REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: 7 Us I-1021/2021-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Grubišić, u upravnom sporu tužitelja M… d.d., R…j, kojega zastupa zaposlenica S. Š., protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Z…, kojega zastupa službena osoba S. P. J., radi utvrđenja prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu, 1. veljače 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-940-01/21-06/129, URBROJ: 531-09-02-01-01/01-21-4 od 13. srpnja 2021.
Obrazloženje
1. Rješenjem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-940-01/21-06/129, URBROJ: 531-09-02-01-01/01-21-4 od 13. srpnja 2021. odbačen je zahtjev trgovačkog društva M… d.d., ovdje tužitelja, za utvrđenje prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu na temelju članka 31. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“ broj 50/20, dalje: Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu), iz razloga što tužitelj po pozivu tijela da upotpuni zahtjev u roku od 8 dana zahtjev nije upotpunio, niti otklonio nedostatke u podnesku, a po zahtjevu da se nije moglo postupiti. U obrazloženju rješenja tuženik u bitnom navodi da je tužitelj zahtjev podnio paušalno bez oznake ili opisa nekretnine ili identifikacije lokacije za koju se zahtjev podnosi, a da po pozivu da upotpuni zahtjev navedene nedostatke nije otklonio, već da je samo paušalno naveo razloge zbog kojih traži produljenje roka i istaknuo kako do izdavanja potvrde Centra za restrukturiranje i prodaju nije u mogućnosti preciznije odrediti broj katastarske čestice i naziv lokacije.
2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog drugostupanjskog rješenja. U tužbi ne osporava da uz zahtjev a ni po pozivu tuženiku da upotpuni zahtjev, nije dostavio dokumentaciju propisanu Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a niti zahtjev specificirano na način da je naveo oznaku lokacije i broj katastarske čestice, već u bitnom iznosi razloge, koje smatra objektivnima i opravdanima, zbog kojih to nije učinio. Navodi da je cilj i svrha donošenje Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ubrzano rješavanje imovinskopravnih odnosa na turističkom zemljištu u korist stvarnih vlasnika toga zemljišta, koji su kao vlasnici utvrđeni zakonom te da osim njih nitko drugi ne može biti vlasnik, ali ističe da je iluzorno za očekivati da se tako zahtjevni postupci mogu riješiti u rokovima od 180 dana propisanim Zakonom, kao i u roku koje je odredio tuženik, kraj činjenice da to pod pitanje nije riješeno 30 godina. Nadalje navodi da je u trenutku stupanja Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu upravljao s gotovo 3 000 000 m[2] zemljišta, kao slijednik društvenog poduzeća J…-T… društveno poduzeće za hotelijerstvo i turizam, s potpunom odgovornošću R., odnosno kasnije J- T. R. d.d. R.; društvenog poduzeća A. poduzeće za hotelijerstvo, turizam i trgovinu s potpunom odgovornošću; društvenog poduzeća A. R. R. odnosno kasnije R. d.d. Dodaje da je Centru za restrukturiranje i prodaju i Ministarstvu podnio nekoliko desetaka zahtjeva, za koje je ugovorio izradu geodetskih elaborata, što da predstavlja ogroman posao koji nije bilo moguće odraditi u tako kratkim zakonskim rokovima. Ističe da su procesni rokovi koje određuje službeno tijelo u upravom postupku produživi i da nije bilo razloga da u ovom slučaju tuženik ne produlji rok. Poziva se na načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, načelo utvrđivanja materijalne istine te načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, koje propisuje Zakon o općem u upravnom u postupku. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
4. Sud je zakazao ročište za raspravu za 28. siječnja 2022., na koje su pristupili tužitelj i službena osoba tuženika.
4.1. Tužitelj je na ročištu izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi. Istaknuo je da je u predmetu poslovni broj 11 Us I-1022/2021, iste činjenične i pravne osnove te istoga tužitelja, pred ovim Sudom donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev usvojen i koju presudu je predao u spis.
4.2. Tuženik ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu i osporavanom rješenju. Istaknuo je da su mu poznati i razumljivi razlozi da je u tako kratkom vremenu bilo teško izraditi geodetske elaborate, ali da u konkretnom slučaju nije navedena niti lokacija zemljišta već da se radilo o u potpunosti bjanko zahtjevu po kojem se nije moglo postupiti.
5. Među strankama je u ovome sporu je li predmetni zahtjev koji je tužitelj podnio za utvrđenje prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu na temelju članka 31. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu pravilno odbačen.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Prema odredbi članka 47. stavka 3. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu, na temelju članka 31. toga Zakona, podnosi se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona, koji je na snagu stupio 2. svibnja 2020.
8. Prema članku 30. stavku 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu radi uknjižbe prava vlasništva u skladu s člankom 29. stavkom 4. toga Zakona trgovačko društvo putem osobe koja je posebnim zakonom ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih poslova, u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona, izrađuje geodetski elaborat kojim se osniva katastarska čestica na kojoj se nalazi građevina i katastarska čestica procijenjenog zemljišta.
8.1. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se geodetski elaborat iz stavka 1. toga članka izrađuje temeljem uvjerenja odnosno rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju ili uvjerenja odnosno rješenjem njegovih pravnih prednika kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine" broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118/99) odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji ("Narodne novine" broj 21/96, 71/97, 16/98, 73/00, 92/10,) u skladu s člankom 28. toga Zakona.
8.2. Stavkom 3. je propisano da geodetski elaborat iz stavka 1. toga članka sadrži popis katastarskih čestica koje su formirane na procijenjenim nekretninama i popis katastarskih čestica koje su formirane na neprocijenjenim nekretninama.
9. Člankom 31. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu propisano je da se Vlasništvo Republike Hrvatske i trgovačkog društva na katastarskim česticama iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuje se rješenjem.
10. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio, što među strankama nije sporno, da je tužitelj zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu, u skladu s citiranim odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koji je bio dužan podnijeti do 1. svibnja 2021., podnio 30. travnja 2021., te da zahtjevu nije priložio geodetski elaborat iz članka 30. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, pa ni naveo broj katastarskih čestica ili oznaku lokacije na koju se zahtjev odnosi.
11. Nadalje je uvidom u spis predmeta Sud utvrdio, što također među strankama nije sporno, da je tuženik zaključkom od 19. svibnja 2021., koji je tužitelj zaprimio 11. lipnja iste godine, pozvao tužitelja da upotpuni zahtjev, a da tužitelju po zaključku nije postupio, nego da je zatražio produljenje roka.
12. Točno je odredbom članka 79. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09) propisano je da se rok koji je odredila službena osoba, kao i rok za koji je propisano da se može produžavati, može iz opravdanih razloga produžiti.
13. Međutim, budući da je u konkretnom slučaju tužitelj sukladno odredbi članka 47. stavka 3. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu bi dužan podnijeti do 1. svibnja 2021., a podnio ga je 30. travnja 2021., ali nije priložio geodetski elaborat koji je bio dužan priložiti i izraditi ga u roku od 180 dana od stupanja na snagu zakona, a kako sam navodi elaborat još nije izradio, a zahtjev nije specificirao ni na način da bi naveo brojeve katastarskih čestica pa čak ni lokaciju na koju se zahtjev odnosi, prema shvaćanju Suda, više nije bilo mogućnosti a ne samo opravdanih razloga da se rok za dostavu dokumentacije dodatno produži, jer bi to bilo u suprotnosti sa smislom citiranih odredbi Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
14. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10 i 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
15. U odnosu na priloženu presudu ovoga Suda poslovni broj 11 Us I-1022/2021-6
9. prosinca 2021., u kojoj je u istom pitanju zauzeto drugačije pravno shvaćanje, tužitelju se ukazuje da sudovi u Republici Hrvatskoj sude na temelju Ustava, pravne stečevine Europske unije, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava, te da ne postoji instrument kojim bi se na razini prvostupanjskog suda ujednačavala sudska praksa, dok, budući da se radi o relativno novom zakonu, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koji ima ulogu da ujednačava praksu prvostupanjskih upravnih sudova, o navedenom pitanju još nije zauzeo pravno shvaćanje.
U Rijeci 1. veljače 2022.
S u d a c
Antun Žagar, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).
