Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž R-9/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sucu Larisi Crnković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice N.Ž. iz Z., . OIB: …..,zastupane po M.P., odvjetnici u Z. I Odvjetničkom društvu V.& partneri j.t.d. Z., protiv tuženika Klinike Z., OIB: te umješača na strani tuženika Republike Hrvatske, OIB:zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu,Građansko-upravni odjel, radi isplate,odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-693/2019-36 od 30.listopada 2021., 28. siječnja 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tuženika te ukida presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-693/2019-36 od 30. listopada 2021. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom naloženo tuženiku tužiteljici isplatiti 15.021,46 kn s pripadajućom zateznom kamatom, osim kamate na iznos poreza na dohodak i proreza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj glavnici te tužiteljici naknaditi trošak postupka od 9.200,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom.
2. Protiv citirane presude žalbe podnosi tuženik pozivajući se na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14., 70/19., dalje ZPP) te predlaže preinačiti pobijanu presudu, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika, da je rad obavljala i prekovremeno, da joj je rad bio organiziran tako da je radila i na dane blagdana što je trebalo evidentirati kao redovan rad i ubrojiti u redovnu mjesečnu satnicu.
5. I u ovoj fazi postupka tuženik osporava način obračuna plaće za prekovremeni rad ostvaren obavljajući rad za vrijeme blagdana i neradnih dana koji padaju u dane od ponedjeljka do petka.
6. Prema čl. 47. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 143/13 – dalje KU/13) predviđeno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaće. U čl. 51. KU/13 predviđeno je da se radniku osnovna plaća uvećava, između ostaloga, za prekovremeni rad ali i za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, s tim da se ti dodaci međusobno ne isključuju. Istom odredbom KU/13 previđeno je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od mjesečnog fonda radnih sati, koji rad je poslodavac radniku obvezan platiti. Za prekovremeni rad osnovna plaća radniku uvećava se za 50 %. Prema čl.52 KU/13 predviđeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.
7. Na isti način predviđeno je utvrđivanje visine plaće i dodataka te uvećanja koji se isplaćuju zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u djelatnosti zdravstva u čl. 45. i čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je stupio na snagu 1. ožujka 2018. godine (Narodne novine broj 29/18 – dalje KU/18). Iz navedenih odredbi Kolektivnih ugovora proizlazi da dodaci na plaću koji obuhvaćaju dodatak za posebne uvjete rada te drugi dodaci i uvećanja plaće se međusobno ne isključuju, već kumuliraju, osim položajnog dodatka za koji je izričito navedeno da se ne kumulira s dodatkom uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada.
8. Tijekom postupka a i u žalbi se ukazuje da je Zajedničko povjerenstvo za tumačenje odredbi Kolektivnih ugovora donijelo Zaključak broj 148 te kasnije Zaključak broj 153. (21. prosinca 2015.) radi tumačenja odredbi čl. 51. i čl. 52 KU/13 a važi i za tumačenje odredbi čl. 49. i čl. 50. KU/18 s tim da je Zaključkom broj 153 izmijenjen stav Zajedničkog povjerenstva koji je bio ranije zauzet Zaključkom broj 148. Zaključkom broj 153. od 21. prosinca 2015. godine Zajedničko povjerenstvo izražava stav da se redovan mjesečni fond sati obračunava temeljem umnoška radnih dana sa osam sati dnevno, bez subota i nedjelja te sve preko toga da predstavlja prekovremeni rad. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi redovni mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150 % prema stvarno odrađenim satima.
9. Zaključkom 153. stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21., 48. i 148. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi da nije primijenio Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uz obrazloženje da iz čl. 51. st. 10. odnosno čl. 49. st. 10. Kolektivnih ugovora nedvojbeno proizlazi da u redovni fond sati ulaze samo radni dani, a iz Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, proizlazi da blagdani nisu radni dani zbog čega zaključuje da je tuženik dužan tužitelju isplatiti naknadu za prekovremeni rad odrađen u dane blagdana u iznosu koji je utvrđen financijskim vještačenjem.
10. Ovakav stav prvostupanjskog suda je nejasan jer iz odredbe čl. 52. KU/13 i čl. 50. KU/18 proizlazi da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Dakle, i tako odrađeni sati rada se smatraju prekovremenim ako su odrađeni duže od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada kao i ako povećavaju redovni mjesečni fond radnih sati u smislu čl. 51. st. 9. odnosno čl. 49. st. 9. KU.
11. Kako prvostupanjski sud nije primijenio Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva (a koji je bio dužan primijeniti jer takvo tumačenje predstavlja izvor prava između parničnih stranaka), a stav o načinu utvrđivanja prekovremenih sati rada nije niti u skladu sa odredbama Kolektivnih ugovora koji su bili na snazi u spornom razdoblju, to je ostalo nejasno kako je sud utvrdio koji su to radni sati odrađeni u prekovremenom radu za koje je tužitelju dosudio naknadu.
12. Iz navedenog razloga valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
13. U nastavku postupka prvostupanjski će sud otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te predmet spora raspraviti primjenom relevantnih odredbi materijalnog prava i potom donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.
U Rijeci 28. siječnja 2022.
Sudac
Larisa Crnković
Broj zapisa: eb305-5696c
Kontrolni broj: 04e0a-4522d-b8e9e
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=LARISA CRNKOVIĆ, L=RIJEKA, O=ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Rijeci potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
