Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 33 Gž-2543/2020-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. M. K., sina I.., Z.., rođenog ….. a preminulog … 2019., odlučujući o žalbi vjerovnice V. H. iz Z., OIB…, koju zastupa punomoćnik G. V., odvjetnik iz Zagreba, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-2996/2019-10 od 4. svibnja 2020., dana 7. veljače 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba vjerovnice V. H. te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-2996/2019-10 od 4. svibnja 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem citiranim u izreci odlučeno je, da se odbija zahtjev za odvajanjem ostavine od imovine nasljednika vjerovnika V. H. iz Z., kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja vjerovnica V. H. je podnijela žalbu, po sadržaju zbog razloga iz čl. 353. st. 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03, 35/05, dalje. ZN), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. U predmetnom postupku utvrđeno je, da je pred javnim bilježnikom M. B. iz Zagreba kao povjerenikom suda, proveden ostavinski postupak iza pok. M. K., te je u tom postupku 20. svibnja 2019. zaprimljen podnesak vjerovnice ostavitelja V. H. kojim ista traži odvajanje ostavine od imovine nasljednika. Na ročištu pred javnim bilježnikom 28. svibnja 2019. nasljednica J. K. se prihvatila nasljedstva na temelju zakona i izjavila da se protivi prijedlogu za odvajanje ostavine, dok su se na ročištu 4. srpnja 2019. nasljednici I., M.¹ i M.² K. odrekli nasljedstava, a nasljednik T. B. se u dostavljenoj nasljedničkoj izjavi također odrekao svog nasljednog dijela.

5. Vjerovnica u prijedlogu navodi da je ostavitelju 1. lipnja 2018. pozajmila 10.000,00 Eur, koji se ostavitelj obvezao vratiti do 31. prosinca 2018. ali to nije učinio, niti su njegovi nasljednici izvršili povrat tog iznosa, iako obaviješteni dopisom o dugu. Zato vjerovnica smatra da postoji opasnost od postojanja dugova i nemogućnosti povrata potraživanja, a posebno imajući na umu da je nasljednica J. K. u ostavinskom postupku prijavila potraživanje prema ostavitelju u iznosu od 122.800,00 CHF, na temelju Ugovora o kreditu u kojem je nasljednica dužnik a ostavitelj založni dužnik, te potraživanje za izvršene odvjetničke usluge u predmetu P-6714/17 od 305.000,00 kn pa smatra da ukupni dugovi ostavitelja premašuju vrijednost ostavinske imovine. Vjerovnica je dostavila presliku izjave o postojanju duga s ovjerenim potpisom po javnom bilježniku, presliku naloga isplate P. b. Z. d.d. za klijenta V. H. na iznos od 10.000,00 Eur te presliku dopisa od 26. travnja 2019. kojim se obavještavaju nasljednici o postojanju potraživanja.

6. Odredbom čl. 140. st. 1. i 6. ZN propisano je, da ostaviteljevi vjerovnici mogu zahtijevati odvajanje ostavine ako učine vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti tražbinu.

7. Prvostupanjski sud zaključuje, da nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine, prema čl. 139. st. 3. ZN, cjelokupnom svojom imovinom, te da činjenica, da je nasljednica prijavila potraživanje prema ostavitelju, ne utječe na mogućnost naplate tražbine vjerovnice, jer iz istog ne proizlazi da nasljednica nema imovine iz koje se vjerovnica može namiriti.

8. Nasljednik može raspolagati stvarima i pravima ostavine a vjerovnici ostavitelja mogu od časa smrti ostavitelja zahtijevati od nasljednika naplatu, i to iz cjelokupne njegove imovine.

To će vrijediti onda, ako ostaviteljevi vjerovnici nisu zahtijevali da se ostavina odvoji od imovine nasljednika.

9. Kada se po odredbama čl. 140. ZN može zahtijevati odvajanje ostavine od imovine nasljednika, tada će sud na prijedlog ovlaštenih osoba odrediti to odvajanje, primjenom odredbe ZON o privremenim mjerama za osiguranje ostavine. Pri tom postojanje ovršne isprave nije pretpostavka za odvajanje, kako to proizlazi iz čl. 140. st 6. ZN prema kojem će sud rješenjem o odvajanju ostavine, pozvati vjerovnika pokrenuti postupak radi ostvarenja tražbine u roku koji mu odredi sud tim rješenjem, pod prijetnjom posljedica (stavljanja rješenja o odvajanju ostavine izvan snage).

10. Pri tom činjenica, da ostavinska imovina ima utvrđene nekretnine i pokretnine, u situaciji kada je nasljednica J. K. također tražila odvajanje iz ostavine svog potraživanja od 305.000,00 kuna, te kada druga potraživanja iznose više od 500.000,00 kuna, ne mora značiti da nije ispunjena pretpostavka za odvajanje iz čl. 140. st. 1. ZN tj. da nije učinjena vjerojatnim opasnost da vjerovnica bez odvajanja ne bi mogla namiriti svoju tražbinu.

11. Odredbom čl. 71. ZN propisan je način utvrđivanja vrijednosti ostavine, tako da se procjenjuju sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti i sve njegove tražbine, osim očito nenaplativih, te se od te vrijednosti odbija iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja. Tome se nadalje dodaje vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio nasljednicima i drugim osobama.

12. Iz navedenog proizlazi, da dugovi ostavitelja utječu na vrijednost ostavinske imovine, pa time i na opasnost od nemogućnosti namirenja tražbine vjerovnika.

13. U ponovljenom postupku sud će odlučiti o osnovanosti zahtjeva žaliteljice, imajući na umu odredbu čl. 71. ZN o utvrđivanju vrijednosti ostavine, te će, nakon što pravilno utvrdi njezinu vrijednost, ocijeniti vjerojatnost opasnosti da bez odvajanja žaliteljica kao vjerovnik ne bi mogla namiriti svoju tražbinu.

14. Na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 7. veljače 2022.

S u d a c:

Gordana Bošković Majerović, v.r.