Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj 12 Gž Ob-65/2022-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Iris Gović Penić, kao predsjednika vijeća, Sanje Joka Umićević kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Sandre Artuković Kunšt kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. G., OIB …, iz D. S., zastupane po punomoćniku H. V., odvjetniku iz Odvjetničkog društva V. i Partneri j.t.d. iz Z.1 , protiv tuženika I. G., OIB: …, iz D. S., zastupanog po punomoćniku A. Č., odvjetniku iz D. S., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj P Ob-253/2019-22 od 3. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 8. veljače 2022.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj P Ob-253/2019-22 od 3. prosinca 2021. godine.

    II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na žalbu.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

    "I Utvrđuje se da je tužiteljica S. G. OIB …, iz D. S., suvlasnica u 47/80 dijela, a tuženik I. G. OIB: …, iz D. S., u 33/80 dijela na nekretnini označenoj kao kč.br.1435, opisana kao kuća br.9 i dvorište u D. S., površine 574 m2, upisana u zk. ul. br.978 k.o. D. S. II.

    II. Tuženik I. G. OIB: …, je dužan trpjeti uknjižbu prava suvlasništva tužiteljice S. G. OIB … sukladno točci I ove presude na nekretnini označenoj kao kč.br. 1435 opisane kao kuća br.9 i dvorište u D. S., površine 574 m2, upisana u zk. ul. br.978 k.o. D. S. II.

    III. Nalaže se tuženiku I. G. OIB: … naknaditi tužiteljici S. G. OIB … parnični trošak u iznosu od 7.500,00 kn sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 03. prosinca 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

    2. Protiv te presude žali se tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima.

    3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže odbiti žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu. Traži trošak odgovora na žalbu.

    4. Žalba je neosnovana.

    5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je suvlasnica u 47/80 dijela, a tuženik da je suvlasnik u 33/80 dijela na nekretnini – kčbr. 1435 kuća br. 9 i dvorište u D. S., površine 574 m2 iz zk.ul.br. 978 k.o. D. S. II te da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava suvlasništva tužiteljice na istoj nekretnini.

    6. Ispitujući prvostupanjsku presudu kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

    7. U provedenom postupku utvrđeno je da su stranke zaključile brak 9. kolovoza 1997., da je brak stranaka razveden 24. listopada 2018. (presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-747/18-12 od 24. listopada 2018.); da je predmet spora nekretnina koju su stranke kao kupci kupili od prodavatelja M. J. i M. Š. Kupoprodajnim ugovorom od 26. rujna 2003. za kupoprodajnu cijenu od 40.000,00 EUR-a; da su u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog građanskog suda u Zagrebu u ZK ulošku 978 katastarske općine 308048 D. S. II upisani tužiteljica kao suvlasnik u ½ dijela i tuženik kao suvlasnik u ½ dijela sporne nekretnine – kuća br. 9 i dvorište u D. S., površine 574 m2, kat. čest. 1435); da je otac tužiteljice kupio garsonijeru u Z.1 1994. (Kupoprodajni ugovor od 15. travnja 1994. kojim je K. H. kao prodavatelj prodao Š. I. (ocu tužiteljice) kao kupcu nekretninu upisanu u zk.ul.br. 752 kčbr. 710/7 k.o. Z. o. – garsonijera površine 20,48 m2 stan broj 13 na prvom katu koja se sastoji od jedne sobe, kupaone s wc-om i hodnika) za iznos od 50.000.000,00 HRD; te je 1997. Š. I. prodao predmetni stan M. M. iz Z.1 (Kupoprodajni ugovor od 3. listopada 1997. kojim je Š. I. kao prodavatelj prodao M. M. kao kupcu nekretninu upisanu u zk.ul.br. 752 kčbr. 710/7 k.o. Z. o. u naravi garsonijera površine 20,48 m2 stan broj 13 na prvom katu, a za iznos od 115.000,00 kuna). U postupku je utvrđeno da su stranke nakon što su zaključile brak kupile u Z.1 u Z. stan površine 43 m2 i to sredstvima – u dijelu novcima dobivenim od prodaje naprijed navedene garsonijere (vlasništvo oca tužiteljice), a u dijelu osnovom kredita kojeg je tuženik podignuo kod banke; isti stan je prodan 2003. za iznos od 35.350,00 EUR-a (Ugovor o kupoprodaji zaključen 2003. između tuženika kao prodavatelja i H. R. kao kupca kojim je prodavatelj prodao, a kupac kupio nekretninu upisanu u k.o. Z. o. – stan broj 1 u prizemlju drugo stubište koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini 43 čm, a nalazi se u stambenoj zgradi u Z.1 , sagrađena na kat. čest. br. 540 zk.ul. 4 poduložak 10448) te je nakon toga kupljena sporna nekretnina i upisana kao suvlasništvo svake stranke u ½ dijela u zemljišne knjige i da je predmetna nekretnina kupljena djelomično sredstvima ostvarenim kreditom kojeg je tuženik podignuo kod Z. b. u iznosu od 29.500,00 EUR- a te djelomično od novca koji je dobiven prodajom stana u Z.2 .

    8. Također je u postupku utvrđeno da je predmetna nekretnina, djelomično kupljena i novcem dobivenim prodajom stana u Z.2 kao posebnom imovinom tužiteljice tj. da se radi o novcu kojeg su tužiteljici darovali roditelji (a ista novčana sredstva ostvarena su kada je otac tužiteljice 1997. prodao garsonijeru površine 20,48 m2 u Z.1 ).

    9. Na utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine u 47/80 dijela, dok da je tuženik suvlasnik iste nekretnine u 33/80 dijela te da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava suvlasništva tužiteljice u naprijed navedenom omjeru, a na spornoj nekretnini.

    10. Prema odredbi čl. 247. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03 – dalje: OBZ) bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu, a bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (čl. 248. OBZ). Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili (čl. 249. st. 1. OBZ), a na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obveznog prava ako OBZ-om nije drukčije određeno (čl. 250 ObZ).

    11. Sukladno odredbi čl. 253. st. 2. OBZ vlastita imovina je imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 248. OBZ (nasljeđivanje, darovanje i slično).

    12. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da novac koji su tužiteljici darovali roditelji (nakon što je otac tužiteljice prodao garsonijeru u Z.1 1997.) predstavlja posebnu imovinu tužiteljice te da je taj novac iskorišten tj. uložen pri kupnji nekretnine koja je predmet ovog spora.

    13. Naprijed navedena utvrđenja tuženik niti ne osporava u žalbi već ističe da je tužiteljica svojih 7/80 dijela sporne nekretnine njemu darovala konkludentnom radnjom tj. neprotivljenjem upisu omjera suvlasništva svakoga u ½ dijela, u odnosu na predmetnu nekretninu tj. kada je dozvolila da se na predmetnoj nekretnini koja je kupljena 26. rujna 2003. upiše suvlasništvo svake stranke u ½ dijela jer je već tada znala da joj pripada zbog više uloženog iznosa od 7.000,00 EUR-a veći suvlasnički omjer, pa da je na taj način svojih 7/80 dijela darovala tuženiku te isto tako tuženik ističe da je pravo vlasništva na spornih 7/80 dijela stekao dosjelošću jer je bio pošteni posjednik obzirom je tužiteljica svojim konkludentnim ponašanjem prihvatila upis u zemljišne knjige na način da svaka stranka bude suvlasnik u ½ dijela, znajući da ima pravo na veći dio te da je stoga tuženik bio u uvjerenju da je pošteni posjednik i da je tih 7/80 dijela stekao darovanjem.

    14. Međutim, protivno takvim žalbenim navodima neprotivljenje upisu svake od stranaka u ½ dijela kao suvlasnika predmetne nekretnine u zemljišne knjige (a nakon što je zaključen kupoprodajni ugovor od 26. rujna 2003. u pogledu iste nekretnine) ne predstavlja konkludentnu radnju niti je to očitovanje volje tužiteljice da iznos od 7.000,00 EUR-a (koji predstavlja njezinu posebnu imovinu te odgovara 7/80 dijela predmetne nekretnine) daruje tuženiku kao svom bračnom drugu. Naime, to što su se stranke upisale u zemljišnu knjigu svaka u ½ dijela kao suvlasnici sporne nekretnine (te to što je tužiteljica pristala na navedeno) ne predstavlja izjavu volje tužiteljice tj. ne predstavlja ponašanje tužiteljice iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti o postojanju volje tužiteljice da daruje svoju posebnu imovinu tuženiku, a u smislu čl. 28. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 3/94 – dalje: ZOO).

    15. U skladu s iznesenim neosnovanim se ukazuju i žalbeni navodi da je tuženik stekao pravo suvlasništva na 7/80 dijela dosjelošću jer da je bio pošteni posjednik, a obzirom je prvostupanjski sud valjano ocijenio da tuženik nije dosjelošću stekao suvlasništvo u tom omjeru predmetne nekretnine jer nije bio pošten tj. jer je znao da mu isto ne pripada.

    16. Iz svega iznesenog proizlazi da je na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je presudio kao u pobijanoj prvostupanjskoj presudi (točka I i točka II izreke) i prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.

    17. I odluka o parničnom trošku donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP.

    18. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).

    19. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na žalbu jer ta parnična radnja nije bila potrebna u postupku (čl. 155. st. 1. ZPP).

    U Zagrebu 8. veljače 2022.

    Predsjednik vijeća:

    Iris Gović Penić, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.