Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž R-1810/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Filki Pejković, u pravnoj stvari tužiteljice J. K. iz B., OIB: ….zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika O. b. B., OIB: ….zastupanog po punomoćniku Z. V., odvjetniku u B., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pr-421/2020-13 od 17. studenog 2021., 31. siječnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pr-421/2020-13 od 17. studenog 2021. u točki I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.683,04 kn bruto sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima.

2. Točkom II. izreke naloženo je tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.031,25 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, dok je u toč. III. izreke u više zatraženom iznosu preko dosuđenog iznosa od 2.031,25 kn do 2.500,00 kn odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška, kao i iznos od 468,75 kn zajedno sa zateznom kamatom.

3. Protiv te presude žali se tuženik, pobijajući dosuđujući dio toč. I. i toč. II. izreke zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), predlažući da se presuda preinači ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga pri tome pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. osim povrede iz st. 2. toč. 3. u vezi članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od navedenih bitnih procesnih povreda.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće na ime dodataka za otežane uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata i to za odrađene prekovremene sate te razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom novčanom iznosu od 4.683,04 kn bruto s kamatama, pobliže navedeno izrekom citirane presude.

8. Prvostupanjski sud je u provedenom postupku utvrdio da je tužiteljica u utuženom razdoblju (prosinac 2015. – ožujak 2020.) bila zaposlena kod tuženika te da je tuženik u utuženom razdoblju tužiteljici isplatio umanjene plaće na način da nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve sate koje je tužiteljica odradila, iako je cijelo vrijeme radila u otežanim uvjetima, te da joj nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata na osnovnu plaću za vrijeme prekovremenog rada, iako je tužiteljica cijelo vrijeme radila te imala iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata.

9. Na temelju obračuna o pripadajućoj razlici plaće sačinjenim od strane financijskog vještaka utvrđuje da razlika neisplaćenog dijela plaće po utuženim osnovama u utuženom razdoblju ukupno iznosi 4.683,04 kn, te je zahtjev tužiteljice u toj visini sa zateznim kamatama na pojedine iznose kao u izreci pobijane presude prihvatio kao osnovan, uz primjenu odredbi čl. čl. 57., 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva ("Narodne novine" br. 143/13, 96/15-dalje KU), te nastavno primjenom čl. 55. i 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je u primjeni od 1. ožujka 2018. ("Narodne novine" broj 28/18 - dalje KU/18), dok je o naknadi parničnog troška odlučio primjenom odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

10. U žalbenoj fazi postupka i nadalje je sporna pravna osnova zahtjeva tužiteljice u dijelu kojim se potražuje isplata neplaćenog dijela bruto plaće s osnova dodatka za otežane uvjete rada i dodatka za iznimnu odgovornost za vrijeme prekovremenog rada.

11. Odredbom čl. 86. Zakona o radu ("Narodne novine br. 149/09, 61/11, 82/12,73/13-dalje ZR/09) te čl. 94. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14 i 127/17-dalje ZR/14) propisano je da se da za otežane uvjete rada prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koje je zakonom određeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanu plaću.

12. Odredbom čl. 51. KU (čl. 49. KU/18) propisano je da će se osnovna plaća radniku uvećati za rad noću 40 %, za rad subotom 25 % , za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10 % ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rad kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

13. Prema čl. 57. KU (čl. 55. KU/18) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, koji u konkretnom slučaju iznosi 25%.

14. Čl. 59. KU koji je bio na snazi od 1. prosinca 2013. do 30. rujna 2015. bilo je propisano da doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% osnovne plaće zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi.

15. Dodatkom I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva, a koji se primjenjuje od 1. listopada 2015., u čl. 59 postotak za dodatak na plaću zbog za život i zdravlje ljudi zamijenjen je, pa umjesto ranijih 10% sada iznosi 12% (tako i čl. 57. KU/18).

16. Prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio da tužiteljica, kada joj Kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama iz čl. 57. i čl. 59. KU (čl. 55. i 57. KU/18), uvećano za dodatak za prekovremeni rad. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodataka po navedenim osnovama budući da tužiteljica i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada.

17. Stoga su neosnovani žalbeni navodi da tužiteljica za prekovremeni rad ima pravo samo na dodatak sukladno odredbi čl. 51. KU (49. KU/18) pri čemu valja istaknuti da Vrhovni sud Republike Hrvatske na 8. sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019. zbog različite sudske prakse glede prava na uvećanje plaće za sate ostvarene u prekovremenom radu zauzeo sljedeće pravno shvaćanje: zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15-dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57 KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59 KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

18. Na žalbene navode tuženika da se plaće zdravstvenim djelatnicima obračunavaju kroz sustav Centralnog obračuna plaća (COP), valja odgovoriti da se tuženik kao poslodavac ne može osloboditi svoje obveze isplate plaće radniku prema odredbi čl. 7. st. 1. ZR/14, bez obzira putem koje institucije i na koji način se vrši obračun plaće.

19. Nadalje, prema čl. 81. ZR/14 (ranije čl. 60. ZR/09) za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Prema čl. 36. st. 1. KU (čl. 34. KU/18) radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje se naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a u stavku 2. istog članka je određeno da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

20. Prema čl. 59. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12 – dalje: TKU) ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, a prema stavku 2. istog članka naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu. Istovjetno predviđa i odredba čl. 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 128/17, 47/18, 123/19).

21. S obzirom da tužiteljici nisu isplaćeni utuženi dodaci, pravilno je prvostupanjski sud tužiteljici dosudio i razliku na ime neisplaćenog dijela naknade plaće za godišnji odmor kao i neisplaćenog dijela naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u utuženom periodu.

22. Slijedom navedenog, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je tužiteljici dosudio na ime razlike plaće iznos od 4.683,04 kn te je pravilno na dospjele tražbine po osnovi razlike plaće, sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a dosudio zatezne kamate tekuće nakon nespornog dospijeća do isplate.

23. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio osnovanost i visinu troškova tužitelja prema čl. 154. st. 5. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).

24. Iz tih razloga je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

25. Presuda suda prvog stupnja u toč. III. izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

U Rijeci, 31. siječnja 2022.

Sutkinja

Filka Pejković

.