REPUBLIKA
HRVATSKA
OPĆINSKI
SUD
U
POŽEGI
Sv. Florijana 2, POŽEGA
Broj:4.P-265/2020-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Požegi po sucu Meliti Novak kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja V. S. iz P., OIB:…, zastupanog po punomoćniku D. M., odvj. u P., protiv tuženika G. P., P., OIB:…, zastupanog po punomoćniku I. D., odvj. u P., radi uklanjanja opasnosti od koje prijeti znatnija šteta, dana 15. prosinca 2021. nakon održane i dovršene glavne javne rasprave u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, dana 28. siječnja 2022.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku, G. P., P., OIB:…, da na nekretninama kojih je vlasnik i koje je obvezan održavati, i to k.č.br. 4971/2, put T., površine 1.432 m2, koja je upisana u z.k.ul.br.7458, k.o. P. te k.č.br. 4962/1, voćnjak T., površine 294 m2, te k.č.br. 4962/2, livada T., površine 334 m2, obje upisane u z.k.ul.br. 5390, k.o. P., o svom trošku poduzme sve potrebne radnje kako bi se učinkovito i trajno uklonio izvor opasnosti nastanka znatnije štete tužitelju, V. S., P., OIB: …, a koja bi šteta nastala od klizanja tla na identificiranim nekretninama tuženika za k.č.br.4961/10, kuća i dvorište, površine 245 m2, koja je upisana u z.k.ul.br. 2921, k.o. P. i to sve radnje predviđene „Geotehničkim elaboratom za klizište u ulici … k.č.br. 4971/2, k.č. 4970/1, dio 4970/1 k.o. P.“, broj tehničkog dnevnika 18/20, za projekt Klizište u Ulici …, izrađen pod društvu P. d.o.o. u kolovozu 2020., te radnje predviđene „Geotehničkim projektom sanacije klizišta“ na lokaciji k.č.br. 4971/2, k.č. 4970/1, dio 4970/1 k.o. P., broj tehničkog dnevnika 22/20, za projekt Sanacija klizišta u Ulici …, a osobito pripremne radove (doprema mehanizacije, uklanjanje ograda, skidanje humusa i čišćenje raslinja), izvedbe drenaža (iskop drenova za dreniranje oborinske i podzemne vode, uklanjanje lošeg tla, postavljanje geotekstila, izvedba podloge od betona, postavljanje drenažnih i odvodnih cijevi te svi drugi radovi na izvedbi projektom predviđenog drena br. 1 i br. 3), radove izvedbe drenažne potporne konstrukcije (priprema terena i izgradnja gabionskog zida oznake 1 iz projekta sanacije), radove izrade sustava odvodnje (izgradnja izljevne građevine
za odvodnju oborinske i podzemne vode s klizišta), završne radove (poravnanje terena nakon izvršenih radova, postavljanje ograda, humusiranje i zatravljenje površine), sve u roku od 6 (šest) mjeseca od pravomoćnosti presude, te radove mjerenja i opažanja nakon sanacije (geotehnički nadzor tijekom izvođenja radova, postavljanje repera i inklinometara za budući monitoring klizišta) uz izvješće, u roku od 9 (devet) mjeseci od pravomoćnosti presude.
II Nalaže se tuženiku, G. P., P., OIB:…, da tužitelju, V. S., P., OIB:…, naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 19.408,40 kuna zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. siječnja 2022. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj V. S. iz P. podnio je tužbu protiv G. P. , radi uklanjanja izvora opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta.
1.1.U tužbi je naveo da je sa svojom suprugom I. S. suvlasnik na k.č.br. 4961/10 u naravi kuća i dvorište od 245 m2 koja je upisana u z.k.ul.br,. 2921 k.o. P..
1.2.Tuženik je obveznik upravljanja k,.č.br. 4971/2 put T. od 1.432 m2, koja je upisana u z.k.ul.br. 7458 k.o. P. te je samovlasnik k.č.br. 4962/1 voćnjak T. od 294 m2 i k.č.br. 4962/2, livada T. od 334 m2, obje upisane u z.k.ul.br. 5390 k.o. P.. Sve tri nekretnine su neuređeno i neodržavano zemljište te su izvor opasnosti za obiteljsku kuću tužitelja jer je na njima otvoreno klizište u smislu razaralačkog padinskog procesa obilježenog kretanjem tla niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Klizište se otvorilo u proljeće 2010.g. od kada je tužitelj u intenzivnoj komunikaciji s tuženikom pokušavajući ishoditi aktivnost tuženika u izvršenju njegove obveze u poduzimanju radnji u odnosu na nekretnine koje je obvezan održavati i kojih je vlasnik. Međutim, do danas se tuženik u kontinuitetu oglušivao na zahtjeve tužitelja. S obzirom na progresivan tempo klizanja terena te sve veći površinski obuhvat samog klizišta tužitelj je podnio tužbu sudu kojom traži poduzimanje radnji tuženika pri čemu se poziva na članak. 1047.st.1. Zakona o obveznim odnosima.
1.3.Tužitelj ističe da je nakon otvaranja klizišta u 2010.g. poduzeo radnje na izvođenju potpornih strukturnih radova svoje nekretnine u cilju njene zaštite, ali su ti radovi ostali bez učinka jer je tlo na koje se naslanja tlo na kojemu su ti radovi izvedeni na dalj klizalo zbog propuštanja poduzimanja radnji od strane tuženika na svojim nekretninama. Zbog svega navedenoga tužitelj na temelju članak 1047.Zakona o obveznim odnosima, te čl.46.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predložio je da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da na nekretninama u svom vlasništvu k.č.br. 4971/2 put T. od 1.432 m2, koja je upisana u z.k.ul.br. 7458 k.o. P. i k.č.br. 4962/1 voćnjak T. od 294 m2 I k.č.br. 4962/2, livada T. od 334 m2, obje upisane u z.k.ul.br. 5390 k.o. P., o svom trošku poduzme sve potrebne radnje kako bi se učinkoviti i trajno uklonio izvor opasnosti nastanka znatnije štete tužitelju, a koja šteta bi nastala od klizanja tla na nekretnini tužitelja k.č.br. 4961/10 u naravi kuća i dvorište od 245 m2 koja je upisana u z.k.ul.br,. 2921 k.o. P., kao i da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu napominje da k.č.br. 4971/2 iako upisana u zemljišnim knjiga kao P. T., nikada u naravi nije bila put, jer se radi o neuređenoj parceli koja je obrasla grmljem. Ističe da iz dopisa koje je tužitelj upućivao tuženiku prije podnošenja tužbe proizlazi da parcela tužitelja k.č.br. 4961/10, kao i parcela k.č.br. 4970/2 koja je također u suvlasništvu tužitelja, zbog prirodnog nagiba terena je povišena u odnosu na parcele tuženika k.č.br. 4971/2, 4962/1 i 4962/2.Parcele koje se nalaze iznad parcele tužitelja i to k.č.br. 4961/1, 4961/9, 4961/4 i 4961/2, a koje nisu vlasništvo tuženika te parcele koje se nalaze pored parcele tužitelja i to k.č.br. 4971/2 i 4971/1, koje također nisu vlasništvo tuženika, zbog prirodnog nagiba terena također su povišene u odnosu na parcele tuženika, tako da se oborinske i podzemne vode s tih parcela prirodnim padom slijevaju na parcele tuženika. Oborinske vode s kuće tužitelja koja se nalazi na k.č.br. 4961/10, kao i oborinske vode sa susjednih kuća koje se nalaze iznad kuće tužitelja na parcelama k.č.br.4961/1 , 4961/9, 4961/4 i 4961/2, odvodnim cijevima također se odvode na parcele tuženika te ih dodatno natapaju. Tuženik ističe da na parcelama koje su u njegovom vlasništvu nije izvodio nikakve zemljane niti bilo kakve druge radove koji bi mogli uzrokovati klizanje tla te smatra da iz navedenog proizlazi da su uzrok klizišta koje se nalazi na parcelama tuženika, kao i na parceli tužitelja oborinske i podzemne vode te oborinske vode koje se s kuće tužitelja i sa susjednih kuća odvodnim cijevima odvode na parcele tuženika, pa da je stoga neosnovan navod tužbe da su nekretnine tuženika izvor opasnosti za obiteljsku kuću tužitelja. Zbog navedenoga tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.
3.U dokaznom postupku sud je obavio očevid na licu mjesta te je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za područje geotehnike, geologije i hidrogeologije, geologije okoliša, ekološke zaštite voda i tla, mineralne sirovine, rudarstvo i utjecaj rudarstva na okoliš, G. M. dipl.inž iz Z. i izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana, posjedovni listove, z.k.ul.br. 2921, 7458, , 5390 k.o. P., u tužiteljeve dopise tuženiku od 14.prosinca 2010., 23.svibnja 2014. i od 3.svibnja 2015., u Rješenje Županijskog suda u Varaždinu broj 10.Gž-86/2019-3 od 17.veljače 2020., Geotehnički elaborat (Klizište u ulici … k.č.4971/2, k.č.4970/1, dio 4970/1 k.o. P.) P. d.o.o. te Glavni projekt kao i u sve priloge i podneske u spisu.
4.Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, sud je nedvojbeno utvrdio da su tužba i tužbeni zahtjev tužitelja osnovani.
5.Provedenim očevidom na licu mjesta nedvojbeno je utvrđeno postojanje klizišta na nekretnini u vlasništvu tuženika k.č.br.4971 upisanoj u z.k.ul.br. 7458 k.o. P. te k.č.br. 4962/1 i 4962/2 upisanima u z.k.ul.br. 5390 k.o. P., koje klizište predstavlja opasnost za nekretninu tužitelja k.č.br. 4961/10 kuća I dvorište, koja je upisana u z.k.ul.br. 2921 k.o. P. na kojoj je zbog postojećeg klizišta već došlo do vidljivog pucanja dvorišta na rubnom dijelu klizišta koje se nalazi na nekretnini tuženika, a što je potvrđeno geomehaničkom vještačenjem na okolnost otvaranja, postojanja i progresije klizišta koje je izvor
opasnosti
za
nekretninu
tužitelja
6.Vještak M. je u svom nalazu i mišljenju naveo da je uzrok nastanka klizišta na nekretnini kojoj je vlasnik G. P. u neriješenoj oborinskoj odvodnji koji utjecaj je bio najveći u godinama visokih vrijednosti padalina. Osim toga
pomacima je pogodovalo nekontrolirano odlaganje komunalnog i drugog građevnog otpada kojeg su mještani sami navozili kroz duži period. Nekontrolirana nasipavanja redovito dovode do pomaka koji rezultiraju boranjima okolnog tla, klizanjem I pucanjem površinskih-plitkih temelja. Oborine koje su prije navoza zemljanog materijala padale na tlo manjim dijelom su penetrirale u samo tlo, a većim su površinsko otjecale niz padinu obraslu travom, koja je imala zadovoljavajuću konsolidaciju obzirom na činjenicu kako nije ničime bila dodatno opterećena(nisu postojale velike građevine, čvrsti objekti, pogoni i sl.).Navozom zemljanog materijala oborinske vode manjim dijelom otječu površinski, a većim dijelom penetriraju kroz rahli nasuti dio i to do primarnog tla koji je pod nagibom, veće je zbijenosti i kao takvo manje propusno za prodor vode. Prilikom kontakta s takvom plohom kojima bitno različitu gustoću i zbijenost od nasutog zemljanog i otpadnog materijala dolazi do tečenja duž plohe kontakta, a što rezultira površinskim pomacima klizanja i puzanja kakvi su vidljivi na terenu. Klimatske prilike pogoduju intenzivnom ispiranju tla- njegovoj debazifikaciji i acidifikaciji. U kiseli tlima mobilnost teških metala kao i nekih organskih polutanata je povećana pa se na taj način omogućuje njihovo brzo ispiranje i kontaminacija podzemne vode, odnosno akvatičnih ekosustava. Osim toga, vještak navodi da velika količina oborina omogućuje njihovu destrukciju putem svjetla-fotooksidacijom. To je osobito značajno za neke organske polutante. Na taj način se omogućuje kontaminacija cijele mase tla-do matične stijene. Ovakva promjena u tlu nije neobična na površinama koje su opterećene divljim odlaganjem otpadnog i drugog materijala. Pomaci do kojih je došlo, po mišljenju vještaka, nemaju uzrok u činjenju tužitelja iz ranije navedenih razloga.
6.1.Po mišljenu vještaka, sanacija je moguća rješavanjem oborinske odvodnje u kombinaciji s ugradnjom drenaže i /ili ugradnjom šljunčanih pilota. Za slučaj sadnje biljaka potrebno je povesti računa da to nije crnogorica nego stable koja iz tla dreniraju veće količine vode, a to su bagrem-akacija i joha. Preporučuje i izvođenje škarpi na mjestu odranjanja, a kojom bi se štitilo dalje obrušavanje na nekretninu tuženika. Nasuti otpadni materijal potrebno je ukloniti i zbrinuti na zakonom propisan način.
6.2.Na ročištu održanom 6.rujna 2018.vještak se očitovao na primjedbe tuženika na njegov nalaz i mišljenje. Na pitanje punomoć.tuženika je li postavljanje gabionskog zida koji je izveden na među prema kč.br.4971/2 k.o.P. tijekom srpnja 2010. podstavlja dodatno opterećenje u gornjem rubnom dijelu kosine odgovorio je da izvedeni zid predstavlja opterećenje no mišljenja je kako isti nije prouzročio pomake do kojih je došlo, a sve iz razloga što su prve nestabilnosti registrirane prije izvođenja predmetnog zida, a zid o kojem govore i danas je vidljiv na nekretnini tužitelja. Kako je naveo u nalazu aktiviranje klizišta veže uz povećane oborine koje su padale tijekom 2010., 2014. i 2015. godine o čemu postoji izvještaj DHMZ-a, koji pomaci su se upravo dogodili u navedenom periodu. Moguće je, ali ne može iskazati u kojem omjeru, da je nakon aktiviranja prvotnih pomaka došlo dodatno do slijeganja u rubnom dijelu zbog opterećenja izgrađenog gabionskog zida, no sve pomake koji su se desili nakon prvotnog kliznuća terena veže uz činjenicu da ploha klizanja nije pravovremeno i adekvatno sanirana, a svi pomaci nakon 2010.godine vezani su za vremenski period kada su bile visoke padaline a koje su se desile tijekom 2014. i 2015.godine, već taj podatak je suspektan i ukazuje da razlog nije u opterećenju gabionskog zida nego u količini padalina. Gabionski madraci su bili položeni u sredini klizišta, a ispod gabionskoga zida. Točno je da gabionski madraci predstavljaju opterećenje no jednako tako je točno da je do pomaka gabionskih
madraca došlo već prije izvođenja radova i pokušaja sanacije nestabilnosti. Vještak navodi da je razumljivo što se tužitelj upustio u sanaciju nečega što je bila obaveza vlasnika nekretnine, a sve kako bi zaštitio svoju nekretninu, ali navodi da takvi radovi nisu mogli i nisu zaustavili pomake do kojih je došlo. Uz pretpostavku da tužitelj nije sadio odrasla stabla takva sadnja nije mogla stvoriti dostatno opterećenje da bi aktivirala pomake do kojih je došlo na nekretnini tuženika. Raslinje svojim korijenjem drenira tlo, odnosno snižava razinu vode i smanjuje prisutnost vode u tlu na koji način se povećava stabilnost nestabilnog tla. No jednako tako u nekom trenutku kada ta stabla postanu odrasla velika i počnu stvarati visoka točkasta opterećenja u tlu tada postaju teret koji može aktivirati pomake. Sadnice koje je posadio tužitelj nisu dosegle takvu vrijednost da bi mogle biti okidačem pomaka. Kod nekontroliranog nasipavanja zemljanog materijala, otpadnog i dr., a vezano za predmetni slučaj nije nužno opterećenje to koje je izazvalo ili pokrenulo pomake već činjenica kako se nasipavanjem stvorio ravan plato duž kojeg nije bilo moguće otjecanje oborinske vode nizbrežno padine nego je prvenstveno došlo do vertikalnog procjeđivanja vode, a sve do prirodne kosine i prirodne padine koja je bila znatno nepropusnijom u odnosu na nasuti nekoherentni materijal i ta činjenica je prvenstveno okidačem pomaka i od većeg je utjecaja nego li je samo opterećenje nasutog materijala. Danom očevida nije bilo moguće utvrditi o kojoj se količini nasutog materijala govori jer je isti uslijed aktiviranja pomaka već bio nizbrežno pomaknut. Bilo koji navoz zemlje, a da nije cijenjen kao nekontroliran, iziskuje izradu projektne dokumentacije i izvođenje nasipavanja sukladno istoj. Sukladno Zakonu o građenju za izvođenje nasutih građevina potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu, koja se bez izrađenog projekta na kojeg je ishođena suglasnost ne može dobiti. Kako su građani vršili nasipavanja radi o nekontroliranim nasipavanjima materijala različitih porijekla koji svojom strukturom i sadržajem i geomehaničkim svojstvima nisu bili primjereni za sanaciju pomaka, već su bili razlogom aktiviranja istih. Na upit punomoć.tužitelja da li su naknadno izvedeni građevinski radovi na objektu tužitelja koje je tužitelj izveo nakon kupnje objekta mogli biti razlogom aktiviranja pomaka vještak je odgovorio da je odgovor dao na stranicama 18 i 19 gdje se na stranici 18. slika C vidi na koji način izgrađenost objekta može utjecati na aktiviranje pomaka. Kad bi građevinski radovi i povećanja opterećenja na objektu tužitelja bili uzrokom pomaka onda bi se ploha sloma i vlačna pukotina formirala iza kuće, a ne ispred nje te bi sam objekt tužitelja bio dislociran nizbrežno padine, a što se nije desilo. Konsolidacija tla nakon povećanja opterećenja bilo čega postiže svoju čvrstoću istekom od 10 godina dakle svi pomaci do kojih dolazi za očekivati je da će se desiti unutar toga perioda. Kako je object tužitelja izveden prije više od 30 godina on je zasigurno postigao zadovoljavajuću konsolidaciju tla na kojem je izgrađen a što je vidljivo i po tome da objekt tužitelja nije slegao u odnosu na tlo, niti
su
igdje
vidljiva
puknuća
zidova.
7. Punomoćnik tuženika ističe da treba uzeti u obzir činjenicu da oborinska voda sa kolnika ulice ne otječe na klizište već na klizište otječe oborinska voda sa parcele tužitelja, kao i s parcela k.č.br.4970/2 i 4971/1 koji su neizgrađeno zemljište i koje su vlasništvo supruge tužitelja. Navodi da je u dopisu supruge tužitelja od 14.prosinca 2010. upućenom G. P. navedeno je da se oborinska voda sa kuće tužitelja odvodnim cijevima odvodi na klizište i dodatno ga natapa.
8.Protivno navodima pun. tuženika na stranici 24 nalaza vještaka vidljivo je da je tužitelj u vremenu prvih pomaka svoje oborinske vode preusmjerio suprotno nekretnini tuženika na način što je položio pvc cijevi u duljini od 62m2 čime je oborinske vode iz dvorišta odveo na drugu stranu brda, dalje od klizišta, prema zapadu k.č.br. 4971/2 k.o. P. s time da je izveden i dodatni krak u duljini od 22 m na koji su spojene oborinske vode sa susjedne kuće ma k.č.br. 4961/1 k.o. P.
9. Punomoćnik tuženika navodi da je nalaz i mišljenje vještaka rezultat vizualne prosudbe bez laboratorijskog ispitivanja tla što nikako ne može biti dovoljno za donošenje zaključka, pa stoga tuženik smatra da je potrebno izvršiti sondiranje terena u neposrednoj blizini objekta tužitelja, u nadi izrade stabilizacije pilotiranjem i u zoni klizišta ispod stambenog objekta, pa se tek na temelju laboratorijskih nalaza može sa sigurnošću utvrditi uzrok nastalog klizišta. Zbog navedenog tuženik predlaže da se provede vještačenje po drugom vještaku koji će obuhvatiti izradu sondi, laboratorijsku obradu uzoraka za dobivanje egzaktnih rezultata.
10.Vještak navodi da je do urušavanja čestice tuženika došlo zbog neriješene oborinske odvodnje svih parcela pa tako i one kojoj je vlasnik G. P. Za odvodnju oborinskih voda postoje obveze i dužnosti vlasnika nekretnina koje su određene zakonom te vlasnik nekretnine ne smije usmjeriti oborinske vode sa svoje nekretnine prema drugom susjedu i njegovoj nekretnini već mu je dužnost oborinske vode sa svoje parcele odvesti u najbliži kanal na način da ne smeta drugim posjedima što proizlazi iz čl. 113. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da je vlasnik nekretnine dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu.
11. Članak 125.st. Zakona o vodama(Narodne novine broj. 159/09 I 130/11) propisuje da građevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada poslovnih I drugih prostora grade i održavaju njihovi vlasnici, a stavak.2. propisuje da građevine oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina iz stavka 1. Toga članka koje se na njih imaju priključiti, u građevinskim područjima, grade i održavaju jedinice lokalne samouprave iz svog proračuna.
12.Prema nalazu vještaka oborinska odvodnja s nekretnine tužitelja, ali i drugih objekata trebala bi se odvesti do prometnice u kojoj je obveza jedinice lokalne uprave i samouprave postaviti kanalizacijski sustav za prihvat takvih voda. U ovom slučaju nije izvedena potrebna komunalna infrastruktura za prihvat oborinskih voda niti je riješena oborinska odvodnja na nekretnini u vlasništvu tuženika te je po mišljenju vještaka do sloma tla došlo jer su zbog prezasićenosti tla vodom posmična naprezanja u tlu dosegnula čvrstoću tla. Pomacima do kojih je došlo dodatno je doprinijela činjenica što se na nekretnini tuženika odlagao otpad, odnosno formiralo se divlje odlagalište što je dodatno opteretilo padinu. Tuženik je postavio ploču kojom se „zabranjuje odlaganje otpada“, ali nije izvršio sanaciju divljeg odlagališta niti uklanjanje do tada dovezenog otpada.
13.Sud nije prihvatio prijedlog tuženika za provođenje novog vještačenja koje će obuhvatiti izradu sondi i laboratorijsku obradu uzoraka za dobivanje egzaktnih rezultata budući smatra da je nalaz vještaka M. savjestan, stručan i dan u skladu s pravilima struke te je iz istoga nedvojbeno utvrđen uzrok stvaranja klizišta. Također nije prihvatio niti prijedlog za provođenje građevinskog vještačenja provedenih aktivnosti na rekonstrukciji kuće nakon kupoprodaje i stabilizaciji okolnog tla, kako bi se dokazao utjecaj tužiteljevih aktivnosti na trenutno stanje koje je predmet ovoga postupka jer iz nalaza vještaka M. nedvojbeno proizlazi da radovi na kući i na stabilizaciji okolnog tla nisu utjecali na trenutno stanje.
14.Budući je provedeni postupkom nedvojbeno utvrđeno postojanje klizišta na nekretnini u vlasništvu tuženika k.č.br.4971 upisanoj u z.k.ul.br. 7458 k.o. P. te k.č.br. 4962/1 i 4962/2 upisanima u z.k.ul.br. 5390 k.o. P., koje klizište predstavlja opasnost za nekretninu tužitelja na kojoj je zbog postojećeg klizišta već došlo do vidljivog pucanja dvorišta na rubnom dijelu klizišta koje se nalazi na nekretnini tuženika, a prema odredbi članka 1047.st.2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05,41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje ZOO) svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, očigledno je da je tužiteljev zahtjev osnovan.
15.Tužitelj je prije podnošenja ove tužbe 14.prosinca 2010. i 11.ožujka 2011. bezuspješno od tuženika tražio rješavanje klizišta i odvodnju oborinskih voda te je 2.lipnja 2014. Povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda G. P. podnio prijavu štete od elementarne nepogode, kada se klizište ponovno aktiviralo, a 4.svibnja 2015. Zahtjev za sanaciju klizišta i uklanjanje izvora opasnosti, ali se tuženik oglasio na njegove zahtjeve te je stoga sud temeljem članka 1047. stavka 2.ZOO-a koji propisuje da će sud na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemiravanje ili da ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini, u skladu s mišljenjem vještaka, koje vještačenje je provedeno na prijedlog obje stranke koje su snosile troškove vještačenja na jednake dijelove,a sve kako bi možda došlo do mirnog rješenja spora, naložio tuženiku da izvrši sanaciju klizišta rješavanjem oborinske odvodnje u kombinaciji s ugradnjom drenaže i /ili ugradnjom šljunčanih pilota te sadnjom biljaka koja iz tla dreniraju veće količine vode (bagrem- akacija i joha) te izvođenje škarpi na mjestu odranjanja kojom bi se štitilo dalje obrušavanje na nekretninu tuženika. Nasuti otpadni materijal potrebno je ukloniti I zbrinuti na zakonom propisan način.
16.Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-86/2019-3 od 17.veljače 2020.usvojena je žalba tuženika i ukinuta presuda Općinskog suda u Požegi broj P-297/2015-29 od 28.rujna 2018. i predmet vraćen istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Navedenim rješenjem prihvaćeno je materijalno-pravno stajalište prvostupanjskog suda da je izvor opasnosti po nekretninu tužitelja u klizištu koje je nedvojbeno locirano na nekretninama tuženika i da je upravo tuženik dužan i u mogućnosti otkloniti takav izvor opasnosti, a prihvaćena je žalba tuženika u dijelu u kojemu ukazuje na određeni stupanj nerazumljivosti izreke te je dana uputa sudu da se koncentrira na jasno određenje radnji koje je u obvezi poduzeti tuženik kao vlasnik nekretnine na kojoj je utvrđeno postojanje predmetnog klizišta kao izvora opasnosti po tužiteljevu nekretninu.
17.U ponovljenom postupku sud je na tu okolnost proveo dopunsko vještačenje po vještaku G. M. dipl.inž. koji je u svom dopunskom nalazu od 7.rujna 2021. zaključio da ej G. P. dužan obaviti sve radove kojima se uklanja opasnost od daljnjeg klizanja na svojim nekretninama, a kojima se uzrokuje pomak i šteta na susjednim nekretninama i koje su sadržane u Glavnom projektu za kojeg je potrebno ishoditi suglasnost nadležnog upravnog tijela te za koji projekt je dobivena klauzula revizije za statičku otpornost i stabilnost sukladno pozitivnim zakonskim propisima, a koju može dati isključivo ovlašteni revident. Navodi da bi bilo kakvom "potvrdom od strane vještaka" što bi bilo dostatnim za postizanje minimum stabilnosti aktiviranog klizišta odgovornost za mogući dalji pomak ili ponovnu pojavu klizišta bila na vještaku koji projekt sanacije nije izradio niti je na bilo koji način u njemu sudjelovao. Budući je Zakonom o gradnji, pročišćeni tekst Zakona "Narodne
novine", broj:153/13, 20/17, 39/19, 125/19, koji je na snazi od 28.prosinca 2019. , člankom 52., stavak 2., Projektant odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete te da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina i ad ispunjava temeljne uvjete za građevinu, tada je odgovornost za kvalitetu projektnog rješenja na Projektantu i Revidentu koji je projekt revidirao. Na temelju navedenoga vještak ističe da je potrebno od Projektanta Glavnog geotehičkog projekta sanacije zatražiti da ishodi sve potrebne suglasnosti na projekt kojima se jamči sanacija aktiviranog klizišta te da se G. P. kao vlasnik nekretnine na kojoj je došlo do pomaka obveže na poduzimanje radnji sanacije sukladno Projektnoj dokumentaciji.
18.Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz vještaka dok tuženik u svom podnesku od 6.listopada 2021.ponovno navodi svoj stav da nije odgovoran za nastanak klizišta te da bi, ukoliko bi sud prihvatio tužbeni zahtjev, tuženik morao ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno prvo dobiti posebne uvjete od svih uključenih, nakon toga suglasnost na projektno rješenje, reviziju dokumentacije i Potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu..Za sve navedene radove morao bi obaviti natječaj za izbor izvođača radova te ishoditi potrebne dozvole, a što nije moguće izvršiti u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude pa ističe da bi rok izvršenja trebao biti najmanje 18 mjeseci od dana pravomoćnosti presude.
19.Stranke su se suglasile da nema potrebe dodatno neposredno saslušavati odnosno ispitivati vještaka M..
20.Budući iz Rješenja Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-86/2019-3 od 17.veljače 2020. nedvojbeno proizlazi da je izvor opasnosti po nekretninu tužitelja u klizištu koje je nedvojbeno locirano na nekretninama tuženika i da je upravo tuženik dužan i u mogućnosti otkloniti takav izvor opasnosti, a dopunskim vještačenjem je utvrđeno da je potrebno od Projektanta Glavnog geotehičkog projekta sanacije zatražiti da ishodi sve potrebne suglasnosti na projekt kojima se jamči sanacija aktiviranog klizišta te da se G. P. kao vlasnik nekretnine na kojoj je došlo do pomaka obveže na poduzimanje radnji sanacije sukladno Projektnoj dokumentaciji, sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja koji je uređen podneskom od 4.listopada 2021.,te je tuženiku naložio da na nekretninama kojih je vlasnik i koje je obvezan održavati, i to na k.č.br. 4971/2, put T., površine 1.432 m2, koja je upisana u z.k.ul.br. 7458, k.o. P. te na k.č.br. 4962/1, voćnjak T., površine 294 m2, te k.č.br. 4962/2, livada T., površine 334 m2, obje upisane u zk.ul.br. 5390, k.o. P., o svom trošku poduzme sve potrebne radnje kako bi se učinkovito i trajno uklonio izvor opasnosti nastanka znatnije štete tužitelju, V. S., P., OIB …, a koja bi šteta nastala od klizanja tla na nekretninama tuženika i to k.č.br. 4961/10, kuća i dvorište, površine 245 m2, koja je upisana u z.k.ul.br. 2921, k.o. P. i to sve radnje predviđene „Geotehničkim elaboratom za klizište u ulici … k.č.br. 4971/2, k.č. 4970/1, dio 4970/1 k.o. P.“, broj tehničkog dnevnika 18/20, za projekt Klizište u Ulici …, izrađen pod društvu P. d.o.o. u kolovozu 2020., te radnje predviđene „Geotehničkim projektom sanacije klizišta“ na lokaciji k.č.br. 4971/2, k.č. 4970/1, dio 4970/1 k.o. P., broj tehničkog dnevnika 22/20, za projekt Sanacija klizišta u Ulici …, a osobito pripremne radove (doprema mehanizacije, uklanjanje ograda, skidanje humusa i čišćenje raslinja), izvedbe drenaža (iskop drenova za dreniranje oborinske i podzemne vode, uklanjanje lošeg tla, postavljanje geotekstila, izvedba podloge od betona, postavljanje drenažnih i odvodnih cijevi te svi drugi radovi na izvedbi projektom predviđenog drena br. 1 i br. 3), radove izvedbe
drenažne potporne konstrukcije (priprema terena i izgradnja gabionskog zida oznake 1 iz projekta sanacije), radove izrade sustava odvodnje (izgradnja izljevne građevine za odvodnju oborinske i podzemne vode s klizišta), završne radove (poravnanje terena nakon izvršenih radova, postavljanje ograda, humusiranje i zatravljenje površine), sve u roku od 6 (šest) mjeseca od pravomoćnosti presude, te radove mjerenja i opažanja nakon sanacije (geotehnički nadzor tijekom izvođenja radova, postavljanje repera i inklinometara za budući monitoring klizišta) uz izvješće, u od 9 (devet) mjeseci od pravomoćnosti presude.
20.1.Sud je prihvatio primjedbu tuženika da sve nije moguće izvršiti u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude, ali smatra da je rok od 18 mjeseci koji predlaže tuženik predug jer je tuženik već mogao započeti potrebne predradnje budući je već po primitku Rješenja Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-86/2019-3 od 17.veljače 2020. iz kojega nedvojbeno proizlazi da je izvor opasnosti po nekretninu tužitelja u klizištu koje je nedvojbeno locirano na nekretninama tuženika i da je upravo tuženik dužan i u mogućnosti otkloniti takav izvor opasnosti, a osim toga tuženik je već i pribavio Geotehnički elaborat, glavni projekt i troškovnik za izvođenje potrebnih radova. Zbog navedenoga sud je tuženiku naložio da navedene radove obavi u roku od 9 mjeseci.
21.Na temelju članka 154.stavak.1.Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11; 148/11 i 25/13) sud je naložio tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 19.408,40 kuna koji troškovi se odnose na sastav tužbe (750,00 kuna), zastupanje na tri pripremna ročišta (3x375,00 kuna), šest ročišta za glavnu raspravu i očevidu (7x750,00 kuna), sastav dva obrazložena podneska (2x750,00 kuna), sve s PDV-om (2.437,50 kuna) i trošak vještačenja (5.587,53 kune+833,37 kuna) te sudsku pristojbu na tužbu i presudu (400,00 kuna+400,00 kuna).
23.Zbog svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.
Požega 28.siječnja 2022.
S u d a c :
Melita Novak, v.r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.
Dna:
1.D. M., odvj.
2.I. D., odvj.
