Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 47 Gž-2429/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vande Senta članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja T. B. iz S., OIB:…, kojeg zastupa supruga M. B., drugotužitelja M. J., D. B., OIB:…, trećetužiteljice T. J., D. B., OIB:…, četvrtotužiteljice M. J., D. B., OIB:…, petotužiteljice K. L., K., OIB:…, šestotužiteljia K. K., Z., OIB:… i sedmotužiteljice S. K., Z., OIB:…, koje sve tužitelje zastupa punomoćnica A. S., odvjetnica iz S., protiv tuženice M. M., Z., OIB:…, koju zastupa punomoćnik T. B., odvjetnik iz Z., radi predaje u suposjed nekretnine i izvršenje činidbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj P- 1421/2020-16 od 25. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 2. veljače 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj P-1421/2020-16 od 25. svibnja 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi održavanja nove glavne rasprave i ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbije se tužbeni zahtjev koji glasi:

1.Tuženica M. M., OIB:…, Z. se obvezuje predati suposjed tužiteljima T. B., S., OIB:…, M. J., D. B., OIB:…, T. J., D. B., OIB:…, K. L., K., OIB:…, K. K., Z., OIB:…, S. K., Z., OIB:…, i to zajednički dio dvorišta nekretnine čest.br. 3../2 kuća M. M. od 145 m2 i dvorište M. M. 451 m2 upisane u zk.ul. 2.. k.o. K. u površini od oko 50 m2 na način da izvrši činidbu rušenja zida i dvorišnog kamina (roštilja) koji će biti pobliže identificiran na licu mjesta nakon očevida uz vještaka mjernika sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženoj M. M., OIB:…, da tužiteljima plati troškove parničnog postupka tužiteljima uz zakonsku kamatu sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

1.1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I.Odbija se prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi:

1. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja (predaje nekretnine u suposjed) određuje se privremena mjera kojom se tuženiku M. M., OIB:…, Z., zabranjuje da poduzima bilo kakve radnje na zajedničkim dijelovima dvorišta nekretnine koja se nalazi na čest.br. 3../2 kuća M. M. od 145 m2 i dvorište M. M. 451 m2 upisane u zk.ul. 2.. k.o. K., kao i izvođenje bilo kakvih drugih radova.

2. Tuženici se ostavlja rok od 24 sata, računajući od dostave prijepisa ovog rješenja, da ispuni nevedenu obvezu. Ako tuženica ne ispuni navedenu obvezu, odnosno nastavi sa izvođenjem radova, Sud joj izriče novčanu kaznu u iznosu od 15.000,00 kuna. sud će po službenoj dužnosti provesti ovrhu rješenja o kazni. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ove parnice.

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 4.000,00 kuna, u roku od 15 dana dok se u preostalom dijelu zatraženom višem od dosuđenog zahtjev za naknadom troška odbija kao neosnovan.“

2. Protiv prvostupanjske presude i rješenja žalbu su podnijeli tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili podredno istu preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka. Potražuju naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 1.562,50 kn.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Prema odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

5. U ovom postupku tužitelji kao vlasnici više etažnih dijelova stambene zgrade (kuća M. M.) traže od tuženice kao vlasnice jednog etažnog dijela te zgrade da im tuženica preda u suposjed dio zajedničkog dvorišta koje je tuženica ogradila zidom i na tom dijelu izgradila dvorišni kamin (roštilj) te da tuženica izvrši činidbu rušenja zida i dvorišnog kamina (roštilja) sagrađenom na tom dijelu zajedničkog dvorišta.

6. Prvostupanjski sud je, polazeći od utvrđenja da su osim stranaka u ovom postupku, suvlasnici predmetne zkčbr. 3../2 na kojoj se nalazi kuća M. M. od 145 m2 i dvorište M. M. od 451 m2, upisani i drugi suvlasnici, i da etažnom vlasniku glede cijele nekretnine pripada pravo zaštite kao suvlasniku prema svakome, pa dakle i prema ostalim suvlasnicima, pozivajući se na odredbu čl. 37. st .4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZV), zaključio da „tužitelji, kao dio suvlasnika predmetne nekretnine ovako postavljenim tužbenim zahtjevom kojim traže predaju u suposjed zajedničkog dijela dvorišta površine 50 m2 od ukupne površine dvorišta od 451 m2, a koji dio nije istovjetan njihovim suvlasničkim udjelima, nisu postavili tužbeni zahtjev sukladno zakonskim odredbama već su isti ostali kod tako postavljenog tužbenog zahtjeva kojim traže predaju u suposjed realnog dijela nekretnine od 50 m2 (koji bi točno označili nakon očevida na licu mjesta) te rušenje zida i kamina koji se nalaze na tome dijelu od 50 m2.“, zbog čega je odbio tužbeni zahtjev, a posljedično tome i prijedlog za određivanje privremene mjere.

7. Tužitelji u žalbi navode da je potpuno nejasno obrazloženje prvostupanjske „da udio vlasništva u zajedničkoj stvari nije određen“ pri čemu smatraju da sud u ovoj pravnoj stvari pogrešno tumači odredbe čl. 37. st. 4. ZV čime ističu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama.

8. Tužitelji tužbeni zahtjev za predaju u suposjed zajedničkog dijela nekretnine (dijela dvorišta) koji je tužena ogradila zidom i tužbeni zahtjev radi ostvarenja činidbe koja se sastoji od rušenja zida kojim je ograđen dio zajedničkog dvorišta i rušenja dvorišnog kamina izgrađenog na tom dijelu zajedničkog dvorišta, temelje na tvrdnjama:

- da je tuženica bez suglasnosti svih suvlasnika izvršila radove na zajedničkom dijelu dvorišta na način da je sagradila zid kojim je ogradila taj dio dvorišta te na ograđenom dijelu dvorišta sagradila dvorišni kamin,

- da su tužitelji kao vlasnici posebnih dijelova kuće M. M. onemogućeni u korištenju dijela zajedničkog dvorišta koji je ogradila tuženica,

- da nije postojala suglasnost svih suvlasnika za izgradnju zida i dvorišnog kamina.

8.1. Tuženica ne osporava da je dio zajedničkog dvorišta ogradila i izgradila u tom dijelu dvorišni kamin, ali tvrdi:

- da ograđivanje dijela dvorišta i izgradnju dvorišnog kamina predstavlja poboljšanje zajedničkih dijelova nekretnine,

- da je sve radove učinila uz suglasnost većine suvlasnika

- da ne osporava drugim suvlasnicima korištenje zajedničkih dijelova i kamina prema njihovim potrebama.

9. Sagledavajući navedene argumente stranaka u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP te imajući u vidu da su sve stranke vlasnici posebnih etažnih dijelova zgrade, da je predmet postupka zajednički dio te zgrade – dio dvorišta te da nije postignut sporazum o načinu korištenja zajedničkog dijela zgrade (dvorišta) na način da bi između svih suvlasnika bio međusobno podijeljen posjed dvorišta, tada za ocjenu o osnovanosti istaknutih tužbenih zahtjeva valja imati u vidu sljedeće zakonske odredbe:

- čl. 66. st. 4. ZV

(4) Kad je uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasničkom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine uređuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opća pravila o suvlasništvu.

- čl. 38. st. 1. ZV

(1) Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

- čl. 42. st. 1. i 2. ZV

(1) Svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

(2) Donošenje odluke iz stavak 1. ovog članka posao je redovite uprave, a isto tako i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.

- čl. 87. ZV

(1) Osim za one poslove koji se i inače smatraju izvanrednim poslovima, za donošenje odluke o poduzimanju poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine.

(2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, ipak nije potreban pristanak svih ako suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se poboljšica učini, a da će oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe redovitoga održavanja, te ako te poboljšice neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pristanak svih suvlasnika nije potreban ni za poboljšicu kojom se na zajedničkim dijelovima i uređajima nekretnine osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti.

10. Prvostupanjski sud je zbog pogrešnog pravnog pristupa da tužitelji kao suvlasnici u ovom postupku mogu tražiti u suposjed samo onaj dio idealnog dijela stvari koji odgovara njihovom suvlasničkom udjelu, propustio utvrditi i ocijeniti radi li se u ovom postupku o poslovima izvanredne uprave (kako to tvrde tužitelji) ili postoji odluka suvlasnika o podjeli posjeda dvorišta odnosno odluka o poduzimanju poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine (kako to tvrdi tuženica) a o čemu ovisi zaključak je li tuženica za izvršenje radova na zajedničkom dijelu dvorišta trebala suglasnost svih suvlasnika ili samo većine suvlasnika, pa prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer o odlučnim činjenicama nisu navedeni nikakvi razlozi, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tužitelji osnovano ističu u žalbi.

11. Kako je slijedom navedenog počinjenja bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te prvostupanjski sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje (čl. 355. ZPP), valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP, a radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja na temelju odredbe čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

12. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.

13. Rješenje kojim je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere, ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati budući da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za određivanje privremene mjere odbio kao posljedicu odbijanja tužbenog zahtjeva, pa je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će održati novu glavnu raspravu na kojoj će provesti dokaze predložene po strankama u vezi istaknutih navoda tijekom postupka i utvrditi sve odlučne činjenice imajući u vidu zakonske odredbe naznačene u točki 9. ovog rješenja te pažljivo razmotriti sve okolnosti konkretnog slučaja i potom ovisno o utvrđenju odlučnih činjenica pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva za predaju u suposjed dijela zajedničkog dvorišta i tužbenog zahtjeva za rušenje zida i dvorišnog kamina (roštilja) izgrađenog na tom dijelu dvorištu, kao i o troškovima postupka te o prijedlogu za određivanje privremene mjere na način da će ocijeniti jesu li ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere sukladno odredbi čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) i za svoje odluke dati jasne, potpune i adekvatne razloge.

15. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.

U Zagrebu, 2. veljače 2022.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić, v.r.