REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1956/2017-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Dragana Katića, člana vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GT iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Krka, odvjetnik u Splitu, protiv tuženica 1. Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu i 2. Hrvatske gospodarske banke d.d. u stečaju, zastupane po stečajnoj upraviteljici Branki Malbašić iz Kutine, a ona po punomoćniku DT, dipl. iur., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji 1. tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3059/2016 od 19. travnja 2017., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1264/2014 od 20. lipnja 2016., u sjednici održanoj 8. veljače 2022.,
r i j e š i o j e :
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3059/2016 od 19. travnja 2017. te se predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev za utvrđenje da je tužitelj isključiv vlasnik nekretnine označene sa č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao i zahtjev da je tužitelj ovlašten na temelju presude izvršiti uknjižbu navedene nekretnine na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena Hrvatske gospodarske komore d.d. u stečaju i tvrtke Astra Marijana d.d. u stečaju, a po pravomoćnosti presude. Naloženo je tužitelju naknaditi 1. tuženici troškove parničnog postupka od 18.750,00 kn.
2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda na način da je prihvaćen tužbeni zahtjev u cijelosti i naloženo tuženicima da naknade tužitelju troškove parničnog postupka od 10.937,50 kn.
3. Protiv drugostupanjske odluke reviziju je podnijela 1. tuženica pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predložila je prihvatiti reviziju, preinačiti pobijanu drugostupanjsku odluku na način da odbije žalbu tuženika i potvrdi prvostupanjsku presudu.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6. Revidentica je u reviziji naznačila sljedeće pravno pitanje:
"Obzirom da je sud u smislu čl. 12. ZPP vezan za pravomoćne upravne akte o tome postoji li neko pravo ili pravni odnos postavlja se pitanje odnosi li se i to na procjenu i akte upravnih tijela, nekad Hrvatskog fonda za privatizaciju, a danas Centra za restrukturiranje i prodaju u pogledu nekretnina društva koja su ušla u temeljni kapital, s tim u vezi, može li uopće biti relevantan i predstavljati pravni temelj odlučivanja suda procjena nekretnina od strane sudskog vještaka kad postoji rješenje
Centra za restrukturiranje i prodaju?"
7. Obrazlažući razloge važnosti revidentica se pozvala na odluke ovog suda broj Rev x-963/13-2 od 19. ožujka 2014., Rev-1207/08-2 od 3. ožujka 2010. iz kojih proizlazi da trgovačko društvo koje je pravni slijednik društvenog poduzeća koje je provelo pretvorbu društvenog kapitala ne može postati vlasnik nekretnine koje nisu procijenjene u kapital prilikom pretvorbe vlasništva odnosno da je procjena vrijednosti nekretnine u društveni kapital nužna pretpostavka bez koje nema mogućnosti stjecanja prava vlasništva.
8. Ispitujući pobijanu odluku sukladno odredbi iz čl. 392.a st. 2. ZPP, u pobijanom dijelu i u okviru postavljenog procesnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ovaj sud je ocijenio da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva na nekretnini pobliže označenoj u izreci prvostupanjske presude.
10. Prvostupanjski je sud uz utvrđenje da iz rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju (dalje: CERP) kao i iz ugovora o kupoprodaji nekretnine od 20. studenog 2006. proizlazi da stambeni dio objekta s ulazom vanjskim stubama na adresi [adresa], a koji se stambeni dio nalazi iznad prodavaonice [adresa], nije ušao u procjenu temeljnog kapitala društva Astra Marijana d.d. Zagreb, kao i da iz ugovora o kupoprodaji, iz čl. 3. proizlazi da je kupac upoznat da stambeni dio objekta u tri etaže s ulazom vanjskim kamenim stepenicama na adresi [adresa], površine 180 m2, nije ušao u procjenu temeljenog kapitala društva Astra Marijana d.d., Zagreb. Stoga je prvostupanjski sud odbio izvoditi dokaz vještačenjem na okolnost kolika površina čest. zgr. [katastarska čestica] je procijenjena u vrijednost temeljnog kapitala Astra Marijana d.d., a za koju površinu je CERP utvrdio da nije ušla u elaborat pretvorbe. Slijedom iznesenog prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.
10.1. Drugostupanjski je sud preinačio pobijanu presudu zaključivši da su sporni prostori sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je osnovano zaključiti da je predmetna čestica, kao cjelina, unijeta u temeljni kapital Astra Marijana d.d. u stečaju i kao takva da je bila predmet konkretnog sporazuma i ugovora.
11. Međutim takav zaključak drugostupanjskog suda da je predmetna čestica unijeta u društveni kapital ne proizlazi iz spisa. Pravilno upućuje revidentica da je procjena vrijednosti nekretnine u društveni kapital nužna pretpostavka bez koje nema mogućnosti stjecanja prava vlasništva, kao i da je sud vezan rješenjem upravnog tijela.
11.1. Prema odredbi čl. 12. st. 1. ZPP, kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Iz mjerodavnih odredbi Zakona o privatizaciji ("Narodne novine" broj 21/96, 71/97 i 73/00), Zakona o upravljanju državnom imovinom ("Narodne novine" broj 145/10, 70/12) te Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 94/13) proizlazi da trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva ne može postati vlasnik nekretnina koje nisu unesene u kapital prilikom pretvorbe vlasništva odnosno određuju postupanje s neprocijenjenom imovini kao i da se o tome odlučuje u upravnom postupku rješenje. Rješenjem CERP-a klasa UP/I-943-01/15-03/42 ur.br. 360-03-03/09-2015-3 od 16. studenog 2015. utvrđeno je da stambeni dio objekta sagrađen na čest. zgr. [katastarska čestica] zu 1408, čest. zgr. [katastarska čestica] zu 121, te čestice zgrade [katastarska čestica] zu 130 sve K. O. [katastarska općina], na adresi [adresa] s ulazom u stanove [adresa], nije procijenjen u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Astra Obuća, Zagreb (čiji je slijednik Astra Marijana d.d.). Stoga o postojanju tog prava sud nije ovlašten odlučivati kao o prethodnom pitanju (čl. 12. st. 1. ZPP).
12. Drugostupanjski sud nije mogao odlučiti da je predmetna nekretnina ušla u temeljni kapital, jer o navedenom sud nije ovlašten odlučivati kao o prethodnom pitanju (čl. 12. st. 1. ZPP) obzirom da je upravno tijelo donijelo rješenje koje obvezuje sud (tako i u Rev-840/13 od 11. rujna 2018., Rev x-140/2018 od 2. listopada 2019. i druge).
13. Stoga je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 12. st. 1. ZPP koja je utjecala na odluku u sporu slijedom čega je valjalo ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.
14. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).
Zagreb, 8. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić