REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

Posl. br.6-St. 92/2019-316

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Dubrovniku, po stečajnom sucu tog suda Srđanu Gavraniću, kao sucu pojedincu, u stečajnom postupku nad dužnikom N. d.o.o "u stečaju", S., MBS:…, OIB:…, zastupano po stečajnom upravitelju I.S. iz D., izvan ročišta, dana 28. siječnja 2022. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja za određivanja privremene mjere:

"Određuje se privremena mjera osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva

l. Zabranom otuđenja ili opterećenja založnog prava na kojem četvrtookrivljena Z.b. d.d. ima upisano založno pravo na slijedećim nekretninama i to;

- čest. zem. 6306/1, u naravi zgrada mješovite uporabe i dvoršte ukupne površine 1545 m2 upisana u ZU 14762 KO S.,

- čest. zem. 6306/6, u naravi put ukupne površine 28 m2 upisana u ZU 6611 KO S.,

- čest. zem. 6306/3, površine 10 m2 upisana u ZU 2237 KO S.,

- čest. zem. 6306/4, ukupne površine 10 m2 upisana u ZU 2237 KO S.,

- čest. zem. 8975, čest. zgr. 3510, zgrada i dvor, etažno vlasništvo (E-8) posebnog dijela nekretnine stana na drugom katu površine 82,80 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, wc, balkona,

- čest. zem. 3178/3, u naravi kuća i dvorište ukupne površine 42 m2 upisana u ZU 2471 KO N.,

- čest. zem. 1838/274, ukupne površine 1330 m2 upisana u ZU 5191 KO N.,

- čest, zem. 1838/275, ukupne površine 1451 m2 upisana u ZU 5191 KO N.,

- čest. zgr. 388/3, u naravi stan na trećem katu, ulaz C, broj 4, površine 75,16 m2 u zgradi u S., sve upisano u ZU 258, poduložak 455 KO S.,

- čest. zgr. 388/3, u naravi stan na trećem katu, ulaz C, broj 3, površine 36,60 m2 u zgradi u S., sve upisano u ZU 258, poduložak 454 KO S.,

- čest. zem. 2117/2 površine 1921 m2, upisano u posjedovnom listu 57, KO S., nekretnina upisana u polog isprava zemljišnoknjižnog odjela D.

2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu S. upis zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja založnog prava četvrtookrivljene Z. b. na nekretninama navedenim u točki l. izreke rješenje koje su upisane u ZU 14762, ZU 6611, ZU 2237, ZU 5165, sve KO S. dok se nalaže upis brisanja zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja založnog prava temeljem rješenja suca istrage Kir-t-238/2020 od 12. listopada 2020.

3. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu P. upis zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja založnog prava četvrtookrivljene Z. b., na nekretninama navedenim u točki l.izreke rješenje koje su upisane u ZU 2471, ZU 5191 sve KO N., dok se nalaže upis brisanja zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja založnog prava temeljem rješenja suca istrage Kir-t-238/2020 od 12. listopada 2020.

4. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu S. upis zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja založnog prava četvrtookrivljene Z. b., na nekretninama navedenim u točki l. izreke rješenje koje su upisane u ZU 258, poduložak 455 i 454 sve KO S., dok se nalaže upis brisanja zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja založnog prava temeljem rješenja suca istrage Kir-t-238/2020 od 12. listopada 2020.

5. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu D. upis zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja založnog prava prava četvrtookrivljene Z. b. na nekretninama navedenim u točki l. izreke rješenje koje su upisane u pologu isprava u posjedovnom listu 57, KO S., dok se nalaže upis brisanja zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja založnog prava temeljem rješenja suca istrage Kir-t-238/2020 od 12. listopada 2020.".

II. Odbija se prijedlog predlagatelja za prekidom postupka sukladno čl. 213. Zakona o parničnom postupku do pravomoćne odluke u kaznenom predmetu Županijskog državnog odvjetništva u Splitu Kis-DO-35/2020.

III. Odbija se prijedlog predlagatelja da se stečajni postupak zaključi, te nastavi u ime i za račun stečajne mase.

IV. Odbija se prijedlog predlagatelja da se sukladno članku 65. st. 1. točka 10. Ovršnog zakona donese rješenje kojim se odgađa unovčenje – prodaja imovine koja je predmet zaloga i koji zalozi su pod privremenom mjerom Županijskog suda u Splitu pod posl.br. Kir-t- 297/2020 od 2. prosinca 2020. godine.

Obrazloženje

1. Predlagatelji N. J. i I. P. J. podnijeli su ovom sudu elektronskim putem 24. siječnja 2022. godine prijedlog za prekid, odgodu i obustavu svih radnji prodaje - unovčenja stečajne mase dužnika N. d.o.o. "u stečaju" koje su predmet pravomoćnog Rješenja o određivanju privremene mjere osiguranja imovinskog pravnog zahtjeva zabranom otuđenja ili opterećenja založnog prava na nekretninama Županijskog suda u Splitu pod posl. br. Kir-t-297/2020 od 02.12.2020. godine i to:

- čest. zem. 6306/1, u naravi zgrada mješovite uporabe i dvorište ukupne površine 1545 m2 upisana u z.ul. 14762 K.O. S.,

- čest. zem. 6306/6, u naravi put ukupne površine 28 m2 upisana u z.ul. 6611 K.O. S.,

- čest. zem. 6306/3, površine 10 m2 upisana u z.ul. 2237 K.O. S.,

- čest. zem. 6306/4, ukupne površine 10 m2 upisana u z.ul. 2237 K.O. S.,

- čest. zem. 8975, čest. zgr. 3510, zgrada i dvor, etažno vlasništvo (E-8) posebnog dijela nekretnine stana na drugom katu površine 82,80 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, wc, balkona, u z.ul. 2471 K.O. N.,

- čest. zem. 3178/3, u naravi kuća i dvorište ukupne površine 42 m2 upisana u z.ul. 2471 K.O. N.,

- čest. zem. 1838/274, ukupne površine 1330 m2 upisana u z.ul. 5191 K.O. N.,

- čest, zem. 1838/275, ukupne površine 1451 m2 upisana u z.ul. 5191 K.O. N.,

- čest. zgr. 388/3, u naravi stan na trećem katu, ulaz C, broj 4, površine 75,16 m2 u zgradi u S., sve upisano u z.ul. 258, poduložak 455 K.O. S.,

- čest. zgr. 388/3, u naravi stan na trećem katu, ulaz C, broj 3, površine 36,60 m2 u zgradi u S., sve upisano u z.ul. 258, poduložak 454 K.O. S.,

- čest. zem. 2117/2 površine 1921 m2, upisanog u posjedovnom listu 57, K.O. S., nekretnina upisana u polog isprava zemljišnoknjižnog odjela D.

U prijedlogu se u bitnome navodi da je prijedlog činjenično i zakonski osnovan, a ako bi se nastavilo s unovčenjem u korist Z. b. d.d. kao vjerovnika postupanje bi bilo u suprotnosti s načelom razmjernosti, javnim interesom i u suprotnosti s čl. 45. Ustava Republike Hrvatske, a podnositeljima zahtjeva bi bilo povrijeđeno pravo na pošten i pravičan postupak, budući u ovom trenutku postoji osnovana sumnja da su postupanja Z. b. d.d. bila protivna zakonu kojim radnjama je upisano parvo zaloga, pa stoga bilo kakvo unovčenje nekretnina u trenutku kada egzistira kazneni postupak u fazi istrage zakonski je neprihvatljivo i predstavljalo bi ozbiljne ekonomske posljedice na štetu imovine vlasnika N. d.o.o., kao i osoba s povezanim pravnim interesom. Dalje se navodi da privremena mjera ne samo da predstavlja mjeru osiguranja konkretne imovine, već da ista predstavlja osiguranje pravne sigurnosti u vidu da je svrha mjere uspostava imovinskopravnog stanja prije počinjenja kaznenog djela i odluka suda da se pristupi prodaji nekretnina nije prihvatljiva zbog postizanja pune tržišne cijene nekretnina, ali i zbog u ovom trenutku osnovane sumnje da su nekretnine ušle u stečajnu masu kao posljedica kaznenog djela, te da je prethodno pitanje je li potraživanje Z. b. d.d. zasnovano na kaznenom djelu odnosno zakonito, o čemu će odgovor dati kazneni postupak. Zbog navedenog navodi se da je dokazan pravni interes predlagatelja, ali i javni interes zbog toga što bi vjerovnik Ministarstvo ostao uskraćen za značajna novčana sredstva u iznosu PDV-a, poreza na promet nekretnina, budući bi prodajom u ovom trenutku svi ti iznosi bili značajno manji obzirom da su nekretnine pod teretom zaloga i da bi prodajom vjerovnicima nastupila nenadoknadiva šteta, kako iz osnova vlasništva, tako i materijalne nenadoknadive štete. Stoga se predlaže prekid postupka sukladno čl. 213. Zakona o parničnom postupku do pravomoćne odluke u kaznenom predmetu Županijskog državnog odvjetništva u Splitu Kis- DO-35/2020, podredno da se stečajni postupak zaključi, te nastavi u ime i za račun stečajne mase, ili ako se ovi prijedlozi ne prihvate da se sukladno članku 65. st. 1. točka 10. Ovršnog zakona donese rješenje kojim se odgađa unovčenje – prodaja imovine koja je predmet zaloga i koji zalozi su pod privremenom mjerom Županijskog suda u Splitu pod posl.br. Kir-t- 297/2020 od 2. prosinca 2020.

2. Prijedlozi nisu osnovani.

3. Prema čl. 2. st. 2. Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, dalje u tekstu SZ) stečajni postupak provodi se radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Stečajni postupak je generalna ovrha, tj. postupak u kojem se prisilno ostvaruju tražbine prema dužniku. Otvaranjem stečajnog postupka prava tijela dužnika pravne osobe prelaze na stečajnog upravitelja (čl. 89. SZ). Članovi društva ne mogu sudjelovati u stečajnom postupku i utjecati na tijek stečajnog postupka (osim kao vjerovnici).

4. Stoga prije svega treba razjasniti kako predlagatelji nisu "vlasnici" stečajnog dužnika (čl. 89. SZ). Štoviše, predlagateljica I. P. J. u trenutku otvaranja stečajnog postupka nije nikada bila vlasnik poslovnog udjela dužnika (član društva), već je u sudskom registru kao jedini član društva N. d.o.o. bio upisan N.J..

5. Međutim, u stečajnom postupku je predlagatelju N. J. priznata tražbina prvog višeg isplatnog reda u iznosu 239.162,35 kuna i tražbina drugog višeg isplatnog reda u iznosu 25.032,54 kuna, dok je predlagateljici I. P. J. priznata tražbina drugog višeg isplatnog reda u iznosu 17.411,51 kuna, ili predlagateljima su ukupno priznate tražbine prvog i drugog višeg isplatnog reda u iznosu 281.606,40 kuna, pa predlagatelji imaju pravni interes.

6. U stečajnom postupku je ukupno do sada priznatih tražbina prvog i drugog višeg isplatnog reda u iznosu 22.457.988,18 kuna. Dakle, ukupan iznos priznatih tražbina predlagatelja (281.606,40 kuna) predstavlja oko 1,25% svih do sada priznatih tražbina u stečajnom postupku koji se vodi nad N. d.o.o. "u stečaju".

7. Vjerovniku Z. b. d.d. osporena je tražbina u iznosu 60.658.152,95 kuna i nema priznate tražbine.

8. Prema čl. 134. SZ stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka, te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka i stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka i tražbina vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbina čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika. Dakle, imovina stečajnog dužnika N. d.o.o. "u stečaju" upisana u z.ul. 14762, u z.ul. 6611 i u z.ul. 2237 K.O. S., na u z.ul. 2471 i 5191 K.O. N., u z.ul. 258, K.O. S., te u posjedovnom listu 57 K.O. S., ušla je u stečajnu masu na temelju upisa prava vlasništva na tim nekretninama na ime N. d.o.o., a ne na temelju eventualnog počinjenja kaznenog djela od strane Z. b. d.d. Moguće počinjenje kaznenog djela od strane Z. b. d.d. može imati učinak na status Z. b. d.d. kao razlučnog vjerovnika, odnosno stjecanje prava zaloga na predmetnim nekretninama u korist Z. b. d.d., a to nema utjecaja na dužnost prodaje imovine koja ulazi u stečajnu masu u stečajnom postupku. Imovina koja ulazi u stečajnu masu mora se u stečajnom postupku unovčiti i novčanim sredstvima ostvarenim prodajom naknadit će se troškovi stečajnog postupku, te vjerovnici. Hoće li se namiriti stečajni vjerovnici ili razlučni vjerovnici, to nije pitanje prodaje, već raspodjele ostvarenih novčanih sredstva. Dakle, moguće zasnovano založno pravo (status razlučnog vjerovnika) Z. b. d.d. kaznenim djelom utječe na raspodjelu novčanih sredstava ostvarenih prodajom imovine na kojoj postoji takvo razlučno pravo, a ne na samu prodaju. Sasvim je razumno da se novčana sredstva ostvarena prodajom imovine na kojoj postoji razlučno pravo (u konkretnom slučaju imovina upisana u z.ul. 14762, u z.ul. 6611 i u z.ul. 2237 K.O. S., u z.ul. 2471 i 5191 K.O. N., u z.ul. 258, K.O. S., te u posjedovnom listu 57 K.O. S.) neće rasporediti sve dok se pravomoćno ne riješi (prethodno) pitanje statusa Z. b. d.d. kao razlučnog vjerovnika. Kada se pravomoćno riješi pitanje je li Z. b. d.d. razlučni vjerovnik ili nije, rezervirana novčana sredstva će se raspodijeliti (zavisno o pravomoćnoj odluci) razlučnom vjerovniku ili stečajnim vjerovnicima, a to može biti i nakon zaključenja stečajnog postupka. No, stečajni postupak se ne može zaključiti sve dok postoji neunovčena nesporna imovina koja ulazi u stečajnu masu, a u konkretnom slučaju imovina koja je upisana u z.ul. 14762, u z.ul. 6611 i u z.ul. 2237 K.O. S., u z.ul. 2471 i 5191 K.O. N., u z.ul. 258, K.O. S., te u posjedovnom listu 57 K.O. S., nije sporno da ulazi u stečajnu masu, već je sporno da li na toj imovini Z. b. d.d. ima razlučno pravo ili nema.

9. Temeljem čl. 286. SZ odmah nakon završetka završne diobe sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka,a prema čl. 298. SZ sud će odrediti nastavak postupka radi naknadne diobe ako se nakon završnoga ročišta ako (1) se ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima, (2) iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate u masu i (3) pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu. Zbog toga je i prijedlog za zaključenjem stečajnog postupka i nastavka u ime i za račun stečajne mase neutemeljen. 10. Temeljem čl. 247. SZ nekretnina na kojoj postoji razlučno pravo prodaje se u stečajnom postupku, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili razlučnoga vjerovnika, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini. Pravila o obustavi postupka ne primjenjuju se. Sukladno čl. 229. st. 4. SZ ako stečajni vjerovnici nisu na izvještajnom ročištu drukčije odredili način i uvjete prodaje, imovina dužnika prodaje se odgovarajućom primjenom odredbi članaka 247. i 249. SZ. Dakle, u konkretnom slučaju, predmetna imovina upisana u z.ul. 14762, u z.ul. 6611 i u z.ul. 2237 K.O. S., u z.ul. 2471 i 5191 K.O. N., u z.ul. 258, K.O. S., te u posjedovnom listu 57 K.O. S., u svakom slučaju se treba prodati i to odgovarajućom primjenom pravila ovršnog postupka o ovrsi na nekretninama. No, u ovom trenutku još stečajni sud nije donio odluku o prodaji označenih nekretnina, pa prijedlog za prekidom, odgodom i obustavom svih radnji podaje predmetnih nekretnina je preuranjen (nepravodoban), te bi ga trebalo odbaciti. Ali, isti prijedlog je i zbog svih naprijed navedenih razloga neosnovan. Zbog toga je sud isti prijedlog odbio, kako je to odlučeno u točki I. izreke ovog rješenja, kako bi se ovom odlukom odlučilo o meritumu stvari, a ne o (procesnom) odbacivanju prijedloga, čime bi se, bez pravomoćne (meritorne) odluke o prodaji predmetne imovine, stvorila mogućnost poduzimanjem raznih procesnih radnji za dalje odugovlačenje ovog stečajnog postupka (stečajni postupak je po zakonu hitan postupak).

11. Predlagateljima se ne povrjeđuje pravo na pošten i pravičan postupak, budući upravo i jedino kroz stečajni postupak, kao stečajni vjerovnici s priznatim tražbinama, mogu naplatiti svoje priznate tražbine. Odugovlačenje s isplatnom priznatih tražbina predstavlja dodatno obezvrjeđivanje priznatih tražbina stečajnih vjerovnika, obzirom da na priznate tražbine (sve dok se ne pozove niži isplatni red prijaviti tražbine) od otvaranja stečajnog postupka ne teku kamate.

12. Unovčenje nekretnina nije "zakonski neprihvatljivo" i ne "predstavlja ozbiljne ekonomske posljedice na štetu imovine vlasnika Nitora, kao i osoba s dokazanim pravnim interesom". Upravo suprotno, ako se imovina dužnika ne bi unovčila, ne bi se moglo pristupiti namirenju tražbina vjerovnika stečajnog dužnika (osoba koje imaju pravni interes), pa se ne bi se stekla mogućnost da se eventualni višak pri završnoj diobi raspodjeli ranijim nositeljima poslovnih udjela u društvu (čl. 285. SZ). Pri tome treba cijeniti "razmjernost" u svjetlu činjenice da predlagatelji imaju oko 1,25% iznosa svih priznatih tražbina i da bi provođenjem prodaje možebitno bio povrijeđen njihov interes.

13. "Uspostava imovinskopravnog stanja prije počinjenja kaznenog djela" na što se pozivaju predlagatelji nije utemeljeno. Prije svega, još nije pravomoćno utvrđeno da je kazneno djelo počinjeno. No, je li ili nije u konkretnom slučaju počinjeno kazneno djelo nije od utjecaja na uspostavu ranijeg stanja, obzirom da se eventualno počinjeno konkretno kazneno djelo ne odnosi na stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina, već moguće na stjecanje založnog (razlučnog) prava, pa bi se eventualna uspostava ranijeg stanja imala odnositi jedino i samo na pravo zaloga (razlučno pravo), ne na pravo vlasništva. Stoga su neutemeljene i tvrdnje da su predmetne nekretnine ušle u stečajnu masu zbog počinjenja kaznenog djela na koje se osnovano sumnja.

14. Temeljem čl. 65. st. 1. točka 10. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje u tekstu: OZ) na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

15. U konkretnom slučaju predlagatelji nisu ovršenici, pa je neutemeljen prijedlog za odgodom unovčenja (prodaje) imovine koja je predmet zaloga i koji zalozi su pod privremenom mjerom Županijskog suda u Splitu pod posl.br. Kir-t-297/2020 od 2. prosinca 2020. godine. Pri tome je potrebno upozoriti da se predmetni stečajni postupak, pa tako i da se prodaja predmetne imovine upisane u z.ul. 14762, u z.ul. 6611 i u z.ul. 2237 K.O. S., u z.ul. 2471 i 5191 K.O. N., u z.ul. 258, K.O. S., te u posjedovnom listu 57 K.O. S., ne provodi radi namirenja samo ili jedino tražbine Z. b. d.d. Kako je već navedeno, imovina u zemljišnim knjigama upisana na dužnika u z.ul. 14762, u z.ul. 6611 i u z.ul. 2237 K.O. S., u z.ul. 2471 i 5191 K.O. N., u z.ul. 258, K.O. S., te u posjedovnom listu 57 K.O. S., ima se prodati, bilo radi namirenja tražbine

razlučnog vjerovnika Z. b. d.d. (ako se pravomoćno utvrdi postojanje razlučnog prava) ili radi namirenja priznatih tražbina stečajnih vjerovnika. Dakle, ne radi se o prodaji radi namirenja tražbine u svezi koje se vodi kazneni postupak. Prodaja se vrši radi namirenja tražbina, ali kojih, odnosno za namirenje koje tražbine će se iskoristi ostvarena novčana sredstva, to će se odlučiti nakon što se pravomoćno dovrši kazneni postupak u kojem će se odlučiti o valjanosti zasnivanja razlučnog prava.

16. Konačno, u odnosu na navode da bi se prodajom predmetne imovine u ovom trenutku postigla manja cijena zbog postojanja založnog prava, treba navesti da prodajom predmetne imovine predmetno založno pravo se briše, pa postojanje upisanog založnog prava, samo po sebi, nije razlog zbog kojeg bi se kod prodaje postigla manja (niža) cijena. Pri tome treba treba voditi računa da je bio koja procjena samo pretpostavljena (fiktivna) kategorija i da se stvarna tržišna cijena može utvrditi isključivo prodajom, odnosno jedino kod prodaje (u konkretnom slučaju dražbom) će se utvrditi koliko predmetna imovina zaista vrijedi, odnosno koliko ju je netko voljan platiti. Stoga tvrdnje o navodnoj povredi javnog interesa zbog možebitnog plaćanja manjeg iznosa po osnovi PDV-a, odnosno poreza na promet nekretnina nisu utemeljeni.

17. Zbog navedenog, na temelju spomenutih propisa, odlučeno je kao u izreci.

U Dubrovniku, 28. siječnja 2022. godine

Sudac:

Srđan Gavranić, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se izjavljuje putem ovog suda, u 3 istovjetna primjerka, pozivom na gornji poslovni broj spisa, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku 8 dana od dana dostave presude.

DN-a (28.01.2022.):

- punomoćniku predlagatelja,

- stečajnom upravitelju,

- e oglasna ploča.