Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-1085/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja P. R., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćniku H. N., odvjetniku iz Z., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-50316/2021-4 (Z-42032/21) od 22. listopada 2021., 31. siječnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Žalba predlagatelja uvažava se kao osnovana te se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-50316/2021-4 (Z-42032/21) od 22. listopada 2021. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Odbija se prigovor kao neosnovan i potvrđuje rješenje ovog suda posl. br. Z- 42032/21 od 6. rujna 2021.

II. Zabilježuje se odbijeni prigovor predlagatelja P. R. iz Z., OIB: …, u zk.ul.br. 25998 k.o. T.."

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je predlagatelj 26. studenog 2021. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje i dopusti brisanje prava vlasništva.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-42032/21 od 6. rujna 2021. odbijen je prijedlog predlagatelja radi upisa posebnog dijela i uknjižbe prava vlasništva na kčbr. 4854/20, površine 40 m2, upisane u zk.ul.br. 25998 k.o. T., za korist Republike Hrvatske, temeljem Očitovanja o odricanju od vlasništva od 29. srpnja 2021.

4.1. Prijedlog je odbijen uz obrazloženje da se uknjižba prava vlasništva za korist Republike Hrvatske ne može dopustiti temeljem priložene isprave kojom je dana dozvola prijenosa vlasništva, jer iz takve isprave ne proizlazi pravni temelj po kojem je došlo do stjecanja knjižnog prava. Za dopuštenje zatraženog upisa da je trebalo dostaviti ispravu o pravnom poslu sklopljenom između predlagatelja i Republike Hrvatske kao protustranke, kojem je cilj stjecanje prava vlasništva.

5. U prigovoru predlagatelj u bitnom navodi da temeljem odredbe čl. 172. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14. - dalje: ZV) pravo vlasništva nekretnine prestaje odreknućem tek kad na temelju očitovanja o odricanju vlasništva, danoga u obliku isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis, to pravo bude izbrisano u zemljišnoj knjizi. Poziva se i na odredbu čl. 133. st. 2. ZV-a kojom je propisano da napuštena nekretnina na temelju zakona prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske, pa da brisanjem vlasništva predlagatelja napuštena nekretnina, na temelju zakona, postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

6. Odlučujući o osnovanosti prigovora prvostupanjski sud utvrđuje da je u Očitovanju o odricanju od vlasništva od 29. srpnja 2021. predlagatelj naveo da je isti upisan kao vlasnik nekretnine čkbr. 4854/20 u naravi ulica površine 40 m2, zgrada površine 40 m2, upisane u zk.ul.br. 25998 k.o. T., temeljem rješenja broj Z-35559/20 od 26. svibnja 2021.

6.1. Uvidom u rješenje poslovni broj Z-35559/20 od 26. svibnja 2021. utvrđeno je da je pod navedenim brojem proveden prijavni list RN-44/2020 k.o. T. kojim je dosadašnja čestica čkbr. 4854/3 zgrada ulica površine 116 m2 promijenila broj, oblik i površinu, te su sada upisane čkbr. 4854/3 zgrada ulica površine 76 m2 i čkbr. 4854/20 zgrada ulica površine 40 m2. Na taj su način od jedne zgrade nastale dvije zgrade, a koje su prema stanju zemljišne knjige bile u vlasništvu predlagatelja. Na temelju toga prvostupanjski sud utvrđuje da je netočna činjenica da je predlagatelj rješenjem broj Z-35559/20 od 26. svibnja 2021. zaveden kao vlasnik čkbr. 4854/20 iz razloga što je predlagatelj i prije provedbe prijavnog lista bio vlasnik čestice 4854/3, zgrada ulica površine 116 m2.

6.2. Prvostupanjski sud je mišljenja da izjavom o odreknuću pravo vlasništva na određenoj nekretnini vlasništvo prestaje, pa ta stvar postaje res nullius, ali da isprava koju je predlagatelj dostavio uz prijedlog nije valjana za stjecanje jer nije ispunjena opća pretpostavka valjanosti tabularne isprave za zemljišnoknjižni upis iz čl. 48. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19 – dalje: ZZK). Stoga da se ne radi niti o slučaju stjecanja prava vlasništva Republike Hrvatske, ex lege. Ispravom na temelju koje predlagatelj predlaže uknjižbu da nije ispunjeno načelo konsenzualnosti, odnosno iz dostavljene isprave ne proizlazi da je Republika Hrvatska pristala biti vlasnikom čestice kčbr. 4854/20 ulica, zgrada površine 40 m2.

7. U svojoj žalbi predlagatelj ponavlja navode iz prigovora te ukazuje sudu na primjenu odredbi čl. 172. st. 2. i čl. 133. st. 2. ZV-a kao pravnog temelja za dozvolu traženog upisa, a koji pravni temelj je i naveden u Očitovanju o odricanju od vlasništva.

8. Odredbom čl. 48. ZZK-a propisano je da će se upisi u zemljišnu knjigu dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost. Za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.

8.1. Odredbom čl. 114. ZV-a propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Na temelju st. 1. ovog članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. Prema odredbi čl. 129. st. 1. ZV-a, kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Prema odredbi čl. 172. st. 2. i 3. ZV-a, pravo vlasništva nekretnina prestaje odreknućem tek kad na temelju očitovanja o odricanju od vlasništva, danoga u obliku isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis, to pravo bude izbrisano u zemljišnoj knjizi, ako zakon ne određuje drukčije. Ako je pravo vlasništva upisano u zemljišnoj knjizi, prestat će tek njegovim brisanjem. Odredbom čl. 133. st. 1. i 2. ZV- a, nekretnina je ničija tek kad na temelju očitovanja o odreknuću od vlasništva danog u obliku isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis bude to pravo izbrisano u zemljišnoj knjizi. Napuštena nekretnina prelazi na temelju zakona u vlasništvo Republike Hrvatske, ako nije zakonom što drugo određeno.

8.2. Predlagatelj je svoj prijedlog utemeljio na Očitovanju o odricanju od vlasništva na čkbr. 4854/20, zgrada površine 40 m2, upisana u zk.ul.br. 25998 k.o. T., a koje očitovanje je sastavljeno u obliku isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis, jer je predlagatelj ovjerio svoj potpis na ispravi kod javnog bilježnika, a za Očitovanje o odreknuću od vlasništva što predstavlja tabularnu ispravu, ne traži se neki drugi oblik isprave.

8.3. Kako vlasništvo može prestati na temelju vlasnikovog očitovanja volje o odricanju od svojeg prava vlasništva i kako njegovo vlasništvo prestaje brisanjem vlasnikova vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju očitovanja o odreknuću danog u obliku isprave prikladne za zemljišnoknjižni prijenos, to je pogrešan stav prvostupanjskog suda da Očitovanje ne ispunjava opće pretpostavke za valjanost tabularne isprave. Nakon što se izvrši brisanje vlasništva predlagatelja, predmetna nekretnina postaje res nullius, ali istovremeno prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske temeljem odredbe čl. 133. st. 2. ZV-a i za to nije potreban pristanak Republike Hrvatske, jer se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona.

8.4. Zbog toga je ovaj sud mišljenja da je prvostupanjski sud trebao usvojiti prijedlog predlagatelja te na temelju njegovog Očitovanja o odreknuću od vlasništva na predmetnoj nekretnini izvršiti brisanje prava vlasništva s imena predlagatelja i upis na Republiku Hrvatsku. Ovaj sud nije mogao preinačiti pobijanu odluku u skladu sa svojim stavom, jer je čkbr. 4854/20, ulica sa 40 m2, zgrada sa 40 m2 upisana u isti zemljišnoknjižni uložak sa čkbr. 4854/3, ulica sa 76 m2, zgrada sa 76 m2, na koju se ne odnosi odreknuće, pa je potrebno izvršiti otpis čestice na koju se odnosi odreknuće u novi zk. uložak i nakon toga izvršiti brisanje prava vlasništva predlagatelja te upis Republike Hrvatske.

9. Zbog navedenih razloga uvažena je žalba predlagatelja te je pobijano rješenje ukinuto temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08- ispravak, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19) u svezi sa čl. 99. st. 2. ZZK-a i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u kojem će prvostupanjski sud ponovo razmotriti navode prigovora, te o istom odlučiti vodeći računa o stavu koji je iznio ovaj sud.

Koprivnica, 31. siječnja 2022.

Sutkinja

Vesna Rep v. r.