REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Poslovni broj: 87 K-696/20

Zadar, Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Teodori Projić-Škovrlj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sanie Marić Požarina kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika L.K., zbog kaznenog djela iz čl. 315. st. 4. u svezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne Novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 126/19 i 84/21 - dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru br. KO-DO-2120/20 zaprimljene kod ovoga suda 11. ožujka 2020., izmijenjene i dopunjene dana 3. veljače 2022. na glavnoj raspravi, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 3. veljače 2022. u nazočnosti zastupnika optužbe Igora Vulića, te okrivljenika osobno, zastupanog po branitelju o službenoj dužnosti Šime Lukačića odvjetnika u Biogradu na Moru, te objave dana 8. veljače 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08)

Okrivljenik: L.K., osuđivan presudom Općinskog suda u Zadru broj Kmp-35/17 od 30. kolovoza 2017. pravomoćno 21. ožujka 2018. zbog učina kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u svezi čl. 228. st. 1. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 7 mjeseci uz rok kušnje u trajanju od 1 godine uz posebnu obvezu popravak štete počinjenje kaznenim djelom, presudom Općinskog suda u Zadru Kovm-75/18 od 7. rujna 2018., pravomoćno 7. rujna 2018. zbog učina kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u svezi čl. 228. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine uz rok kušnje u trajanju od 5 mjeseci sigurnosnu mjeru obveze naknade štete počinjene kaznenim djelom, presudom Županijskog suda u Zadru Kov-23/19 od 7. lipnja 2019., pravomoćno 28. lipnja 2019. zbog učina kaznenog djela iz čl. 231. st. 2. u svezi st. 1. i čl. 34. KZ/11 na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 3 mjeseca, presudom Općinskog suda u Zadru K-118/20 od 2. travnja 2020, pravomoćno 21. travnja 2020. zbog učina kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. KZ/11 na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci uz sigurnosnu mjeru oduzimanja predmeta

k r i v  j e

što je dana 24. prosinca 2019. u 19,35 sati u Zadru, u ulici Liburnska obala bb, kod trajektnog pristaništa, nakon što je na navedenom mjestu svađajući se sa svojom djevojkom mlt. E.R. počeo vikati i nedolično se ponašati, zbog čega mu je temeljem čl. 13. st. 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne Novine" br. 76/09 i 92/14), pristupio policijski službenik I PP Zadar Ž.B. u policijskoj odori te ga upozorio i zapovjedio da prestane s narušavanjem javnog reda i mira, na što se on oglušio i počeo ga vrijeđati, te se pokušao udaljiti sa mjesta događaja, a kada ga je Ž.B. uhvatio za ruku u namjeri da ga zaustavi, okrivljeni je policijskog službenika udario šakom u glavu, zbog čega ga je policijski službenik obuhvatio rukama oko tijela, dok je okrivljeni i nadalje pružao aktivni otpor pokušavši ponovno udariti Ž.B., vrijeđajući i prijeteći mu da će ga ubiti i da će ga pronaći u gradu, sve dok na navedeno mjesto nisu pristupili policijski službenici u civilu M.V. i K.Đ., koji su ga savladali i uhitili, a uslijed čega je Ž.B. zadobio laku tjelesnu ozljedu u vidu kontuzije i ekskorijacije donjeg djela desnog obraza, te kontuzije dijelova ručnog zgloba i šake

dakle, silom i prijetnjom uporabe sile pružio otpor službenoj osobi u obavljanju njezine službene radnje, pri čemu joj je nanio tjelesnu ozljedu,

čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – napad na službenu osobu, iz čl. 315. st. 4. u vezi sa st. 2. KZ/11.

II. Pa se temeljem citiranih odredbi kaznenog zakona okrivljeniku L.K. i z r i č e

KAZNA ZATVORA

u trajanju od 1 (jedne) godine.

III. Na temelju čl. 69. KZ/11 okrivljeniku L.K. se

i z r i č e

IZRIČE SIGURNOSNA MJERA

PSIHIJATRIJSKOG LIJEČENJA

Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja sukladno čl. 68. st. 2. KZ/11 izrečena uz kaznu zatvora izvršava se u okviru zatvorskog sustava, a mjera izrečena uz novčanu kaznu, rad za opće dobro i uvjetnu osudu izvršava se izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju.

Temeljem čl. 68. st. 3. KZ/11 sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora ili rada za opće dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izrečenoj novčanoj kazni.

IV. Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljenik L.K. se u cijelosti oslobađa naknade troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je dana 11. ožujka 2020. optužnicu poslovni br. KO-DO-2120/20 protiv okrivljenika L.K., koja je izmijenjena i dopunjena dana 8. prosinca 2021. na glavnoj raspravi, zbog učina kaznenog djela protiv javnog reda i mira – napad na službenu osobu, iz čl. 315. st. 4. u vezi sa st. 2. KZ/11.

2. Okrivljenik L.K. je iznoseći stav o osnovanosti optužbe naveo da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

3. Okrivljenik L.K. je pred Općinskim državnim odvjetništvom pri prvom ispitivanju i pred Županijskim državnim odvjetništvom izjavio kako je s prijateljima bio u mjestu, a cura mu je bila u Preku kod prijateljice, 2-3 dana, i vratila se na Badnjak. Našli su se i ona, E. mu je rekla da bi mogli zajedno ići u Preko i tamo proslaviti Božić. Otišli su do „Liburnije“ pogledati kad ima brod. Oni se inače zezaju na način da bude sparing. Ela trenira taekwondo, a on je mislio upisati kickboks. Oni se tako „cimaju“ i još se smiju, to im je zabavno, ne udaraju se nego pokazuju neke vještine. To je vidio policajac, da se tu netko „tuče“ i odmah je došao i rekao mu nešto “da ne može tako“ i ne zna što još. E. se počela udaljavati, a policajac mu je rekao da je to upozorenje. Policajac se počeo udaljavati, a on je krenuo prema E., brodu, a policajac se vratio do njega i zgrabio ga za jaknu i rekao mu da „što sam ti rekao?“ i još mu je nešto rekao. On je tu noć popio 3-4 Helaxa, pa se svega baš i ne sjeća. Policajac ga je držao, vukao za ruku, a on se otimao i govorio „pusti me“, „jesam li ja što napravio, pusti me“, a on ga nije puštao nego ga je još jače uhvatio i gurao prema autu. Ne sjeća se da ga je udario, sjeća se da su mu stavili lisice, a još 4 policajca ga je počelo tući s lisicama, na podu, jer se otimao policajcu, a on policajca nije udario. E. je plakala da ga puste, da nije nikog tukao. Navodi i kako on ima dijagnozu, emotivno je nestabilan, uzima terapiju. Ako je što napravio, žao mu je. Navodi kako ide na tečaj za kuhara, a sad je trebao početi raditi. Živi kod prijatelja dok ne dobije prvu plaću, ne živi s roditeljima.

3.1. Na glavnoj raspravi pred ovim sudom, iskazuje identično kao 25. prosinca 2019., pred policijskim službenicima, kao i pred Županijskim državnim odvjetništvom, te nema što za nadodati.

4. Svjedok – oštećenik Ž.B., umirovljeni policijski službenik, u svom iskazu navodi kako je tada bio zaposlen kao policijski službenik, radio je na otoku Ugljanu. Bila je Badnja večer, njih trojca su bili u pojačanoj ophodnji, a i jedan kolega u civilu je išao kući, znači bilo ih je četvoro. Bili su na trajektnom pristaništu u gradu, na poluotoku, a kako bi krenuli na Preko. Bilo je oko 19,15 sati do 19,20 sati, brod je upravo trebao krenuti, gledali su okolo i vidio je dvije osobe koje su sjedile u mraku na klupi, iza zgrade gdje se prodaju karte za trajekte. Ušli su u brod i čuli su ih da govore pojačanim tonom ali su računali kako je Badnja večer. Tu je i autobusna stanica na kojoj se nalazi autobus sa dvadesetak putnika. Sjeli su u salon u brodu, a onda prije nego što je brod krenuo, ljudi koji znaju da radi na Preku su im prišli i rekli da vani dolazi do problema, da će neki mladić istući curu. Izašao je vani s broda, te došao do njih, prišao im. Oni su sjedili, momak je imao kapuljaču. Kada im je prišao, prekinuli su s konverzacijom koja je prethodno bila bučna, te je pitao u čemu je problem, ima li problema. Bio je obučen u policijsku odoru, imao je značku i kapu. Mladić mu nije odgovarao, a djevojka je odgovorila kako mora ići pomoći nekom prijatelju u kafiću. Rekao im je kako je Badnja večer i kako nema potrebe da itko ureduje i da se smire. Rekao im je „Sretan Vam Božić“ i pitao ih hoće li biti sve u redu, te su oboje rekli da hoće. Dečko je cijelo to vrijeme držao pognutu glavu, ponovio je Sretan Vam Božić, oni su rekli „I Vama isto“ te se okrenuo kako bi pošao u brod. Ušavši u salon, rekao je zaposlenicima broda da će sve najvjerojatnije biti u redu i da će ova djevojka ići s brodom s njima. Uskoro je ponovno jedan djelatnik došao u salon i rekao da je sada još gore, da dečko viče, lomi prometni znak. Ponovno je izašao vani sam, djevojka je krenula prema brodu jer je brod već kasnio, a dečko je skakao i tresao znak. Dok je djevojka prolazila pored njega, pitao ju je, je li sve u redu, a ona je bila uznemirena. On je bio dva do tri metra iza nje i rekao mu je ''jesi li rekao da ćeš se smiriti jer danas je Badnja večer, smiri se nije ti potrebno da radiš gluposti''. On je tada prolazio pored njega i počeo mu svašta govoriti i psovati majku, ''jebem vam majku pandursku''. Okrenuo mu je leđa dok je to govorio, a kako je prolazio pored njega, uhvatio ga je za lakat, a on ga je iz okreta, svom snagom, lijevom rukom udario šakom u glavu. Tada ga je on uhvatio rukama oko pasa, jedna je ruka ostala slobodna, pa je istom mlatarao i vikao. Sve su to vidjeli vozač autobusa i putnici, a međuvremenu djelatnici broda su pozvali njegove kolege s broda, pa su i oni došli. Ovo sve se događalo preko puta pristaništa za brod, gdje je autobusno stajalište, odnosno taxi stajalište, između istih. Kada su pristupili V. i Đ. istog su spustili na pod, te upotrijebili zahvat ''ključ na laktu'', a on mu je stavio sredstva za vezivanje, a on je to cijelo vrijeme vikao, odnosno izgubio je kontrolu. Dok je bio na podu lupao je glavom od pod, vrijeđao je i prijetio. Kako je netko pozvao pomoć, uskoro je stiglo i službeno vozilo, a dok isto nije došlo zadržavali su ga na podu i sprječavali da lupa glavom od pod. Dok su ga pokušavali staviti u službeno vozilo i dalje je vikao i prijetio, par puta je i lupio nogom od službeno vozilo. Na stražnjem vozilu osobnog vozila odvezen je u policiju. On nije tu večer otišao na službu na otok, već je ostao u gradu kako bi napisao Izvješće o ovom događaju. Tada je okrivljenik odveden kod doktora, a i njemu je isto trebala liječnička pomoć jer je bio ozlijeđen, jer mu je okrivljenik dao udarac u glavu. Okrivljenik mu je do tada bio apsolutno nepoznat, pa ga je stoga iznenadila njegova reakcija. Dok su utvrđivali njihov identitet i dok su bili okrivljenik i ova djevojka razdvojeni, on je njoj iz jedne prostorije vikao ''nemoj ništa govoriti''. Tijekom noći je otišao kod liječnika kako bi se obavila klasifikacija ozljeda.

4.1. Na upit branitelja okrivljenika koja mu je bila namjera kada ste ga uhvatili, dotaknuli za lakat, svjedok odgovara kako kada je okrivljenik prolazio pored njega i nije obraćao pažnju na njega i kada ga je počeo psovati govoreći ''tko te jebe'' i tome slično, dok je prolazio pored njega, lagano ga je dodirnuo za lakat kako bi mu se obratio iz razloga da ne može tako govoriti. Okrivljenik je tada imao kapuljaču pa ga nije mogao dobro vidjeti. Iznenadila ga je ovakva njegova reakcija.

5. Saslušan je svjedok K.Đ. koji navodi kako se sjeća da je te prigode sa kolegama V. i B. čekao brod na trajektnom pristaništu, na Liburnskoj obali. Kolega V. i on su ušli u brod, a kolega B. je primijetio svađu između dvoje mlađih osoba koje su bile na klupi. Kad je svađa eskalirala, prišao im je kako bi ih smirio. Čini mu se da je ženska osoba plakala. Kolega B. im je onda prišao, a B. i V. su bili u odorama, pokušao ih je smiriti, a onda je, misli okrivljenik krenuo prema kolegi B., ali to nije osobno vidio jer je bio u brodu. Netko od djelatnika Jadrolinije im je rekao da kolega treba pomoć, da ga netko vani napada, pa su kolega V. i on izašli vani i vidjeli kolegu B. kako se s ovom osobom doslovno valja po podu. Pružili su pomoć kolegi B., savladali okrivljenika i stavili mu lisice. Potom je došla druga ophodnja i okrivljenika su odveli u postaju. Ne zna što je bilo s ovom ženskom osobom, nije s njom ni razgovarao. Oni su kolegi B. priskočili u pomoć jer je ova osoba bila dosta agresivna i nije ju mogao sam savladati, a ne može se sjetiti je li bilo kakve razmjene riječi između okrivljenika i B.. Kako se sve ovo brzo dogodilo, kako su izašli vani s broda, nije obraćao pažnju niti primijetio da bi kolega zadobio nekakve ozljede.

6. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao liječničku dokumentaciju na ime oštećenika (list 6-7), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (l.s. 19), dokumentacijski list pregleda u ambulanti za okrivljenika (l.s. 20), optužnicu ODO-a broj KO-DO-2053/20 (list 57-59), podnesak PU zadarske, Prve policijske postaje Zadar od 30. listopada 2020. (l.s. 86), podnesak PU zadarske, Službe kriminalističke policije od 20. studenog 2020. (l.s. 93), podnesak Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva policije, Uprave kriminalističke policije, Sektora općeg kriminaliteta i međunarodne policijske suradnje od 8. siječnja 2021. (l.s. 95), dopis PU primorsko goranske, I Policijske postaje Rijeka (l.s. 98), obavijest PU zadarske, I policijske postaje Zadar (l.s. 99), psihijatrijsko vještačenje okrivljenika (l.s. 112-122), sudskomedicinsko vještačenje oštećenika (l.s. 131-133), te u kaznenu evidenciju za okrivljenika (l.s. 134-135).

7. Iz liječničke dokumentacije na ime oštećenika Ž.B. (list 6-7) proizlazi kako je isti pregledan 24. prosinca 2019. u Zavodu za hitnu medicinu zadarske županije te su mu dijagnosticirane površinska ozljeda ostalih dijelova glave, kontuzija ostalih dijelova zgloba i šake koje ozljede su kvalificirane kao laka tjelesna ozljeda.

8. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (l.s. 19) kod okrivljenika L.K. utvrđeno je kako isti nije bio pod utjecajem alkohola.

9. Iz nalaza i mišljenja psihijatra o ubrojivosti motrenika inkriminirane prigode okrivljenika L.K. obavljenog od strane stalnog sudskog vještaka dr. Denisa Sabljara (l.s. 112-122) proizlazi kako okrivljenik ne boluje od teške duševne bolesti, već je Granični poremećaj, Emocionalno nestabilna osobnost po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Borderline F.60.3. Okrivljenikovo duševno stanje tempore criminis je bilo takvo da nije u potpunosti mogao vladati svojom voljom i postupcima i niti shvatiti značenje svojih postupaka, odnosno bio je smanjeno ubrojiv, i to bitno. Njegovo psihičko stanje, odnosno njegova struktura osobnosti (Borderline), može poticajno djelovati na počinjenje težeg kaznenog djela u budućnosti (viši stupanj vjerojatnosti).

9.1. Na glavnoj raspravi pred ovim sudom vještak dr. Denis Sabljar nadalje navodi kako se okrivljenik do sada liječio od ove psihičke bolesti F.63 i to od 2020. kada je isti bio u zatvoru, te kod liječnice dr. Jurišić koja ga je tada liječila i koja mu je dala terapiju i dijagnozu. Terapija se kontrolira, a pri dolasku na kontrolu, kao što se može kontrolirati i uporaba alkohola. Okrivljenik je smanjeno kritičan prema društvenim normama s obzirom na dijagnozu, ali ne i nekritičan, a ranije je imao i neke psihotične epizode kojih sada s terapijom nema. Ovdje je važno liječenje jer ukoliko se redovito ne liječi može doći do psihotične dekompenzacije a onda će biti nekritičan prema svojoj bolesti, društvenim normama i svemu. Inače, ova bolest se javlja kod 16-22 mjeseca od rođenja djeteta, a kod okrivljenika je bilo dosta traume u djetinjstvu.

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Davora Mayera, spec. sudske medicine (l.s. 131-133) proizlazi kako su medicinskom obradom oštećenika Ž.B. utvrđene ozljede: kontuzijsko žarište s oguljotinom na donjem desnom dijelu obraza i kontuzijsko žarište s oguljotinom na hrptu lijeve šake. Svaka pojedina ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu. Ozljede su nastale s dva zasebna djelovanja tupe mehaničke sile slabog intenziteta, pri čemu ozljeda lica prvenstveno upućuje na udarac tupotvrdim sredstvom u lice (najčešće se radi u udarcu stisnutom šakom), dok se ozljeda na hrptu šake pripisiva dinamici naguravanja, hvatanja i otimanja za vrijeme postupanja oštećenika prema okrivljeniku u cilju njegova savladavanja. Ozljede oštećenika u ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu, a mehanizam nastanka se uklapaju u opis događaja iz inkriminacije i svjedočkog iskaza oštećenika.

11. Iz iskaza samog okrivljenika i svih provedenih dokaza nesporno je utvrđeno kao je okrivljenik svojim postupanjem ostvario zakonska obilježja kaznenog djela napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 4. u vezi st. 1. KZ/11.

12. Članak 315. st. 4. u svezi st. 1. KZ/11 navodi kako kazneno djelo čini tko silom ili prijetnjom uporabe sile napadne vojnu osobu, policijskog službenika, ovlaštenu službenu osobu Vojne policije, službenu osobu kojoj je povjereno čuvanje osoba kojima je na temelju zakona oduzeta sloboda, kad obavljaju služenu dužnost, dovede u opasnost život ili tijelo služene osobe ili osobe koja joj pomaže u obavljanju služene radnje ili joj je nanese tjelesne ozljedu ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe.

13. Članak 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne Novine" br. 76/09, 92/14, 70/19) navodi između ostalog kako su policijske ovlasti davanje upozorenja i naredbi građanima (čl. 13. st. 1. toč. 8. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima). Policijsku ovlast primjenjuje policijski službenik.

14. Dakle, nakon provedenog postupka, izvedenih svih raspoloživih dokaza, a poglavito nakon saslušanja svjedoka oštećenika, policijskog službenika Ž.B. i svjedoka policijskog službenika K.Đ. nesporno je kako je navedene prigode okrivljenik napao policijskog službenika Ž.B. koji je obavljao službenu dužnost, a izvan slučajeva iz čl. 312. i čl. 314. Kaznenog zakona, te je policijskom službeniku Ž.B. nanesena tjelesna ozljeda (l.s. 6-7, 131-133).

15. Iz iskaza oštećenika, policijskog službenika Ž.B. proizlazi kako je tada bio zaposlen kao policijski službenik, te prigode je bio u smjeni, i trebao je s kolegama otići u Preko, trajektom, i kad su već bili trajektu, rekli su im da vani dolazi do problema pa je izašao i došao do mladića, okrivljenika i djevojke koja je bila s njim i pitao u čemu je problem, ima li problema. Bio je obučen u policijsku odoru, imao je značku i kapu. Rekao im je kako je Badnja večer i kako nema potrebe da itko ureduje i da se smire, te se vratio na trajekt, a onda su mu rekli da je još i gore, da okrivljenik viče, lomi prometni znak. Ponovno je izašao vani i vidio okrivljenika da skače i trese znak, te mu se ponovno obratio ''jesi li rekao da ćeš se smiriti jer danas je Badnja večer, smiri se nije ti potrebno da radiš gluposti'', a okrivljenik je tada prolazio pored njega i počeo mu svašta govoriti i psovati majku, ''jebem vam majku pandursku'', te mu okrenuo leđa, a on ga je uhvatio za lakat. Okrivljenik ga je tada iz okreta, svom snagom, lijevom rukom udario šakom u glavu, a on ga je uhvatio rukama oko pasa. Okrivljeniku je jedna ruka ostala slobodna, pa je istom mlatarao i vikao. Uskoro su im prišli njegove kolege te okrivljenika spustili na pod, te upotrijebili zahvat ''ključ na laktu'', stavio mu je sredstva za vezivanje, a okrivljenik je to cijelo vrijeme vikao, odnosno izgubio je kontrolu. Dok je bio na podu lupao je glavom od pod, vrijeđao je i prijetio. Kasnije, tijekom noći je otišao kod liječnika kako bi se obavila klasifikacija ozljeda.

16. Ove navode potvrđuje i saslušani svjedok policijski službenik K.Đ.

17. Iskaz oštećenika i svjedoka potkrepljuje provedeno sudsko medicinsko vještačenje stalnog sudskog vještaka dr. Davora Mayera, spec. sudske medicine, koji je utvrdio kako je oštećenik kritične prigode zadobio tjelesne ozljede, kontuzijsko žarište s oguljotinom na donjem desnom dijelu obraza i kontuzijsko žarište s oguljotinom na hrptu lijeve šake, a koje ozljede mogu nastati na način kako navodi i oštećenik.

18. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika da on nije udario policijskog službenika, samo se otimao policajcu jer isto proizlazi i iz iskaza oštećenika kao i policijskog službenika – svjedoka K.Đ., a kojim iskazima je ovaj sud u potpunosti poklonio vjeru jer su isti logični, životni i isti nemaju nikakvog motiva lažno teretiti okrivljenika, a i potkrijepljeno je i sudskomedicinskim vještačenjem kojem je ovaj sud također poklonio vjeru držeći kako je isto obavljeno po pravilima struke.

19. Dakle, stavljajući svjedočenje svjedoka-oštećenika u vezu s ostalim provedenim dokazima, kako pojedinačno, tako i u međusobnoj vezi, nesporno je da se okrivljenik ponašao na način kako je navedeno u činjeničnom opisu presude.

20. Nesporno je kako su policijski službenici na dužnosti službene osobe jer prema odredbi čl. 31. Zakona o unutarnjim poslovima Ministarstva unutarnjih poslova, policajac je radnik koji ima posebne dužnosti i ovlasti određene zakonom, a članak 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima navodi, između ostalog, kako su policijske ovlasti davanje upozorenja i naredbi građanima.

21. Nadalje, nesporno je da je okrivljenik postupao s namjerom jer nakon što mu je policijski službenik Ž.B. izdao upozorenje, na isto se oglušio i počeo ga vrijeđati, te se pokušao udaljiti sa mjesta događaja, a kada ga je policijski službenik Ž.B. uhvatio za ruku u namjeri da ga zaustavi, okrivljeni je policijskog službenika udario šakom u glavu, a odluku o počinjenju ovog djela je donio na mah, odnosno u trenu kad ga je policijski službenik uhvatio za ruku u namjeri da ga zaustavi, i odmah je tu svoju odluku i realizirao.

22. Dakle, postupajući na navedeni način okrivljenik je ostvario zakonska obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju iz čl. 314. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11 u vezi s čl. 34. KZ/11. Okrivljenik je u ovom konkretnom slučaju silom pokušao spriječiti policijskog službenika Ž.B. u obavljanju službene radnje u okviru njegovih ovlasti silom odnosno napadom na policijskog službenika, a kao bi ga spriječio da ga zaustavi, pri čemu je policijskom službeniku nanesena tjelesna ozljeda.

23. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije za okrivljenika L.K. sud je kao otegotnu okolnost cijenio njegovu prijašnju osuđivanost za činjenje kaznenog djela, koja je razvidna iz izvatka iz kaznene evidencije (l.s. 134). Okrivljenik je do sada četiri puta osuđivan za kaznena djela protiv imovine.

24. Kao olakotne okolnosti na strani okrivljenika ovaj sud je uzeo u obzir njegovu bitno smanjenu ubrojivost kritične prigode.

25. Slijedom navedenog sud je okrivljeniku izrekao kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, minimalno propisane za ovo kazneno djelo, a obzirom na bitno smanjenu ubrojivost okrivljenika tempore criminis, odnosno da nije mogao u potpunosti vladati svojom voljom i postupcima niti shvatiti značenje svojih postupaka.

26. Dakle, budući je provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno prethodno navedeno, a da je okrivljenik u vrijeme izvršenja kaznenog djela imao granični poremećaj, Emocionalno nestabilna osobnost po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Borderline F 60.3, sud je temeljem prijedloga stalnog sudskog vještaka dr. Denisa Sabljara uz kaznu zatvora okrivljeniku izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja temeljem čl. 68. KZ/11.

26.1. Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja izvršava se u okviru zatvorskog sustava.

27. Sud smatra da je izrečena kaznenopravna sankcija primjerena obliku krivnje, pogibeljnosti kaznenog djela i nastupjelim posljedicama, te da će ista utjecati na okrivljenika kao i na sve ostale građane da ubuduće ne čine kaznena djela i da poštuju pravni poredak Republike Hrvatske.

28. Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljenik L.K. se u cijelosti oslobađa naknade troškova ovog postupka jer je isti nezaposlen, lošeg imovnog stanja, te bi plaćanjem troškova ovog postupka bilo bi dovedeno u pitanje i uzdržavanje samog okrivljenika.

29. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zadru, 8. veljače 2022.

Sutkinja

Teodora Projić-Škovrlj, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke. Presuda se može pobijati zbog povrede kaznenog Zakona, zbog povrede kaznenog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kazneno pravnim sankcijama i troškovima kaznenog postupka.

DNA:

1. ODO Zadar na br. KO-DO-2120/2020

2. Okrivljenik L.K.

3. Branitelj okrivljenika Šime Lukačić, odvjetnik u Biogradu na Moru

4. Oštećenik Ž.B.

5. U spis 87 K-696/20