Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Ovr-36/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja R. H., OIB:..., protiv protivnika osiguranja F. B., OIB:..., iz N. V., zastupanog po punomoćniku A. R., odvjetniku u R., radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja, protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Crikvenici od 15. studenog 2021. broj Ovr- 406/2021, 28. siječnja 2022.

r i j e š i o  j e

Žalba protivnika osiguranja odbija se kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje o osiguranju Općinskog suda u Crikvenici od 15. studenog 2021. broj Ovr-406/2021 se potvrđuje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o osiguranju prihvaćen je prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja te je određena takva mjera osiguranja, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 290.244,87 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 14. studenog 2020. pa do isplate kao i za troškove ovog postupka osiguranja u iznosu od 2.500,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15. studenog 2021. kao dana donošenja rješenja o osiguranju pa do naplate i to na nekretninama protivnika osiguranja i to čkbr. 1906/1 iz zk.ul. 1896 k.o. N. i čkbr. 1900/3 i 1902/1 iz zk.ul. 2032 k.o. N..

2. Protiv prvostupanjskog rješenja o osiguranju žali se protivnik osiguranja smatrajući da nema zakonskih uvjeta za donošenje tog rješenja. Protivnik osiguranja smatra da ovršne isprave na kojima se temelji prvostupanjsko rješenje o osiguranju imaju nedostataka koji im osporavaju svojstvo ovršne isprave te da one nisu postale pravomoćne niti ovršne te da je nastupila zastara tražbine predlagatelja osiguranja. Predlaže da drugostupanjski sud njegovu žalbu uvaži, pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog za osiguranje kao neosnovan ili da isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud donio je pobijano rješenje o osiguranju jer je utvrdio da predlagatelj osiguranja svoj prijedlog za osiguranje temelji na valjanim ovršnim ispravama, a da je iz uvida u izvadak iz zemljišnih knjiga koji je priložen uz prijedlog za osiguranje utvrđeno da je protivnik osiguranja vlasnik tih nekretnina. Zbog toga je temeljem odredbe čl. 296.-298. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - dalje u tekstu: OZ) donio pobijano prvostupanjsko rješenje te odredio prisilno zasnivanje založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja. Ovakvu primjenu materijalnog prava prihvaća i ovaj sud.

6. Temeljem odredbe čl. 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja. Odredba čl. 23. OZ-a propisuje da su ovršne isprave ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba, ovršna nagodba iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka USRH i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP), ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja i druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja svoj prijedlog temelji na rješenju o ovrsi Ministarstva financija, P. u., P. ureda R. od 13. studenog 2020., Klasa: UP/I-415-02/2020-001/01340 i rješenja o ovrsi Ministarstva financija, P. u., P. ureda R. od 13. studenog 2020., Klasa: UP/I-415-02/2020-001/01339, a na kojim rješenjima je stavljena klauzula da su predmetna rješenja ovršna. Prema tome i po ocjeni ovoga suda stekli su se svi uvjeti iz čl. 296. OZ-a za određivanje mjere osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Pri tome nisu odlučne tvrdnje protivnika osiguranja da rješenja o ovrsi predlagatelja osiguranja imaju nedostataka koji im osporavaju svojstvo ovršne isprave i da on ta rješenja nikad nije primio. Temeljem odredbe čl. 36. st. 2. i 3. OZ-a potvrdu o ovršnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odlučivalo o tražbini u prvom stupnju, a potvrdu o ovršnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinut će rješenjem isti sud, odnosno tijelo, na prijedlog ili po službenoj dužnosti. Dakle, iz navedenih zakonskih odredbi jasno proizlazi da ovršni sud nije ovlašten odlučivati o klauzuli ovršnosti koju je stavio upravni organ koji je donio rješenje o ovrsi već o valjanosti potvrde o ovršnosti odlučuje isključivo taj upravni organ. Kako su rješenja o ovrsi predlagatelja osiguranja opremljena klauzulom ovršnosti, ta rješenja predstavljaju ovršnu ispravu na temelju koje se može izdati mjera osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava zbog čega navodi žalbe protivnika osiguranja u tom pravcu nisu osnovani. Također, ovaj sud ne može raspravljati o navodima žalbe da su potraživanja predlagatelja osiguranja iz rješenja o osiguranju zastarjela jer to ne može biti žalbeni razlog o kojem odlučuje ovršni sud, već eventualno ovršni sud može protivnika osiguranja uputiti na parnicu radi utvrđenja nedopustivosti mjera osiguranja zbog zastare potraživanja predlagatelja osiguranja.

7. Radi naprijed navedenog proizlazi da žalba protivnika osiguranja nije osnovana zbog čega je istu u cijelosti valjalo odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

Koprivnica, 28. siječnja 2022.

Sudac

Damir Ronić v.r.