Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 24 Gž Zk-38/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Nadi Krnjak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice G. P., OIB: …, iz T., K., zastupane po punomoćniku N. B., odvjetniku Zajedničkog odvjetničkog ureda M. B. i N. B. u S., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi J. B., OIB: …, iz S., B. i H., zastupane po punomoćnici S. R., odvjetnici u M., protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Z-1811/2020 od 9. rujna 2020., dana 1. veljače 2022.

r i j e š i o  j e

I. Žalba J. B. odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Z-1811/2020 od 9. rujna 2020.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk.ul. 1648 k.o. Ž..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke odbačen je kao nedopušten prigovor J. B. podnesen protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj: Z-5975/2019 od 14. travnja 2020. te je pod točkom II. izreke određeno brisanje plombe pod brojem: Z-1811/2020.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnijela je J. B. iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu sukladno žalbenim navodima.

3. U očitovanju na žalbu predlagateljica je osporila osnovanost žalbenih navoda stavljajući naglasak na činjenicu da žaliteljica nije stranka ovog zemljišnoknjižnog postupka zbog čega da je prvostupanjski sud pravilno njezin prigovor odbacio kao nedopušten.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Makarskoj broj Z-5975/2019 od 14. travnja 2020. na temelju rješenja Ministarstva pravosuđa Ur.broj: 514-05-03-02/7-20-04 od 17. veljače 2020. i Ugovora o darovanju ovjerenog kod javnog bilježnika A. B. u M. pod brojem OV- 13927/2011 i OV-13928/2011 od 9. prosinca 2011. dopuštena uknjižba prava vlasništva na suvlasničkom dijelu darovatelja G. P. koji iznosi 271/407 dijela nekretnine upisane u zk.ul. 1648 k.o. Ž., čestica broj 590 kuća i dvorište od 195 m2 za korist predlagateljice G. P..

6. Protiv tog rješenja prigovor je podnijela J. B. navodeći u bitnome da nisu ostvarene pretpostavke za provedbu darovnog ugovora u korist predlagateljice obzirom da u trenutku zaprimanja prijedloga za uknjižbu (17. prosinca 2019.) predlagateljica kao strana državljanka nije raspolagala odobrenjem Ministarstva pravosuđa za stjecanje vlasništva koje je ishodila tek 17. veljače 2020., a za odlučivanje o prijedlogu mjerodavno je stanje u trenutku kada je prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu u smislu odredbe čl. 116. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 63/19). Položaj zainteresirane osobe obrazlaže okolnošću da je sa sada pokojnim G. P. kao primateljem uzdržavanja dana 15. travnja 2016. zaključila Ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je zabilježen u zemljišnoj knjizi. Zemljišnoknjižni sudac prigovor je odbacio kao nedopušten ocijenivši da žaliteljica nije stranka u ovom zemljišnoknjižnom postupku jer se pobijanim rješenjem ne ograničavaju niti ukidaju neka njezina knjižna prava te da i pod pretpostavkom da bi bila ovlaštena podnijeti prigovor isti trebalo odbaciti obzirom da se prema mišljenju suda nakon podnošenja prijedloga za upis mogu prilagati nove isprave do donošenja odluke povodom prijedloga.

7. Žaliteljica u žalbi ponavlja navode iz prigovora isticanjem da je po saznanju za uknjižbu prava vlasništva u korist predlagateljice kao zainteresirana osoba podnijela prigovor smatrajući da pravni posao kojeg je sklopila predlagateljica kao strana državljanka bez suglasnosti Ministarstva pravosuđa ne proizvodi pravni učinak pa se radi se o ništetnom ugovoru u smislu odredbe čl. 357. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV) na temelju kojeg nije moguća uknjižba, a niti predbilježba prava vlasništva.

8. U odgovoru na žalbu predlagateljica navodi da je nakon podnošenja prijedloga za uknjižbu, a prije odlučivanja o prijedlogu sudu dostavila suglasnost Ministarstva pravosuđa zbog čega smatra da su postojale sve pretpostavke za traženu uknjižbu na nekretnini na kojoj u tom trenutku nisu bile aktivne plombe niti bilo kakve zabilježbe u korist žaliteljice. Ukazuje ujedno da je po zahtjevu žaliteljice po donošenju pobijanog rješenja dozvoljeno brisanje njezinog prava suvlasništva s predmetne nekretnine i suvlasnički dio darovatelja upisan na ime žaliteljice na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju iz 2016. sklopljenim sa sada pok. darovateljem G. P..

9.1. Prijedlog za uknjižbu vlasništva na suvlasničkom dijelu G. P. u zemljišnoknjižnom odjelu zaprimljen je 17. prosinca 2019. pod brojem Z-5975/19, a iz priloženog z.k. izvatka vidljivo je da je u tom času na listu B pod Z-5768/2019 na suvlasničkom dijelu G. P. bila upisana zabilježba Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog između G. P. kao primatelja uzdržavanja i žaliteljice J. B. kao davateljice uzdržavanja. Radi se o zabilježbi u smislu odrede čl. 581. st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 dalje - ZOO) prema kojoj je davatelj uzdržavanja ako je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju nekretnina ovlašten zatražiti zabilježbu toga ugovora u zemljišnu knjigu.

9.2. Zakon o zemljišnim knjigama ne definira pojam stranke u zemljišnoknjižnom postupku, ali je odredbom čl. 137. st. 1. ZZK propisano da je zemljišnoknjižni sud rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dužan dostaviti predlagatelju odnosno njegovu punomoćniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba. Iz citirane odredbe proizlazi da se osim predlagatelja i protustranke strankom u zemljišnoknjižnom postupku ima smatrati i svaka ona osoba koja na nekretnini na kojoj se traži upis ima neka upisana prava koja se određenim upisom prenose, opterećuju ili ukidaju. U trenutku zaprimanja prijedloga na predmetnoj nekretnini bila je upisana zabilježba sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju. Radi se o zabilježbi kojom se ne osigurava prvenstveni red (kao npr. kod zabilježbe spora) već o zabilježbi iz čl. 44.st.1 alineja prva ZZK s učinkom da se nitko ne može pozivati na to da za nju nije znao niti morao znati. Navedeno za konkretni predmet znači da provedenim upisom zabilježeno pravo žaliteljice koje ona ima iz sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju nije prestalo, ukinuto ili ograničeno pa se ista ne može smatrati osobom ovlaštenom za podnošenje prigovora.

10. Kako žaliteljica nije stranka u predmetnom zemljišnoknjižnom postupku niti joj se u odnosu na provedbu ugovora o darovanju može priznati status zainteresirane osobe, odluka prvostupanjskog suda koji je njezin prigovor odbacio kao nedopušten utemeljena je na pravilnoj primjeni čl. 358. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-odluka US RH, 84/08, 96/08-odluka US RH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - odluka US RH, 70/19) čije se odredbe primjenjuju i u zemljišnoknjižnom postupku na temelju odredbe čl. 99. st. 2. ZZK.

11. Iz navedenih razloga valjalo je temeljem čl. 149. st.3. ZZK žalbu odbiti kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu 1. veljače 2022.

Sutkinja

Nada Krnjak, v.r.