3. ožujka 2010. iz kojih proizlazi da trgovačko društvo koje je pravni slijednik društvenog poduzeća koje je provelo pretvorbu društvenog kapitala ne može postati vlasnik nekretnine koje nisu procijenjene u kapital prilikom pretvorbe vlasništva odnosno da je procjena vrijednosti nekretnine u društveni kapital nužna pretpostavka bez koje nema mogućnosti stjecanja prava vlasništva.

    8. Ispitujući pobijanu odluku sukladno odredbi iz čl. 392.a st. 2. ZPP, u pobijanom dijelu i u okviru postavljenog procesnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ovaj sud je ocijenio da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

    9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva na nekretnini pobliže označenoj u izreci prvostupanjske presude.

    10. Prvostupanjski je sud uz utvrđenje da iz rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju (dalje: CERP) kao i iz ugovora o kupoprodaji nekretnine od 20. studenog 2006. proizlazi da stambeni dio objekta s ulazom vanjskim stubama na adresi [adresa], a koji se stambeni dio nalazi iznad prodavaonice [adresa], nije ušao u procjenu temeljnog kapitala društva Astra Marijana d.d. Zagreb, kao i da iz ugovora o kupoprodaji, iz čl. 3. proizlazi da je kupac upoznat da stambeni dio objekta u tri etaže s ulazom vanjskim kamenim stepenicama na adresi [adresa], površine 180 m2, nije ušao u procjenu temeljenog kapitala društva Astra Marijana d.d., Zagreb. Stoga je prvostupanjski sud odbio izvoditi dokaz vještačenjem na okolnost kolika površina čest. zgr. [katastarska čestica] je procijenjena u vrijednost temeljnog kapitala Astra Marijana d.d., a za koju površinu je CERP utvrdio da nije ušla u elaborat pretvorbe. Slijedom iznesenog prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

    10.1. Drugostupanjski je sud preinačio pobijanu presudu zaključivši da su sporni prostori sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je osnovano zaključiti da je predmetna čestica, kao cjelina, unijeta u temeljni kapital Astra Marijana d.d. u stečaju i kao takva da je bila predmet konkretnog sporazuma i ugovora.

    11. Međutim takav zaključak drugostupanjskog suda da je predmetna čestica unijeta u društveni kapital ne proizlazi iz spisa. Pravilno upućuje revidentica da je procjena vrijednosti nekretnine u društveni kapital nužna pretpostavka bez koje nema mogućnosti stjecanja prava vlasništva, kao i da je sud vezan rješenjem upravnog tijela.

    11.1. Prema odredbi čl. 12. st. 1. ZPP, kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Iz mjerodavnih odredbi Zakona o privatizaciji ("Narodne novine" broj 21/96, 71/97 i 73/00), Zakona o upravljanju državnom imovinom ("Narodne novine" broj 145/10, 70/12) te Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 94/13) proizlazi da trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva ne može postati vlasnik nekretnina koje nisu unesene u kapital prilikom pretvorbe vlasništva odnosno određuju postupanje s neprocijenjenom imovini kao i da se o tome odlučuje u upravnom postupku rješenje. Rješenjem CERP-a klasa UP/I-943-01/15-03/42 ur.br. 360-03-03/09-2015-3 od 16. studenog 2015. utvrđeno je da stambeni dio objekta sagrađen na čest. zgr. [katastarska čestica] zu 1408, čest. zgr. [katastarska čestica] zu 121, te čestice zgrade [katastarska čestica] zu 130 sve K. O. [katastarska općina], na adresi [adresa] s ulazom u stanove [adresa], nije procijenjen u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Astra Obuća, Zagreb (čiji je slijednik Astra Marijana d.d.). Stoga o postojanju tog prava sud nije ovlašten odlučivati kao o prethodnom pitanju (čl. 12. st. 1. ZPP).

    12. Drugostupanjski sud nije mogao odlučiti da je predmetna nekretnina ušla u temeljni kapital, jer o navedenom sud nije ovlašten odlučivati kao o prethodnom pitanju (čl. 12. st. 1. ZPP) obzirom da je upravno tijelo donijelo rješenje koje obvezuje sud (tako i u Rev-840/13 od 11. rujna 2018., Rev x-140/2018 od 2. listopada 2019. i druge).

    13. Stoga je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 12. st. 1. ZPP koja je utjecala na odluku u sporu slijedom čega je valjalo ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.

    14. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

    Zagreb, 8. veljače 2022.

    Predsjednica vijeća:

    Viktorija Lovrić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.