REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 350/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. M. iz Z., OIB ..., zastupane po punomoćnici Z. Ž., odvjetnici u Z. protiv tužene Republike Hrvatske, OIB ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Z., Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1152/2021-2 od 27. rujna 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4612/2017-31 od 25. ožujka 2021., u sjednici održanoj 2. veljače 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1152/2021-2 od 27. rujna 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 4612/2017-31 od 25. ožujka 2021., naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
1. Može li drugostupanjski sud preinačiti prvostupanjsku odluku na temelju činjenica i podataka koje postoje u spisu, a koje sud drugog stupnja potpuno pogrešno tumači ili je dužan ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje ako smatra da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, makar po mišljenju tužitelja nije?
2. Može li drugostupanjski sud dovoditi u pitanje istinitost javnih isprava, u konkretnom slučaju uvjerenja o povijesnim promjenama i posjedovnog lista izdanih od nadležnog katastarskog ureda i da li sud drugog stupnja ima pravo ispitivati i oduzimati pravnu snagu pravomoćno završenim upravnim postupcima?
3. Ima li sud drugog stupnja pravo reći da potvrda koju je izdala Mjesna zajednica nema nikakvu snagu, jer da mjesne zajednice nisu bile ovlaštene za postupanje u vezi sa agrarnom reformom, kada VSRH u odlukama Rev-1993/18, Rev-x 1131/2017 i Rev-x 196/2016 zauzeo stajalište da se, ako i nema formalnog akta o dodjeli nekretnine, i bez takve formalne odluke može uzeti da postoji pravo za koje se presudom traži utvrđenje, ako to proizlazi iz drugih dokaza (potvrda Mjesne zajednice, uvjerenje o povijesnim promjenama i posjedovni list, te iskazi svjedoka)?
4. Da li se može tužitelju koji je kupio nekretninu, platio porez, vjerovao u javne isprave koje je izdao nadležni katastarski ured - posjedovni list, uvjerenje o povijesnim promjenama (iz koje nesporno proizlazi da su pravni prednici tužitelja upisani kao posjednici počam od 1975.) reći da nije pošten, zakonit i istinit posjednik?
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. U odnosu na pravna pitanja naznačena u prijedlogu dopuštenje revizije pod rednim brojem 1, 2 i 4 tužiteljica nije određeno izložila razloge zbog kojih smatra da su ta pitanja važna u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
2.2. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim 3 ocijenjeno je da ne postoje razlozi važnosti toga pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, odluke revizijskog suda na koje se tužiteljica poziva u tom pitanju odnose se na bitno drugačiju činjeničnu i pravnu situaciju od one koja je u ovom predmetnom slučaju. U tim odlukama revizijski sud nije zauzimao pravna shvaćanja o dokaznoj snazi potvrda koje bi izdala mjesna zajednica. K tome, to pravno pitanje nije niti važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer na to pitanje nije u konačnici niti moguće dati jednoznačan odgovor primjenjiv na druge slučajeve. Odgovor na to pravno pitanje (sve i kada bi to pravno pitanje bilo u potpunosti određeno) ovisilo bi o posebnim okolnostima svakog konkretnog slučaja (ocijeni svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno kao i o rezultatima cjelokupnog konkretnog postupka).
3. Unatoč navedenom, a s obzirom na sadržaj cjelokupnog prijedloga tužiteljice za dopuštenje revizije, ovdje je ipak za ukazati i na slijedeće. Predmetni prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije polazi od toga da je predmetni tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen jer da tužiteljica niti njezini prednici nisu bili pošteni, zakoniti i istiniti posjednici predmetne nekretnine. No iz pobijane drugostupanjske presude proizlazi da je predmetni tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen samo iz razloga što tužiteljica niti njezini prednici nisu bili zakoniti posjednici predmetne nekretnine (jer nije proteklo vrijeme za izvanrednu dosjelost). Stoga, navodi tužiteljice iz prijedloga za dopuštenje revizije da bi tužiteljica i njezini prednici bili pošteni i istiniti posjednici predmetne nekretnine, nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane drugostupanjske presude.
4. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, odnosno kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6., u vezi čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 2. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
Katarina Buljan, v.r.
