Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj 6 Gž-754/2021-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Verici Kos, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja J. S. iz V. T., …, OIB: …, protiv tuženika Općine V. T., …, V. T., OIB: …, koju zastupa punomoćnik R. H., odvjetnik iz Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Zaboku poslovni broj P-250/2020-14 od 15. travnja 2021., 8 veljače 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja J. S. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Zaboku poslovni broj P-250/2020-14 od 15. travnja 2021.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

''I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Općini V. T., …, V. T., OIB: … da tužitelju J. S. iz V. T., …, OIB: … plati iznos od 9.000,00 kn."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 4.687,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude 15. travnja 2021. pa do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.''

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev, a podredno da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. U odgovoru na žalbu tužitelja tuženik predlaže žalbu odbaciti kao nepravovremenu, jer da je podnesena po proteku roka od 15 dana za podnošenje žalbe.

4. Žalba je pravovremena, ali nije osnovana.

5. Iz spisa proizlazi da je prvostupanjska presuda tužitelju dostavljena putem pošte 21. travnja 2021., a žalbu protiv te presude je podnio preporučenom pošiljkom 5. svibnja 2021., dakle u roku propisanom čl. 348. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) za podnošenje žalbe. Slijedom toga, neosnovano ističe tuženik da žalba tužitelja nije pravovremena.

6. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 9.000,00 kn s osnove neisplaćene naknade za korištenje njegovog zemljišta.

7. Kako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 10.000,00 kn, radi se o sporu male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. st. 1. ZPP.

8. Prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1, 2, 4, 5, 6, 8, 9,10. i 11. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Stoga ovaj drugostupanjski sud nije razmatrao žalbene navode tužitelja koji su žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni navode da ga je sud propustio kao neuku stranku upozoriti na njegova prava, čime upire na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 11. ZPP, jer se zbog tih žalbenih razloga presuda u sporu male vrijednosti ne može pobijati. Tužitelj je uz žalbu dostavio Statut općine V. T., Izvod iz katastarskog plana i Odluku općine V. T. od 15. listopada 2020. Statut općine V. T. i Izvod iz katarskog plana predstavljaju nove dokaze, koji se tek u žalbi ne mogu predlagati, pa nisu razmatrani.

9. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih navoda tužitelja, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, pa ni bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju upire žalba. Presuda, naime, sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama te se može ispitati.

10. Sud prvog stupnja u postupku je utvrdio da je tužitelj upisan kao vlasnik čkbr. 1289/4 površine 1410 m2 iz zk. ul. 1128 k. o. V. T. i čkbr. 1290 sa 1331 m2 iz zk. ul. 1196 k. o. V. T., da se dijelom tih nekretnina proteže nerazvrstana cesta oznake DZ- 3 H.-V., da je Odlukom tuženika od 15. listopada 2020. utvrđeno da se nerazvrstana cesta D.-V. na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (''Narodne novine'', broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19 – dalje: ZC) koristila za promet vozila i bila pristupačna većem broju korisnika, da je tuženik naručio izradu geodetskog elaborata za potrebe evidentiranja stvarnog stanja u katastru i upisa u zemljišne knjige kao javnog dobra u općoj uporabi, da je ta cesta više od 30 godina bila pristupačna većem broju korisnika i korištena je kao cesta, da je bila pošljunčana, a 2019. je asfaltirana.

11. Prema odredbi čl. 98. st. 1. ZC nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, a koje prema stavku 2. i 3. tog članka odlukom određuje ministar koja se objavljuje u "Narodnim novinama".

12. Prema odredbi čl. 100. ZC nerazvrstanu cestu čine cestovna građevina, nogostup, biciklističke staze, te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu; građevna čestica odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojem su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluge vozačima i putnicima; zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste; prometna signalizacija i oprema za upravljanje i nadzor prometa; javna rasvjeta i oprema.

13. Prema odredbi čl. 101. st. 1. ZC nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

14. Prema odredbi čl. 131. st. 1. ZC ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona postaju nerazvrstane ceste.

15. Imajući u vidu činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, a koja sud drugog stupnja u sporu male vrijednosti nije ovlašten preispitivati, kao i citirane odredbe ZC, za zaključiti je da dijelom nekretnina tužitelja prolazi nerazvrstana cesta, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, jer za pravni status nerazvrstane ceste nije bitno da li su nekretnine upisane kao vlasništvo fizičke osobe ili neke pravne osobe. Nadalje je za zaključiti da nije proveden postupak izvlaštenja toga dijela tužiteljevih nekretnina, niti mu je isplaćena naknada.

16. Prema tome, iz stanja spisa proizlazi da bi tužitelj bio ovlaštenik prava na naknadu pa je sud prvog stupnja iz utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak da tužitelj nema osnove tražiti naknadu. Pravo tužitelja na naknadu proizlazi i iz Ustava Republike Hrvatske.

17. Tužitelj ima pravo na naknadu tržišne vrijednosti za oduzeto zemljište. Međutim, u provedenom postupku nije utvrđeno kolika površina zemljišta je tužitelju oduzeta za nerazvrstanu cestu niti koliko bi iznosila tržišna vrijednost toga zemljišta, a prema stanju spisa, na te okolnosti tužitelj nije ni predložio izvođenje dokaza, iako je tuženik osnovu i visinu osporavao. Slijedom toga je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan. 18. Na žalbene navode tužitelja da sud prvog stupnja nije ni vlastitim opažanjima, niti geodetskim vještačenjem identificirao predmet spora valja reći da je u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Tužitelj je predložio izvođenje dokaza uvidom u izvatke iz zemljišne knjige, koji dokaz je izveden, dok uviđaj radi identifikacije nekretnine ni geodetsko vještačenje nije predložio pa sud prvog stupnja, bez prijedloga stranke, takav dokaz nije ni bio ovlašten izvesti.

19. Na zakonu je osnovana i odluka o troškovima parničnog postupka. Tužitelj je izgubio parnicu pa je dužan tuženiku na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP naknaditi troškove postupka potrebne za vođenje parnice. Kako u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, to glede visine troškova koji su kao opravdani priznati tuženiku prvostupanjska presuda nije ispitivana.

20. Zbog svega navedenog je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP kao neosnovanu valjalo odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Velikoj Gorici 8. veljače 2022.

Sutkinja

Verica Kos, v.r.