Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 71 Gž-2782/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Feuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja zavod, Z., OIB: …, protiv tuženika G. o. d.d. Z., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici D. I. i D. C. odvjetnici iz Odvjetničkog društva I. i C. u P., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pn-155/2019 od 27. srpnja 2020., dana 7. veljače 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pn-155/2019 od 27. srpnja 2020., u dijelu pod točkom II izreke i u dijelu pod točkom III izreke u kojem nije prihvaćen zahtjev za naknadu parničnog troška.
Obrazloženje
1.Presudom suda prvog stupnja pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju ukupan iznos od 33.294,86 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 22.670,84 kn teče počev od 3. kolovoza 2018., pa do isplate, a na iznos od 10.624,02 kn od 21. ožujka 2019., pa do isplate. Nadalje, tom presudom odbijen je tužitelj sa preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 11.098,29 kn sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća, pa do isplate, kao i u dijelu tužbenog zahtjeva glede tijeka zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 10.624,02 kn za razdoblje od 7.ožujka 2019., pa do 20.ožujka 2019., kao neosnovan (točka II izreke) te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj parnični trošak (točka III izreke).
2.Protiv odbijajućeg dijela navedene presude pod točkom II izreke, te protiv odluke o troškovima postupka sa kojima nije uspio pod točkom III. izreke, žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, bez prijedloga o sadržaju odluke drugo stupnja.
3.Žalba tužitelja je neosnovana.
4.Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju trpi isplatama vršenim svojem osiguraniku s naslova invalidske mirovine i naknade za tjelesno oštećenje, koje pravo mu je nesporno priznato kao posljedica ozljeda iz štetnog događaja, za koji je odgovoran osiguranik tuženika.
5.Ispitujući presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu, kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5.1.Žalba je podneseni zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
5.2.Prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu odredba parničnog postupka Pobijana presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka pobijane presude je razumljiva i nije u proturječnosti s jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju.
6.Nadalje, sud prvog stupnja je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom prijeporu valjanom ocjenom dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP a rukovodeći se načelom iz odredbe čl. 10. st. 1. ZPP.
7.Na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz odredaba čl. 161. do 170. Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” broj: 157/13, 151/14, 33/15, 68/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18 i 115/18 - dalje: ZOMO).
7.1.Odredbom čl. 164. st. 5. ZOMO propisano je da za utvrđivanje visine stvarne štete u slučajevima iz stavaka 1. do 3. toga članka mjerodavne su odredbe toga Zakona.
8.Odredbom čl. 161. ZOMO-a propisano je da tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuje na teret mirovinskog osiguranje sve dok traje isplata tih davanja – stavak 1. Nadalje, prema st. 2. istog članka propisano je da naknada stvarne štete koju zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovog zakona obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to između ostalog novčana davanja isplaćena na osnovu priznatog prava na mirovinu u punom iznosu te novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
9.Odredbom čl. 164. ZOMO propisano je da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete u slučajevima iz čl. 161. ovoga Zakona i izravno od društva za osiguranje kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu (izvorno pravo na naknadu štete).
10.Ujedno, pravilno je primijenio i materijalno pravo iz odredbe čl. 1072. st 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 63/08., 125/11., dalje u tekstu: ZOO).
10.1.Provedenim dokazima je tako utvrđeno da je 19. kolovoza 2009. osiguranik tužitelja ozlijeđen, u prometnoj nezgodi koja se dogodila u Pulči, na raskrižju Puta za Livadine i županijske ceste 5132.
11.Pravilno je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Ž. P. u odnosu na utvrđenu dinamiku nastanka prometne nezgode, a vještak je zorno prikazao dinamiku nastanka štetnog događaja te položaj motocikla u trenutku sudara i položaj osobnog vozila. Nalaz i mišljenje navedenog vještaka i po ocjeni ovog suda drugog stupnja je objektivan i sačinjen u skladu s pravilima prometne znanosti. K tome nalaz i mišljenje navedenog vještaka je jasan, potpun i bez proturječnosti, a vještak se svojim usmenim očitovanjem izričito za potrebe ovog postupka, očitovao o svim spornim pitanjima u pogledu, mogućnosti uočavanja osiguranika tužitelja od strane osiguranika tuženika te dinamike prometne nezgode u utuženom štetnom događaju.
11.1.Prvostupanjski sud ocjenjuje da je osiguranik tuženika kriv za ovu prometnu nezgodu u znatno većem omjeru i to od 75 %, a sa čime je suglasan i ovaj sud drugog stupnja zbog toga što se uključio na cestu s prednošću prolaska da bi skrenuo u lijevo, a nije mogao vidjeti niti u cjelini drugo vozilo, već samo njegove konture, niti je mogao vidjeti da li će to drugo vozilo ili treće vozilo koje dolazi njemu s lijeve strane na cesti s prednošću prolaza produžiti naprijed ili skrenuti u desno kao prvo vozilo, čime je poduzeo "opasnu radnju", protivnu čl. 43. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20-dalje ZOSPC). tj. naslijepo se uključio u prometnicu s prednošću prolaska, a da je poštivao prometna pravila do štetnog događaj ne bi došlo i neovisno o činjenici što je vozač S. nepropisno pretjecao ispred raskrižja, a kako je to obrazložio i utvrdio vještak prometne struke. Osiguranik tužitelja postupio je suprotno odredbama čl. 57.st. 4. i čl. 58. st.1. ZOSPC.
11.2.Naime, odredbom čl. 57. st. 4. ZOSPC propisano je da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, a odredbom čl. 58. st.1. ZOSPC propisano je da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju.
11.3.Doprinos vozača osiguranika tužitelja sud prvoga stupnja utvrdio je u obimu od 25% iz razloga što je vršio protupropisnu radnju pretjecanja koja je suprotna čl. 66. ZOSPC-a , ali i čl. 71 st. 1. ZOSPC-a.
12.Tužitelj u žalbi neosnovano osporava ovakvu ocjenu prvostupanjskog suda navodeći da do štetnog događaja ne bi niti došlo da osiguranik tuženika nije postupio kako je nedvojbeno utvrđeno da je postupio, bez obzira na ponašanje tužiteljevog osiguranika, zbog čega osporava svoj doprinos u nastanku štete.
13.Odlučujući o građanskopravnoj odgovornosti sudionika ove nezgode drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća zaključak o obostranoj krivnji sudionika ove nezgode, a koji zaključak je prvostupanjski sud donio na temelju savjesne i brižljive ocjene provedenih dokaza, naročito priležeće dokumentacije, iskaza te nalaza i mišljenja vještaka za cestovni promet, izrađenog sukladno odredbama čl. 258. do čl. 261. ZPP, te detaljno usmeno obrazloženog, zbog čega nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja istaknuti u odnosu na krivnju za štetni događaj.
14.S obzirom da je prvostupanjski sud,sukladno odredbi čl. 1072. st. 2. ZOO pravilo utvrdio kako za predmetni štetni događaj postoji obostrana krivnja i to na strani osiguranika tuženika u omjeru od 75% zbog postupanja suprotno gore citiranim odredbama te 25% na strani osiguranika tužitelja uslijed poduzimanja radnje pretjecanja na nedopuštenom mjestu, a suprotno gore citiranim odredbama to nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja glede odgovornosti sudionika ovog štetnog događaja za prouzročenu štetu.
15.Pravilno je sud prvoga stupnja utvrdio da je tužitelj dokazao visinu svog potraživanja u iznosu od 44.393,15 kn od čega iznos od 39.988,95 kn predstavlja isplaćenu invalidsku mirovinu svom osiguraniku za razdoblje od 1. listopada 2016. do 28. veljače 2019., a sve prema valjano dostavljenim dokazima, potvrdama (list 31 i 34 spisa). Preostali iznos od 4.404,20 kn predstavlja ukupno isplaćenu naknadu za tjelesno oštećenje i to prema potvrdama (list 22 spisa) iznos od 3.001,26 kn te daljnji iznos od 1.402,94 kn prema potvrdi na str. 33 spisa, a što ukupno iznosi 44.393,15 kn. Budući je utvrđen omjer suodgovornosti osiguranika tužitelja u obimu od 25% za nastali štetni događaj, to tužitelju pripada od navedenog iznosa 75%, a što iznosi 33.294,86 kn. 16.Kamate na dosuđene svote su, nadalje, tužitelju priznate sukladno odredbi čl. 165. st. 3. ZOMO, budući je dopis tužitelja od 10. srpnja 2018. (list 24 do 25 spisa) tuženik zaprimio dana 18. srpnja 2018., pa prvi slijedeći dan nakon isteka roka od 15 dana od primitka tog dopis teče počev od 3. kolovoza 2018., pa do isplate. U odnosu na dopis od 15. ožujka 2019., ne postoji dostavnica glede datuma primitka istog od strane tuženika, ali postoji nesporno očitovanje tuženika na isti do 21. ožujka 2019. (list 29 spisa) zbog čega zakonska zatezna kamata teče na taj iznos počev od 21. ožujka 2019., pa do isplate.
17.I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna, a tužitelj ničim konkretnim ne pobija odluku prvostupanjskog suda o naknadi troškova postupka.
18.Slijedom svega navedenog valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP u pobijanim dijelovima.
U Zagrebu 7. veljače 2022.
Sudac:
Vlasta Feuš, v.r.
