REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: P-1934/2018-33

Ex. Vojarna „Sv. Križ“ Dračevac

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Mislavu Poliću, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) I. M., O.: …, iz K., pod 2) D. R.,

O.: …, iz S., i pod 3) I. T., O.:

…, iz S., svi zastupani po punomoćniku N.

B., odvjetniku u S. protiv tuženika G. S., O.: …,

zastupanog po punomoćniku I. D., odvjetniku u S., radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave održane dana 30. ožujka 2021. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i pun. tuženika, dana 2. veljače 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se naspram tuženika G. S., O.: … (kao

pravnog sljednika O. I., N. O.

O. S.), da je tužitelj pod 1. I. M., O.: …, iz

K., isključivi vlasnik i to za cijelo nekretnina označenih kao

č.z. 473/5 i č.z. 473/14, Z.U. 114, I. Z. tijelo, obje u K.O. K., pa se ovlašćuje tužitelj pod 1. I. M., O.: …, iz K.,

da samo temeljem ove presude, a bez daljnjeg pitanja i sudjelovanja tuženika, u zemljišnim knjigama suda na svoje ime zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena O. I.,

N. O. O. S. za cijelo, a što je tuženik dužan trpjeti.

II. Utvrđuje se naspram tuženika G. S., O.: … ( kao

pravnog sljednika O. I., N. O.

O. S.), da je tužitelj pod 2. D. R., O.: …, iz

S., isključivi vlasnik i to za cijelo nekretnine

označene kao čest. zem. 473/8, Z.U. 114, I. Z. tijelo, K.O. K., pa se ovlašćuje tužitelj pod 2. D. R., O.: … iz S.,

da samo temeljem ove presude, a bez daljnjeg

pitanja i sudjelovanja tuženika, u zemljišnim knjigama suda na svoje ime zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena O.

I., N. O. O. S. za cijelo, a što je tuženik

dužan trpjeti.

III. Utvrđuje se naspram tuženika G. S., O.: … (kao

pravnog slijednika O. I., N. O.

O. S.), da je tužitelj pod 3. I. T., O.: …,

iz S., isključivi vlasnik i to za cijelo nekretnine

označene kao čest. zem. 473/6, Z.U. 114, I. Z. tijelo, K.O. K., pa se ovlašćuje tužitelj pod 3. I. T., O.: …, iz S.,

da samo temeljem ove presude, a bez daljnjeg

pitanja i sudjelovanja tuženika u zemljišnim knjigama suda na svoje ime zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena O.

I., N. O. O. S. za cijelo, a što je tuženik

dužan trpjeti.

IV. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima troškove postupka u iznosu 27.772,80 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude, pa sve do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelji su ustali tužbom radi utvrđenja prava vlasništva pred ovim sudom dana 17. travnja 2018. protiv tuženika G. S. u kojoj su naveli da je u zemljišnim knjigama ovog suda na nekretnini označenoj kao čest. zem. 473/5, 473/6, 473/8 i 473/14 sve u Z.U. 114, I, Z. tijelo, K.O. K. kao vlasnik upisan je tuženik, odnosno općenarodna imovina, a kao organ upravljanja nekretninom N. odbor O. S.. Međutim, da su tužitelji kako osobno tako i putem svojih prednika, u neprekidnom i mirnom posjedu naprijed navedenih nekretnina preko 40 godina, štoviše više od 100 godina. Revizijom katastra 1991. tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici, da su na predmetnim nekretninama upisani kao posjednici za cijelo i to prednik tužitelja pod 1) na čest. zem. 473/5 koja je kasnije cijepana i na čest. zem. 473/14, tužiteljica pod 2) na čest. zem. 473/8 i prednik tužiteljice pod 3) na čest. zem. 473/6. Na nekretninama koje su predmet ovog spora, a susjedne su jedna drugoj, da su tužitelji vršili ispašu stoke, ubirali drva za ogrjev i skupljali ljekovito bilje, odnosno ove nekretnine su iskorištavali za svoje potrebe i koristili kao svoje, od nikog ometani. Stoga je predloženo donošenje presude kojom će se utvrditi da su tužitelji u odnosu na tuženika isključivi vlasnici za cijelo nekretnina pobliže opisanih u petitu tužbe te ovlašteni izvršiti uknjižbu prava vlasništva uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode tužbe, a posebno navodi da bi tužitelji vlasništvo predmetno zemljišta stekli primjenom instituta dosjelosti neprekinutim i mirnim posjedovanjem istog osobno i putem svojih prednika tijekom 40 godina, štoviše više od 100 godina. Naime, da je predmetno zemljište kao klasična mjesna muša upravo u posjedu tuženika, a kako se radi o pašnjaku u kamenjaru isto je neograđeno i dostupno je svim građanima K.. Odgovorom na tužbu prigovara i mogućnosti da tužitelji kao suparničari jednom tužbom traže utvrđenje prava vlasništva na različitim česticama budući da nisu u pravnoj zajednici, a da niti njihova prava proistječu iz iste činjenične i pravne osnove. Stoga, tuženik osporava tužbeni zahtjev kao neosnovan te predlaže da su odbije tužbu uz osudu tužitelja na plaćanje parničnog troška.

3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za čest. zem. 473/5, 473/6, 473/8 i 473/14 Z.U. 114 k.o. K., izvode iz posjedovnog lista br. 356, 103 i 626 D. geodetske uprave, P. ured za katastar S., O. za katastar nekretnina S., U. U. odjela za graditeljstvo i prostorno

uređenje, I. S., R. o nasljeđivanju iza pok. M. J. M.,

pk. I. pod poslovnim brojem: O-3148/08, U./O.-143/10, Povijest promjena na katastarskim česticama P. ureda za katastar S., I. S., K.O. K., čest. zem. 472/3,473/5, 473/6, 473/8 i 473/14, Rješenje O. suda u

S., Z. odjel u S. poslovni broj Z-16147/18 od 29. listopada 2018., Rješenje o nasljeđivanju iza pok. M. I. pok. S. pod poslovnim brojem O-388/05,

U./O.-66/05, Uviđaj na licu mjestu uz pisani nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke od 26. veljače 2020., saslušanje tužitelja I. M., D. R. i I. T., salušanje svjedoka L. M., M. N. G., V.

M., M. S., M. B., S. M..

4.Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

5.Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev tužitelja pod 1), 2), i 3) za utvrđenje da su isključivi vlasnici za cijelo čest. zem. 473/5, 473/6, 473/8 i 473/14 z.u. 114 k.o. K..

6.Kao pravni osnov ove tužbe tužitelji su naveli da su vlasništvo stekli dosjelošću.

7.U odnosu na prigovor tuženika iz odgovora na tužbu na mogućnost da tužitelji kao suparničari jednom tužbom traže utvrđenje prava vlasništva na različitim česticama budući da nisu u pravnoj zajednici, a da niti njihova prava proistječu iz iste činjenične i pravne osnove. Člankom 196. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine; 117/03, 70/19; dalje: ZPP) je propisano da više osoba mogu jednom tužbom tužiti odnosno biti tužene (suparničari), ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze proistječu iz iste činjenične i pravne osnove. U predmetnom sporu tužitelji su postavili tužbene zahtjeve za utvrđenje prava vlasništva i postizanje uknjižbe prava vlasništva, a po osnovi posjedovanja predmetnih nekretnina u razdoblju duže od 40, a putem pravnih prednika i preko 100 godina, a pritom je riječ o nekretninama koje se nalaze u neposrednoj blizini za koji su predloženi isti svjedoci koji su lokalni mještani. Slijedom navedenog, proizlazi da su tužitelji suparničari ostvarivanje svoga prava postavili na temelju iste činjenične i pravne osnove zbog čega je postavljeni tuženikov prigovor određen kao neosnovan.

8.U ovoj pravnoj stvari trebalo je primijeniti odredbe o stjecanju prava vlasništva koje sadrže pravna pravila OGZ-a, koja je moguće primijeniti temeljem odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. g. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/46-pročišćeni tekst), a budući da je do stjecanja prava vlasništva originalnim putem-dosjelošću, prema navodima tužiteljice, došlo posjedovanjem sporne nekretnine od strane njenih pravnih prednika kroz zakonom propisano vrijeme do 6. travnja 1941. g.

9.Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a da se kroz dosjelost steče nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći, nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo. Uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. U paragrafu 1461. OGZ-a govori se o zakonitom posjedu koji je utemeljen na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu, kao na primjer zapis, darovanje, zajam, kupovanje i prodaja, promjena, isplata i t. d. Prema paragrafu 1463. OGZ-a posjed mora biti pošten. Nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom nastupniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana posjeda svojeg. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1464. OGZ-a posjed ima biti istinit. Ako tko posvoji kakvu stvar silom ili lukavstvom, ili ako se uvuče u posjed potajno ili ako posjeduje stvar samo na izmoljeni način, ni on sam ni njegovi nasljednici ne mogu dosjesti takvu stvar.

10.Od zakonitosti i istinitosti posjeda može se odstupiti, dok u pogledu poštenja posjeda takvog odstupanja nema.

11.Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1468. OGZ-a ako stvar nije uknjižena na ime onoga koji je doista posjeduje dosjelost se svršuje tek poslije 30 godina, dok se u slučaju protiv državne imovine traži posjed od 40 godina (pravno pravilo iz paragrafa 1472. OGZ-a).

12.Prema riječima tužitelja pod 1), on je zajedno s druge dvije tužiteljice u posjedu predmetnih čestica već godinama, a na kojemu obrađuje maslinik koji da je obrađivao i njegov pokojni otac koji je rođen 1918., ali i njegov djed koji je bio s djedom tužiteljice pod 3) brat. Nije mu poznato po kojoj osnovi su pravni prednici njega i tužiteljice pod 3) stekli pravo na obrađivanje ove čestice, ali iskazuje da je on do danas u mirnom posjedu istih i nikada ometan od nekoga. Nadalje je istaknuo u svom iskazu da se maslinik obrađivao na manjem dijelu predmetne čestice, a da je veći dio služio za ispašu obzirom da je u naravi riječ o kamenjaru te da se stoka dovodila iz sela i sa istočne strane prilazila predmetnim česticama.

13.U svom je iskazu tužiteljica pod 2) istaknula da je dugi niz godina u posjedu i da se ista danas ne obrađuje, dok je njezin pokojni otac sijao žito na dijelu koji je bio plodan, a da je na preostalom dijelu dovodio stoku na ispašu i to do 1940.-ih. U svom iskazu navodi da je često viđala tužitelja pod 1) i njegovog pokojnog oca kako obrađuju masline na susjednim zemljama u čijem su posjedu.

14.U svom je iskazu tužiteljica pod 3) istaknula da je u posjedu predmetne čestice i da se na istoj nalazi dvadesetak maslina koje obrađuju ona i suprug, a da je te masline posadio njezin pokojni otac prije više od 40 godina, kao i krumpir koji se ranije sadio na jednom dijelu zemlje. Tvrdi da je njezin djed S. bio u posjedu te zemlje i da joj nije poznato po kojoj osnovi je stekao pravo obrađivanja zemlje. Ističe da je viđala tužitelje pod 1) i 2) na svojim zemljama, kao i da su za ispomoć za obrađivanje zemlje imali konja i magarca. Navodi da njezinoj i drugim predmetnim parcelama nitko nije prilazio niti ih je ometao u posjedu istih.

15.Tužitelji su predložili saslušati svjedoke na okolnost posjedovanja predmetnih čestica, i to svjedokinju L. M., u dobi od … godina koja je istaknula da joj je poznato da su prednici tužitelja, a nakon toga i sami tužitelji koristili predmetna zemljišta, kao da nije vidjela niti čula da bi netko ometao tužitelje ili njihove pretke u posjedu. Navodi da su oni na tim zemljama vršili ispašu stoke, sadili žito, kao i da je viđala krave, konje, magarce. Svjedok V. M., u dobi od … godinu, je iskazivao na istu okolnost, ističe da je u srodstvu s tužiteljem pod 1) i da je njegova pokojna majka pitala pravnog prednika tužitelja pod 1) može li njezina stoka vršiti ispašu na njihovoj zemlji, što joj je on uvijek dopuštao. Nadalje da su svi u K. znali da su te zemlje tužiteljeve, a pod nazivom „D.“ po pokojnom I. D. M., a da je to bio nadimak tužiteljevih predaka, kao da ih nikad nitko nije ometao u njihovom posjedu. Na tužiteljev prijedlog, a također na okolnost posjedovanja predmetnih čestica, saslušan je svjedok M. S. (u dobi od … godina), koji ističe da mu je

poznato da su tužitelji imali predmetne čestice, kao i to da se kao dijete igrao na tim zemljama dok su otac i djed tužitelja pod 1) obrađivali zemlje na kojima je bio vinograd, ali da je bilo stabala brijestova i smokava. Također da je na predmetnim zemljama viđao različitu stoku i od drugih mještana K., ali da ne zna jesu li dobili dozvolu od tužiteljevih prednika ili tužitelja, kao i da isto tako nikada nije čuo da bi tužitelji bili ometani u svom posjedu te da mu nije poznato da je netko drugi svojatao predmetnu zemlju, niti da se vodila parnica po tom pitanju.

16.U tijeku postupka također je saslušana svjedokinja, a na okolnost posjedovanja predmetnih čestica, M. B., u dobi od … godine, koja je u srodstvu s tužiteljem pod 1) i 3) ističe da su tužitelji već godinama u posjedu predmetnih zemlji koje se nalaze na predjelu P., a koje se zovu „R.“. Ističe da je njezin i djed od tužitelja pod 1) s djedom tužiteljice pod 3) bio u posjedu tih zemalja i da ih je obrađivao te da su nakon toga obrađivali te zemlje njezin i otac od tužitelja pod 1) i otac od tužiteljice pod 3). Njihovi sljednici da su i danas u posjedu gdje se bave maslinama, kao i da njihove prednike nitko nije ometao u posjedu i da su svi u K. znali da „R.“ pripadaju njima. Prema njezinim saznanjima tužiteljevi prednici su u posjedu predmetnih zemlji preko stotinu godina. Na istu okolnost je saslušana i svjedokinja S. M., u dobi od 71 godinu, koja je u srodstvu s tužiteljima, ističe da se svi u K. poznaju te da isto tako znaju tko je u posjedu ili u vlasništvu pojedinih zemalja. Poznato joj je da se predmetne čestice nalaze na predjelu „R.“ i „K.“ te da se njezini i tužiteljevi pretci, čak i njezin pradjed M. obrađivali tu zemlju i vršili ispašu stoke. Prema njenim saznanjima nitko nije ometao njezine pretke pa tako i danas tužitelje u njihovom mirnom posjedu. Također ističe da se vodilo na Narodnoj obrani i da su te čestice ustupljene tužiteljevim pretcima.

17.Sud je na licu mjesta u prisutnosti vještaka geodetske struke, pregledao zemljište i opisao u svom nalazu i mišljenju da je riječ o totalno zapuštenom kamenjaru (pašnjaku) i da su međe djelomično jasno vidljive.

18.Pregledom povijesti promjena na predmetnim katastarskim česticama proizlazi da je 1991. došlo do cijepanja katastarske čest. zem. 473/1 k.o. K. koja je u posjedovnom listu bila upisana na O. imovinu N.O. O. S. na predmetne čest. zem. 473/5, 473/6, 473/8 i 473/14 sve k.o. K. te da su u posjedovne listove tada upisani tužitelji ili njihovi pravni prednici.

19.U odnosu na navod tuženika u tijeku postupka da su predmetne nekretnine kamenjar koji su mogli koristiti svi građani K. pa da je riječ o klasičnoj mjesnoj muši

upravo u posjedu tuženika, okolnost što je riječ o kamenjaru koji se ne može obrađivati i koji je služio i mogao se koristiti isključivo za ispašu stoke ili za sakupljanje ljekovitog bilja, drugog bilja ili suhih grana ne znači da tužitelji i njihovi pravni prednici to zemljište nisu mogli posjedovati u prošlosti jer bi to značilo da se ni jedno neobradivo zemljište ne može posjedovati. Nadalje, to što su i drugi mještani, bez da su se tome prednici tužiteljice protivili, znali na sporno zemljište, ali i na okolna zemljišta puštati i voditi stoku na ispašu ne znači, da se time može dovesti u pitanje samostalnost posjedovanja od strane tužiteljičinih prednika kao ni samostalnost posjedovanja drugih okolnih zemljišta preko kojih je stoka prolazila ili pasla.

20.Uvažavajući iskaze tužitelja te saslušanih svjedoka ovaj sud smatra kako su tužitelji uspjeli dokazati da su sporne čest. zem. posjedovali osobno i putem svojih pravnih prednika: oca i djede kroz zakonom propisano vrijeme kao savjesni posjednici sve do 1941. g., te da su pravo vlasništva na ovoj nekretnini zbog posjedovanja i od strane svojih prednika, stekli dosjelošću, jer su navodi tužitelja o posjedovanju nekretnine od strane njih i njihovih pravnih prednika potvrdili svi saslušani svjedoci, koji su svi redom u visokoj životnoj dobi, mještani K. i imaju saznanja o predmetnim česticama i čiji je iskaz sud ocijenio objektivnim i vjerodostojnim jer su životno i logično opisali kontinuitet posjedovanja čestica, poljoprivredne kulture i ostale aktivnosti koje su se obavljale na predmetnim česticama, a većina saslušanih svjedoka su i osobno poznavali prednike tužitelja.

21.Što se tiče iskaza svjedokinje M. N. G., sud isti nije uzeo u obzir obzirom da je svjedokinja zbog svoje životne dobi, a i nesposobnosti davanja obavijesti o predmetnom sporu nije pridonijela rješavanju istog pa njezin iskaz nije uzet u obzir prilikom odlučivanja.

22.Stoga je tužbeni zahtjev kojim su tužitelji pod 1), 2) i 3) zatražili da sud utvrdi vlasnicima čest. zem. 473/5, 473/14, 473/8 i 473/6 z.u. 114 k.o. K. ocijenjen u cijelosti osnovanim, a budući da su tužitelji posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme putem svojih pravnih prednika stekli vlasništvo originalnim putem odnosno dosjelošću. Osnovanim je ocijenjen i zahtjev tužitelja da ih sud ovlasti temeljem presude postići u zemljišnim knjigama upis svog prava uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena upisanog vlasnika (prednika tuženika).

23.U odnosu na razmatranje posljedica ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZV) od strane Ustavnog suda RH dana 17. studenog 1999. g. te stajališta iz presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Republike Hrvatske da ukidanje ove odredbe ne može imati konsekvence na fizičke osobe koje su se pouzdale u primjenu ukinute odredbe, a nije bila riječ o postojanju štetnih posljedica na prava trećih osoba, treba navesti da se sud odlučio za primjenu pravnih pravila OGZ-a smatrajući da su pravni prednici tužiteljice sporno zemljište posjedovali kroz propisano vrijeme do 1941. g. te da se nije odlučio na primjenu odredbi ZV-a.

24.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14, dalje ZPP), budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu pa je tuženika trebalo obvezati na naknadu parničnog troška tužiteljici.

25.Tužiteljici je trebalo priznati trošak sastava tužbe (250 bodova), zastupanja na ročištima od 26. lipnja 2019. (125 bodova), 6. rujna 2019. (250 bodova), od 1. rujna 2020. (125 bodova), 2. studenog 2020. (250 bodova), 22. siječnja 2021. (250 bodova), 5. ožujka 2021. (250 bodova), od 30. ožujka 2021. (125 bodova), trošak sastava podnesaka od 4. veljače 2021. (50 bodova), od 8. ožujka 2021. (50 bodova). Ukupan broj bodova od 1725 bodova trebalo je pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12; Tarifa) uz pravo na povišenje tarifnih stavaka odvjetniku koji u predmetu zastupa više od jedne stranka (u ovom predmetu tri stranke, uvećanje od 20%), te se tako dobio iznos od 20.700,00 kn, trošak sudske pristojbe tužbe i presude (2.700,00 kn) i uplaćene troškove vještačenja od strane tužiteljice (4.372,80 kn) i tako dobiti ukupan iznos od 27.772,80 kn, kako glasi odluka o troškovima izrađena u ovoj presudi pod točkom II.

26.Više zatraženi iznos od 12.600,00 kn se odbija iz razloga što u zahtjevu za trošak postupka postavljenom od tužitelja, u pojedinim zatraženim troškovima nije bilo riječ o obrazloženim podnescima, a kako je taksativno navedeno u Tbr. 8.1. predmetne Tarife, već je riječ o ostalim podnescima, a neka su u potpunosti odbijena iz razloga što se isti sadržaj mogao iznijeti na netom poslije zakazanom i održanom ročištu, a za koji je priznat trošak ovom odlukom. U odnosu na zatraženi trošak pristupa ročištu, sud pojedine zahtjeve nije prihvatio u potpunosti, već djelomično kako je predviđeno Tbr. 9.2. Tarife za pristup ročištima u kojima se raspravljalo samo o procesnim pitanjima ili o sadržaju koji je već ranije bio iznesen u tijeku postupka.

U Splitu, 2. veljače 2022.

S U D A C :

Mislav Polić v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika

- u spis