REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Psp-29/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja pod 1 Z. D., OIB …, iz K., pod 2 V. V., OIB …, iz K., pod 3, I. C., OIB …, iz K., pod 4 B.

M., OIB …, iz K., pod 5 V. J.,

OIB …, iz K., pod 6 P. A., OIB

… iz K., pod 7 D. B., OIB

…, iz K., pod 8 A. M., OIB

…, iz K., pod 9 Z. B., OIB

…, iz K. i pod 10 I. B., OIB …

iz K., koje zastupa punomoćnik N. J., odvjetnik u

S., protiv tuženika V. M. iz K., kojeg zastupa

punomoćnik D. T., odvjetnik u S., radi smetanja posjeda, nakon

održane glavne i javne rasprave, zaključene 25. studenog 2021. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja D. V., odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika, na ročištu radi objave dana 28. siječnja 2022.

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tuženik dana 10. veljače 2020. počinio čin smetanja posjeda tužitelja na nekretnini označenoj kao čest. zgr. 1630 Z.U. 3970 K.O. K., na način da je izgradio dva betonska zidića koji su na “Skici lica mjesta predmet Psp- 29/2020” iz “Nalaza vještaka za geodeziju u predmetu Psp-29/2020” izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju R. R., ing. geod., u V., studeni 2020., a koja je skica sastavni dio izreke ovog rješenje, prikazani slovima D, E, F i A, B, C.

II Nalaže se tuženiku, u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da ukloni dva betonska zidića koji su na “Skici lica mjesta predmet Psp-29/2020” iz “Nalaza vještaka za geodeziju u predmetu Psp-29/2020” izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju R. R., ing. geod., u

V., studeni 2020., a koja je skica sastavni dio izreke ovog rješenja, prikazani slovima D, E, F i A, B, C, dok su u protivnom to ovlašteni učiniti tužitelji o trošku tuženika te se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.

III Nalaže se tuženiku, u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 7.650,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena.

Obrazloženje

1. Dana 9. ožujka 2020. tužitelji su ustali protiv tuženika tužbom radi smetanja posjeda nekretnine oznake čest. zem. 1630 Z.U. 3970 K.O. K.. Navode kako su suposjednici označene nekretnine, a u naravi zgrade u K. s

dvorištem, ukupne površine 1598 m2, koje dvorište godinama koriste kao zajednički parking, dok je tuženik 10. veljače 2020. na sjeverozapadnom dijelu ove površine samovlasno izgradio dva zidića dužine oko 1,60 m i 2 m i time počinio smetanje posjeda jer ih je onemogućio u daljnjem korištenju zajedničkog dvorišta.

2. U svom odgovoru od 8. travnja 2020. tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, prije svega navodeći kako iz tužbe nije jasno kako bi predmetni zidići onemogućili tužitelje u korištenju dvorišta čija je površina gotovo 1600 m2, niti je jasno o kojoj se točno nekretnini radi i jesu li tužitelji u posjedu tog dijela. Dodaje kako su predmetni zidići postavljeni na granici nekretnine koja je u njegovom posjedu i to čest. zem. 1158/2 i koja graniči sa čest. zem. 1169/1 te kako je godinama u posjedu tog prostora, što nitko nikada nije osporavao. Pored svega ističe prigovor zastare.

3. Podneskom od 26. listopada 2021. tužitelji su končano postavili tužbeni zahtjev na način koji je sadržajno praktički istovjetan izreci ovog rješenja.

4. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vlasničkih listova od 5. ožujka i 7. travnja 2020., potvrde PP V. od 19. veljače 2020., fotografija priloženih uz tužbu i odgovor na tužbu,, očevidom održanim na licu mjesta 8. rujna 2020. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju R. R. te pregledom njegovog vještva od 21. prosinca 2020. s prilozima i dopune vještva od 22. rujna 2021., saslušanjem svjedoka D. V., M. M., Lj. P. M.,

D. M., te tužitelja pod 6 i tuženika kao parničnih stranaka

5. Stranke su zatražile naknadu parničnog troška.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan

7. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi je li predmetna tužba podnesena u zakonskom roku te utvrditi pitanje posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine, jer tuženi nije učinio spornim postavljanje predmetnih betonskih zidića.

8. Odredbom iz čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

9. Odredbom iz čl. 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZV) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1. propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

11. Na okolnost utvrđenja stanja predmetne nekretnine i njezine identifikacije, dana 9. rujna 2020. proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju R. R. Ovom prilikom je utvrđeno kako su parnične

stranke susjedi, jer su tužitelji nesporni suvlasnici, odnosno stanari zgrade u K.,

dok je tuženik vlasnik kuće s okućnicom položenom nasuprot,

anagrafske oznake …, a između tih objekata položena je zemljana

površina na kojoj je zatečeno nekoliko osobnih vozila, parkiranih i omeđenih ogradom od metalnih stupova između kojih su razvučeni metalni lanac i konop. Tužitelji su kao predmet spora pokazali dva betonska zidića položena na ovoj površini u smjeru istok-zapad, a tuženik je učinio nespornim kako tužitelji koriste ovo zemljište za parkiranje svojih vozila i lokotima zaključavaju lance preko kojih se pristupa na mjesta za parkiranje.

12. Sudski vještak za geodeziju R. R. u svom je vještvu od 21.

prosinca 2020. identificirao pokazanu spornu nekretninu i utvrdio kako su dva sporna betonska zidića širine 20cm i visine 20cm položeni na dijelovima nekretnina oznake čest. zem. 1158/2 (okućnica tuženika) i čest. zgr. 1630 (stambena zgrada tužitelja s dvorištem) K.O. K. Na priloženoj skici lica mjesta označio je trase spornih zidića koji su u produžetku ranije izgrađenih zidova koji ograđuju čest. zem. 1158/2 sa južne i sjeverne strane, a protežu se u smjeru zapad-istok, tako da je južni sporni zidić, dužine 1,95 m, označio slovima D-E-F, a sjeverni zidić, dužine 1,55 m, slovima A-B-C. Nakon provedene izmjere utvrdio je da je sporni južni zidić, u dužini od 0,95 m, odnosno od točke D do točke E, izgrađen na čest. zem. 1158/2, dok je preostali dio od 1 m, odnosno od točke E do točke F, izgrađen na čest. zgr. 1630. Sjeverni sporni zidić u dužini od 0,55 m, odnosno od točke A do točke B, izgrađen je na čest. zem. 1158/2, dok je u dužini od 1 m, odnosno od točke B do točke C, položen na čest. zgr. 1630. Vještak je na skici lica mjesta crvenom bojom i slovima H, I i K prikazao položaj tri metalna stupića koja su međusobno i sa drvenom garažom izgrađenom u neposrednoj blizini prijepora, povezani konopom i lancem. U svom očitovanju na primjedbe stranaka od 22. rujna 2021. vještak je naveo kako prikazana istočna granica čest. zem. 1158/2 donekle odstupa od digitalnog katastarskog plana koji je dobiven digitalizacijom i homogenizacijom analognog katastarskog plana koji je izvorno izrađen grafičkom metodom izmjere i nije pouzdan, radi čega se digitalni katastarski plan ne može uzeti kao egzaktan i pouzdan, jer bi određena odstupanja u odnosu na lice mjesta trebala biti ucrtana temeljem geodetskog elaborata koji je potpisan i usuglašen od svih nositelja prava, kako na označenim česticama, tako i na susjednim, što ovdje nije slučaj, stoga je ustrajao u svom nalazu i mišljenju iznesenom u vještvu od 21. prosinca 2020. U svakom slučaju, stranke nisu iskazale primjedbe koje bi mišljenje vještaka nedvojbeno osporile ili ih kako dovele u sumnju, uz napomenu kako predmet ove parnice nije utvrđivanje granica zemljišta parničnih stranaka, već posjedovna zaštita, stoga moguća zanemariva odstupanja nisu od odlučnog značaja u ovoj pravnoj stvari.

13. Kako tuženik u svom odgovoru ističe prigovor zastare predmetne tužbe, odnosno prekluzije roka za njezino podnošenje, valja navesti kako iz stanja u spisu jasno proizlazi da je taj prigovor neutemeljen i proizvoljan. Naime, predmetna tužba zaprimljena je preporučeno putem pošte 6. ožujka 2020., a iz potvrde PP V. od 19.

veljače 2020. proizlazi kako je dana 10. veljače 2020. ovoj policijskoj postaji prijavljen tuženik V. M. zbog izvođenja radova u ulici …. koji su

predmet spora. Osim toga, na ovu okolnost praktički istovjetno iskazuju svjedoci M. M., D. V., Lj. P. M. i D. M., kada

navode kako je tuženik postavio predmetne betonske zidiće 10. veljače 2020. (M.

M. i V.), odnosno u siječnju ili veljači 2020. (P. M.i D.

M.), a tuženik u svom iskazu navodi kako ih je s angažiranim radnikom postavio u siječnju 2020. Sud poklanja vjeru navodima svjedoka, jer se radi o susjedima predmetnog prostora, odnosno rodbini tuženika, stoga je logično i očekivano da su u navedeno vrijeme imali neposredna i objektiva saznanja o okolnostima o kojima su govorili, a posebno je valjalo cijeniti kako su njihovi iskazi u kronološkom skladu u odnosu na sadržaj potvrde PP V., stoga smatra kako su predmetni betonski zidići postavljeni na licu mjesta neposredno prije prijave 10. veljače 2020. Kada se uzme u obzir da je tužba zaprimljena preporučeno putem pošte 6. ožujka 2020., jasno je kako je podnesena u ranije citiranom zakonskom roku od trideset dana od kada su tužitelji saznali za čin smetanja i počinitelja.

14. Što se tiče pitanja posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine, odnosno prostora između čest. zgr. 1630 i čest. zem. 1158/2 na kojem su izgrađeni predmetni zidići, prije svega valja navesti kako je tuženik, prilikom očevida održanog na licu mjesta, potvrdio kako tužitelji koriste prostor ispred njegove okućnice za parkiranje vozila i osiguravaju ga lancima razvučenim između stupića koje zaključavaju lokotom, a u svom iskazu na ročištu 7. lipnja 2021. između ostalog naveo kako su tužitelji i prije gradnje zidića prilikom parkiranja znali u manjoj mjeri prelaziti prema njegovoj okućnici, ali radi toga nije pravio probleme. Osim toga, svi gore označeni svjedoci potvrđuju kako su tužitelji koristili dvorišni prostor ispred okućnice tuženika radi parkiranja vozila, dok bi tuženik u takvim okolnostima, a u situacijama kada je imao potrebe prolaziti motokultivatorom (povremeno, nekoliko puta godišnje), pričekao da se površina oslobodi za prolaz (svjedokinje P.

M. i M.). Dakle, nedvojbeno je kako su tužitelji godinama prije predmetnih radova tuženika u veljači 2020. kontinuirano koristili zemljišnu površinu na kojoj su izgrađeni zidići za parkiranje svojih vozila, a kako su u tom korištenju sve vrijeme bili neosporavani i neometani jasno je kako se njihov posjed ustalio, što znači da su u vrijeme izvođenja spornih radova bili mirni posjednici dijela zemljišne površine na kojima su zidići, neovisno o katastarskim oznakama čestica na kojima su izgrađeni, tako da imaju pravo na posjedovnu zaštitu. Naime, u skladu s citiranom odredbom iz čl. 441. ZPP sud nije raspravljao o pravu na posjed niti o pravnom osnovu, stoga se nije ni upuštao u ocjenjivanje prava tuženika za izgradnjom zidića, jer to pitanje ne može biti predmet ovog postupka, već pitanje parnice u kojoj bi se odlučivalo o njegovim vlasničkim ovlaštenjima ili pravu na uređenje međe. Kod donošenja odluke nisu zanemarene ocjene tuženika kako u ovom slučaju nema smetanja posjeda, jer se vozila i dalje mogu parkirati između zidića, budući su oni izgrađeni paralelno s metalnim stupovima koje su tužitelji postavili, što je utvrđeno i prilikom očevida. Međutim, posjedovna zaštita ne pruža se samo prilikom oduzimanja posjeda, već i u slučajevima radnji i ponašanja kojima se faktična vlast na stvari ograničava ili ometa protiv volje posjedovnog ovlaštenika, a u ovom slučaju radi se o takvom postupanju. Naime, vozila se mogu parkirati između predmetnih zidića, ali činjenica je kako svojim dimenzijama dužine 1,95m, odnosno 1,55m i širine 20cm, zidići ograničavaju tužitelje prilikom radnji parkiranja, jer im smanjuju parkirališnu površinu, ali ih i ometaju, jer prilikom izvođenja tih radnji, pogotovo u uvjetima slabije vidljivosti, svojom visinom od 20cm predstavljaju opasnost za moguća oštećenja dijelova vozila poput podvozja ili guma s naplatcima.

15. U skladu s iznesenim, tužitelji su dokazali ostvarenje pretpostavki propisanih citiranim odredbama ZV o smetanju posjeda i njegovoj zaštiti, radi čega je tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti, kako je i odlučeno u točkama I i II izreke.

16. S obzirom na ishod ove parnice, tužitelji u skladu s odredbom iz članka 154. st. 1. ZPP imaju pravo na naknadu troška postupka, stoga im je priznata jednokratna nagrada njihovom punomoćniku u iznosu od 2.000,00 kn, u skladu s Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT), koji je u smislu Tbr. 36. st. 1. trebalo uvećati za 50%, što daje iznos od 3.000,00 kn koji je valjalo uvećati za 25% PDV, trošak očevida i vještačenja u iznosu od 3.100,00 kn te trošak sudske pristojbe u iznosu od 800,00 kn (pristojbe tužbe i rješenja po 400,00 kn).

17. Slijedom iznijetog, tuženiku je valjalo naložiti naknadu parničnog troška tužitelja u iznosu od 7.650,00 kn, s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), kako je odlučeno u točki III izreke rješenja.

Split, 28. siječnja 2022.

Sudac

Branko Malenica,v.r.

PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tuženika