REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Poslovni broj: Pp G-179/2020-18

Stalna služba u Rabu

Prekršajni odjel

Biskupa Draga 2/1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, Prekršajni odjel, po sucu Mariji Azinović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anamari Ćuća-Žentil, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika I. L., zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. podst. 3. Zakona o radu, čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 150. st. 3. u svezi st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i čl. 127. st. 3. u svezi st. 1. podst. 3. Zakona o državnom inspektoratu, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata Klasa: 116-02/20- 01/371, Ur.broj: 443-02-02-11/5-20-6 od 8. rujna 2020., nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 2. veljače 2022., u odsutnosti predstavnika podnositelja optužnog prijedloga Državnog inspektorata, i u prisutnosti okrivljenika I. L., Sud dana 4. veljače 2022., u odsutnosti predstavnika podnositelja optužnog prijedloga i u odsutnosti okrivljenika, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

okrivljenik I. L., sin I. i M. L., rođene T., rođen… u R., s prebivalištem u R., državljanin RH, OIB:..., po zanimanju kuhar, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, pismen, SSS, srednjeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan,

kriv je

I. što je,

18. srpnja 2020., u restoranu B., u R., zaposlio radnicu K. G., rođenu ..., na poslovima pomoćne radnice u kuhinji, a nije joj prije početka rada uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku prije početka rada,

dakle, kao poslodavac fizička osoba prije početka rada propustio izdati radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu budući da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,

čime je počinio prekršaj iz čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. t. 3. Zakona o radu,

II. što je,

od 18. srpnja 2020. do 20. srpnja 2020., u restoranu B., u R., zaposlio radnicu K. G., rođenu 15. kolovoza 1961., na poslovima pomoćne radnice u kuhinji, a nije ju prijavio tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada, odnosno dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, niti je to učinio do 24. srpnja 2020.,

dakle, kao poslodavac, odnosno obveznik doprinosa nije prijavio osiguranje radnika,

čime je počinio prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju,

III. što je,

od 18. srpnja 2020. do 20. srpnja 2020., u restoranu B., u R., zaposlio radnicu K. G., rođenu 15. kolovoza 1961., na poslovima pomoćne radnice u kuhinji, a nije ju u zakonskom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, odnosno najkasnije dana 28. srpnja 2020., prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje,

dakle, kao poslodavac fizička osoba propustio Zavodu u propisanom roku dostaviti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

čime je time počinio prekršaj iz čl. 150. st. 3. u svezi st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

te mu se na temelju citiranih propisa,

utvrđuje

za djelo pod t. I. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kn (slovima: tisućupetstokuna),

za djelo pod t. II. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kn (slovima: tisućupetstokuna),

za djelo pod t. III. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kn (slovima: tisućupetstokuna),,

te mu se uz primjenu čl. 39.st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona

izriče

ukupna novčana kazna u iznosu od 4.500,00 kn (slovima: četiritisućepetstokuna).

Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 30 (slovima: trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena ukoliko okrivljenik u roku određenom za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne, što iznosi 3.000,00 kuna (slovima: tritisućekuna).

Ukoliko okrivljenik u određenom roku ne plati novčanu kaznu ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona prisilno naplatiti.

Na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona (N/N br.107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18),

okrivljenik I. L., rođen…u R., s prebivalištem u R., OIB:...,

oslobađa se od optužbe

IV. da bi,

protivno odredbi čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu na pisano traženje inspektorice rada propustio u roku određenom za izvršenje obveze dostaviti radno pravnu dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa iz područja radnih odnosa, tako da nije dostavio rodni list za M. L.-A., a koji dokument je zatražen zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 24. srpnja 2020.,

dakle da bi, kao fizička osoba obrtnik propustio je na pisano traženje inspektora u određenom roku dostaviti podatke, obavijesti i materijale (čl. 64.),

čime bi počinio prekršaj iz čl. 127. st. 3. u svezi st. 1. podst. 3. Zakona o Državnom inspektoratu,

Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je u odnosu na prekršaj pod točkom I., II. i III. izreke ove presude obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kn (slovima: dvjesto kuna), u roku od 15 dana po pravomoćnosti.

Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškove prekršajnog postupka u odnosu na prekršaje pod točkom IV. izreke ove presude, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat podnio je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, Klasa: 116-02/20-01/371, Ur.broj: 443-02-02-11/5-20-6 od 8. rujna 2020., zbog prekršaja, čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. podst. 3. Zakona o radu, čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 150. st. 3. u svezi st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i čl. 127. st. 3. u svezi st. 1. podst. 3. Zakona o državnom inspektoratu.

2. Okrivljenik iskazuje da optužni prijedlog nije osnovan i da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Iskazuje da je sa gospođom K. G. telefonski dogovorio posao, odnosno dogovorili su se da će početi s radom koliko se sjeća od 15. srpnja 2020. i da će raditi do 1. listopada 2020. na poslovima pomoćne radnice u kuhinji u njegovom restoranu B.. Radnica je došla u R. 18. srpnja 2020. u poslijepodnevnim satima, a prije njenog dolaska u R. zvao ju je jer nije došla u dogovoreno vrijeme te mu je rekla da će doći za par dana dok još nešto obavi kod kuće. Kad ju je dovezao u restoran odmah ga je tražila da joj da pivo i da joj kaže gdje se pivo toči jer da ona ponekad voli popiti pivo. Nadalje iskazuje da su po njenom izgledu i ponašanju zaključili da nešto nije u redu i da su vidjeli da ona neće moći obavljati te poslove. Supruga joj je objasnila što će sve morati raditi i zajedno sa K. su zaključili da ona to neće biti u stanju raditi pa joj je rekao da je najbolje da ne započinje s radom. Sljedećeg dana ista je otišla u grad kako bi rezervirala i kupila kartu za Z., a onda se je vratila i rekla je da je špica sezone, da nema karata i da kartu može dobiti tek slijedeću subotu. Zatim je on s njom otišao nakon dva dana od njenog dolaska, odnosno 20. srpnja 2020. i u A. joj je rezervirao kartu za 21. srpnja 2020. Ističe da ona kod njih nije radila, da je boravila u njihovoj kući i da joj je platio autobusnu kartu, odnosno koliko se sjeća da joj je dao nešto više kuna nego što dođe autobusna karta. Čini mu se da ona nije ni mislila raditi kod njih nego da su to osobe koje hodaju po moru od restorana do restorana i u svakom borave po nekoliko dana. Kako ista nije kod njih radila, to s njom nije sklopio ugovor o radu niti ju je prijavio tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Inspektorica je bila u nadzoru 24. srpnja 2020. u njegovom restoranu B., kojem nadzoru je bila prisutna njegova kćer M. L.-A. i on te mu je inspektorica naložila da joj dostavi rodni list za M. L.-A. do 28. srpnja 2020., on je mislio da će to učiniti njegova kćer, ali kako je bila sezona M. je zaboravila poslati rodni list, a što on nije znao. Navodi da mu je žao zbog toga, da to zaista nije učinio namjerno jer da je znao da M. nije poslala rodni list, da bi ju tražio da joj ga da i poslao bi ga.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru sastavljen dana 24. srpnja 2020. u restoranu B. (list spisa 4 i 5), uvid u presliku putne karte broj: 75220008770 od 18. srpnja 2020. i rezervacija od 21. srpnja 2020. te je pročitan iskaz radnice K. G. ispitane uz suglasnost okrivljenika pred zamolbenim Općinskim sudom u N. Z..

4. Uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru sastavljen dana 24. srpnja 2020. u restoranu B. (list spisa 4 i 5), utvrđeno je da je nadzor obavila S. L., viša inspektorica rada i da je nadzoru bio prisutan I. L., vlasnik obrta te je u istom zapisniku inspektorica obvezala poslodavca da do 28. srpnja 2020. dostavi na uvid inspektorici rada putem e-pošte rodni list za M. L.-A. te da je ne postupanje po nalogu kažnjivo.

5. Uvidom u presliku putne karte broj: 75220008770 od 18. srpnja 2020. i rezervaciju od 21. srpnja 2020., utvrđeno je da je ista radnica putovala na relaciji Z. - R. 18. srpnja 2020. u 10:30 te na relaciji R. – Z. 21. srpnja 2020. u 15:40.

6. Svjedok K. G., zamolbeno ispitana pred Općinskim sudom u N. Z., navodi da je posao u restoranu B. u R., u S. D. pronašla tako što se javila na oglas koji je I. L. objavio u P. o. Vlasnici restorana su I. L. i njegova supruga N. L. te je po dogovoru trebala raditi kao pomoćni radnik u kuhinji u periodu od tri mjeseca, dogovorena plaća je trebala iznositi 7.000,00 kuna koju bi joj poslodavac isplaćivao tjedno, a bio je dogovor da ju prijave nadležnom tijelu i to na četverosatno radno vrijeme jer je umirovljenik i ima pravo raditi 4 sata. Navodi da je 18. srpnja 2020. započela s radom, ali da su to bili nemogući uvjeti rada, da je smještaj bio u neadekvatnim prostorijama i da se od nje tražilo da radi od 09:00 ujutro do 01:00 - 02:00 sata u noći, s pauzom od dva sata u toku cijelog dana, a osim rada u kuhinji tražili su i da posprema kuhinju, dvorište i garažu. Na njene upite jesu li je prijavili odgovarali su da nemaju vremena, uz to su je vrijeđali da je neradnik, nesposobna i slično i da se može spakirati i ići doma. Na kraju je 21. srpnja 2020. otišla kući, plaća joj nije isplaćena niti joj je plažen prijevoz od R. do natrag kući iako joj je to bilo obećano. Nakon što joj je predočena obrana okrivljenog I. L. izjavljuje da sve što je on naveo nije točno i da je ona tamo odradila četiri dana, ali da ništa od onog što je bilo dogovoreno on kao poslodavac nije ispunio i da joj nije bilo drugo preostalo nego da se vrati kući bez isplaćene plaće, a posebno tvrdi da joj nije kupio kartu za autobus.

7. Na iskaz svjedokinje okrivljenik iskazuje da njen iskaz uglavnom nije točan, da je ona došla po dogovoru u njihov restoran, da su dogovorili i plaću, ali da ona nije radila od 09:00 do 02:00 jer da takav rad ne može izdržati i da nitko tako ne radi, da joj je smještaj bio adekvatan, da je to bila soba s kupaonom i da joj jedino možda nije odgovaralo što je ta soba bila u prizemlju, a ne na katu. Da su u toj sobi i prije i poslije nje boravili radnici i da nitko nije imao primjedbi, da joj je uredno platio prijevoz, koliko se sjeća da joj je dao 700,00 kuna te ističe da ona kod njih nije radila kao što je to već iskazao na prošloj raspravi.

8. U završnom govoru okrivljenik iskazuje da navedena radnica nije radila u njihovom restoranu i da zbog toga s njom nije sklopljen ugovor o radu niti je prijavljena tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a da je točno da inspektorici nije dostavio rodni list za radnicu M. L.-A..

9. Na temelju provedenog postupka, ocjenom iskaza okrivljenika te provedenih dokaza sud je utvrdio da je okrivljenik počinio djela opisana od točke I. do točke III. izreke presude, te u njegovim djelima nalazi sva obilježja prekršaja iz citiranih propisa.

10. Obranu okrivljenika da radnica K. G. nije radila u njihovom restoranu od 18. srpnja 2020. do 21. srpnja 2020., već da su odmah po njenom dolasku zaključili zajedno s radnicom da ona te poslove neće biti u mogućnosti obavljati, sudac nije prihvatio držeći je neuvjerljivom i neživotnom. Naime, višednevni boravak radnice u okrivljenikovom domaćinstvu, dakle od 18. srpnja 2020. do 21. srpnja 2020., koja se putem oglasa javila za rad na poslovima pomoćne radnice u kuhinji u restoranu okrivljenika, u kojem je postojala potreba za tom radnicom zbog povećanog obujma posla u turističkoj sezoni, ni u kojem slučaju se ne može smatrati da su vlasnici restorana istoj odmah po njenom dolasku priopćili koje poslove mora obavljati te da su po njenom izgledu i ponašanju odmah zaključili da ona to nije u mogućnosti raditi, a onda da su zajedno s njom zaključili da je najbolje da i ne započinje s radom, a potom da su ju nakon nekoliko dana odvezli u grad kako bi kupila autobusnu kartu te 21. srpnja otišla iz njihovog domaćinstva.

11. Sudac je poklonio vjeru iskazu radnice K. G., koja je iskazala da je kritične zgode radila u restoranu B. te da je vlasnik restorana I. L. na njene upite jesu li je prijavili odgovarao da nemaju vremena, a kako nije bila zadovoljna sa odnosnom vlasnika restorana prema njoj, to je na kraju otišla kući, ocijenivši takav iskaz neposredno uvjerljivim.

12. Odredbom čl. 14. st. 3. Zakona o radu propisano je ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

13. Odredbom čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. t. 3. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 7.000,00 kn do 10.000,00 kn kaznit poslodavac fizička osoba ako u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku.

14. Kako je okrivljenik kao fizička osoba obrtnik zaposlio radnicu K. G., na poslovima pomoćne radnice u kuhinji, a nije joj prije početka rada uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku prije početka rada, to je postupio suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pod t. I. izreke presude.

15. Odredbom čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz čl. 9. st. 1. t. 1. – 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

16. Odredbom čl. 172. st. 2. t. 4. istog Zakona propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 kn do 50.000,00 kn ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka.

17. Kako okrivljenik kao poslodavac radnicu koja je radila u njegovom obrtu u vremenu od 18. srpnja 2020. do 20. srpnja 2020. na poslovima pomoćne radnice u kuhinji, nije prijavio tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka njegovog rada, a niti je to učinio do 24. srpnja 2020. to je postupio suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pod toč.2. izreke presude.

18. Odredbom čl. 120. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

19. Odredbom čl. 150. st. 1. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kn kaznit za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (čl. 120. st. 3.), st. 3. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 kn do 15.000,00 kn kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz st.1. ovoga članka.

20. Kako je okrivljenik kao poslodavac fizička osoba - obrtnik zaposlio radnicu u vremenu od 18. srpnja 2020. do 20. srpnja 2020. na poslovima pomoćne radnice u kuhinji, a istu radnicu nije u roku od 8 dana od dana početka rada, odnosno nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, prijavio tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja, to je postupio suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pod točkom III. izreke presude.

21. Kako iz priložene autobusne karte proizlazi da je K. G. doputovala na R. 18. srpnja 2020. te da je otputovala s Raba 21. srpnja 2020., to je Sud utvrdio da je okrivljena radila u okrivljenikovom restoranu od 18. srpnja 2020. do 20. srpnja 2020., budući je 21. srpnja otputovala sa Raba te je navedenu činjenicu izmijenio pod točkom II. i III. izreke presude.

22. Kako u optužnom prijedlogu pod točkom IV. izreke presude nije navedeno vrijeme izvršenja prekršaja, odnosno rok u kojem je okrivljenik bio dužan dostaviti inspektorici rodni list za radnicu, a niti je navedeno mjesta izvršenja prekršaja odnosno kome i gdje je okrivljenik bio dužan dostaviti traženi dokument. Stoga u optužnom prijedlogu za djelo pod točkom IV. nema bitnog obilježja prekršaja odnosno vremena i mjesta izvršenja te je Sud primjenom odredbe čl. 181. t. 1. Prekršajnog zakona okrivljenika za djelo pod točkom IV. presude oslobodio od optužbe.

23. Budući je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret pod točkom I., II. i III. izreke presude dužan je naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka, koji je srazmjeran dužini trajanja, složenosti prekršajnog postupka i imovnom stanju okrivljenika.

24. Budući da je okrivljenik oslobođen od optužbe za djelo pod točkom IV., troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Rabu, 4. veljače 2022.

Zapisničar

Sudac

Anamari Ćuća-Žentil

Marija Azinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

- okrivljeniku

- podnositelju optužnog prijedloga

- spis